Naš imunosni sustav zadužen je, između ostalog, za obranu organizma od raznih mikroorganizama kojima smo svakodnevno izloženi, štiteći nas tako od infekcija te je ključan za naše preživljavanje. Naš imunosni sustav razvija se već prije rođenja, dok je beba u maternici, a po rođenju se dalje razvija, sazrijeva i „uči“ razlikovati vlastite stanice od stranih, opasne mikroorganizme od korisnih te svaki kontakt s mikroorganizmima, svaka preboljela prehlada ili druga infekcija trenira naš imunološki sustav.
Rađamo se s urođenom (nespecifičnom) imunošću, ali imunosni sustav je još nezreo i nije razvijena specifična (stečena) imunost. Kako djeca odrastaju, dolaze u dodir s različitim mikroorganizmima, specifična imunost „uči“, sazrijeva i preuzima sve važniju ulogu u borbi protiv infekcija. Preboljenjem neke infekcije nastaje imunološko pamćenje koje omogućuje brži i snažniji odgovor na sljedeći, ponovni susret s istim tim mikroorganizmom.
Virusi, bakterije, paraziti, gljivice svuda su oko nas, ali prisutni su i na nama i u nama – to je naš mikrobiom. Mikrobiom je skup mikroorganizama (pretežno bakterija) koje žive na našoj koži, u usnoj šupljini, probavnom sustavu i drugdje te imaju važnu ulogu u funkciji imunosnog sustava, a korisni su i za druge važne funkcije u tijelu. Mikrobiom djeteta je pri rođenju nezreo, oskudan i slabe bioraznolikosti. Sazrijevanje i obogaćivanje mikrobioma djeteta zbiva se do treće godine života i pod utjecajem je mnogih faktora koji mogu narušiti njegovu kvalitetu i bioraznolikost: način poroda, način prehrane, uzimanje lijekova, manjak sna, stres…
Za optimalnu funkciju imunosnog sustava, važna je i raznovrsna zdrava prehrana kako bi organizam uz hranjive tvari za rast i razvoj dobio i vitamine i minerale koji su nužni za rad imunološkog sustava. Količina sna je također jedan od važnih faktora za dobar imunološki odgovor, jer manjak sna oslabljuje imunološki sustav i podiže kortizol (hormon stresa) koji šteti mikrobiomu i dovodi do poremećaja imunosnih stanica.
Kod dojenčadi i u ranom djetinjstvu infekcije su učestalije, a često su težeg tijeka i s komplikacijama upravo zbog nezrelosti imunosnog sustava i nezrelog mikrobioma. Polaskom u jaslice i vrtić djeca su pojačano izložena mikroorganizmima te su u prosjeku godišnje bolesna 6-7 puta (akutne respiratorne infekcije, crijevne infekcije), a želja svakog roditelja i liječnika je da to bude što rjeđe te da infekcije prođu što bezbolnije i bez komplikacija.
Kako možemo zaštititi dojenčad i malu djecu dok se imunosni sustav još razvija? Kako možemo ojačati imunosni sustav veće djece i smanjiti učestalost infekcija? Evo nekoliko savjeta i preporuka.
Redovito cijepljenje prema kalendaru cijepljenja i dodatno protiv gripe
Cijepljenje protiv zaraznih bolesti jedno je od najvećih postignuća suvremene medicine te se redovitim cijepljenjem smanjio pobol i smrtnost od nekada fatalnih zaraznih bolesti u dječjoj dobi, a neke bolesti gotovo da su nestale iz populacije upravo zahvaljujući procijepljenosti.
Zdrava, uravnotežena prehrana s unosom dovoljno vlakana, voća i povrća
Preporuča se mediteranska prehrana, prehrana s dovoljno vlakana, voćem i povrćem, zdravim žitaricama, ribom, mesom, jajima… Ovakva prehrana omogućit će rast, razvoj djeteta, ali i razvoj zdravog mikrobioma (dobre bakterije mikrobioma vole vlakna) te optimalan unos vitamina, minerala, antioksidansa koji su važni za funkcioniranje imunološkog sustava.
Uz nekvalitetnu i manjkavu prehranu, s puno rafinirane hrane, šećera i masnoća često se javlja manjak vitamina i minerala, slabokrvnost, umor, bezvoljnost, iritabilnost, slabija koncentracija, sklonost infekcijama, krhkost noktiju i kose.
Djeca su u fazi intenzivnog rasta i razvoja te treba paziti na optimalan unos hranjivih tvari. Kao dobar izvor vitamina, minerala i antioksidansa preporučuje se u danu pojesti barem 3 do 5 obroka voća i povrća ili kombinirati kvalitetne namirnice kreirajući zimski jelovnik za potporu imunitetu:
- citrusno voće, borovnice, marelice, mango, brusnice, kiwi,
- paprika, rajčica, mrkva, kelj, špinat, tikvice, bundeva, kiselo zelje, luk, češnjak, brokula, batat…
Izbirljivoj djeci možemo ponuditi razne prirodne sokove bogate vlaktnima, vitaminima, mineralima i antioksidansima.
Boravak na svježem zraku, dovoljno fizičke aktivnosti
Bez obzira na vremenske prilike, niske temperature ili kraće dane, treba svaki dan oko sat vremena boraviti na svježem zraku, u šetnji ili igri u parku, a izbjegavati prenapučene prostorije, kupovne centre i slična mjesta na kojima boravi puno ljudi te je veća mogućnost širenja respiratornih infekcija.
Provjetravati prostorije, optimizirati temperaturu i vlažnost zraka
Tijekom zimskih mjeseci i grijanja u prostorijama gdje boravimo često dolazi do isušivanja zraka, što šteti sluznici dišnih puteva te je važno paziti da se vlažnost kreće oko 55% (ovlaživači zraka), a temperatura da ne prelazi 22 stupnja. Potrebno je i češće provjetravanje prostorija gdje boravi više osoba (dječji vrtići, škole), čime se smanjuje prenošenje infekcija.
Izbjegavati duhanski dim
Duhanski dim ne šteti samo pušaču, već i osobama u njegovoj okolini, a osobito su osjetljiva djeca te se pokazalo da djeca koja žive uz pušača imaju češće respiratorne infekcije i s češćim komplikacijama (bonhitisi, upale uha, grla, upale pluća).
Dovoljna količina sna
Djeci dojenačke dobi do 2. godine života potrebno je 12 do 14 sati sna, a djeci od 3. do 5. godine 10 do 12 sati sna u 24 sata. Manjak sna rezultirat će porastom kortizola (hormon stresa), poremećajem imunološkog sustava, sklonošću infekcijama, sporijim oporavkom, a utjecat će i na raspoloženje djeteta, iritabilnost, sposobnost učenja i koncentracije.
Tijekom spavanja luči se hormon rasta koji nije potreban samo za rast, već služi i za popravak oštećenja stanica, oporavak od bolesti i ozljeda. Noću se luči i melatonin koji je važan za regulaciju spavanja, ali je i snažan antioksidans, djeluje na funkciju imunološkog sustava, ali i na mnoge druge tjelesne funkcije.
Važnost pojačane higijene ruku u sezoni respiratornih infekcija
Potrebna je edukacija djece o važnosti pranja ruku, osobito prije jela, po povratku iz javnih prostora (javnog prijevoza, vrtića, dućana), te edukacija da se neopranim rukama ne dodiruju oči, usta i nos jer se time povaćava rizik ulaska mikroorganizama u tijelo.
Probiotici
Probioticima, u obliku suplemenata, možemo u dječjoj dobi dati potporu nezrelom mikrobiomu i nezrelom imunološkom sustavu te smanjiti učestalost infekcija, kako crijevnih tako i respiratornih. Odrađeni sojevi probiotika svojim djelovanjem stimuliraju T- limfocite koji su zaduženi za obranu od infekcija.
Osobito se preporučuje davati probiotike djeci koja:
- su rođena carskim rezom
- nisu dojena
- borave u kolektivu (jaslice, vrtić) ili
- djeci koja su morala uzimati antibiotike,
ali se preporučuje i djeci koja prehranom ne unose dovoljno prebiotika i probiotika (vlakna, kiselo zelje, jogurti, kefir…). Probiotici se mogu davati od najranije dobi i kroz dulji vremenski period.
Fitoterapija i prirodni pripravci za jačanje imuniteta
Pojedine biljke i prirodni pripravci koriste se za stimuliranje imuniteta te se preporučuju i u terapiji i u prevenciji sezonskih infekcija.
- Ehinacea – ima antivirusno i antibakterijsko djelovanje, potiče rast i aktivnost imunoloških stanica. Ne daje se kod djece mlađe od 12 mjeseci niti kod autoimunih bolesti. Daje se kroz kraće razdoblje (2 tjedna) ili s pauzama.
- Propolis i matična liječ – bogata je hranjivim tvarima, aminokiselinama, vitaminima, mineralima, nezasićenim masnim kiselinama te ima antibakterijska svojstva i učinak na jačanje imuniteta.
- Beta glukan – je polisaharid koji se koristi za jačanje imuniteta, a prirodno se nalazi u kvascu, gljivama (reishi, shiitake), žitaricama poput zobi i ječma, te nekim algama. Koristi se za jačanje imuniteta jer djeluje kao imunostimulator i ima protuupalne učinke. Može se davati djeci starijoj od godine dana i može se uzimati dulji vremenski period (1 do 3 mjeseca).
- Crna bazga (Sambucus nigra) – ima antivirusno djelovanje i jača imunitet jer je bogata bioaktivnim spojevima, flavonoidima i antioksidansima. Također skraćuje vrijeme trajanja simptoma prehlade i gripe jer smanjuje upalu, a i ublažava začepljenost nosa i kašalj.
Suplementacija vitaminima i mineralima
Suplementacija vitaminima i mineralima preporučuje se svakako ako posoji dokazan manjak pojedinih vitamina i minerala (laboratorijski nalaz) ili kod manjkave prehrane (izbirljiva djeca) te u vrijeme zimskih mjeseci kao potpora imunološkom sustavu. Najvažniji vitamini i minerali za funkciju imunološkog sustava su:
- Vitamin C – snažan je antioksidans, važan je za funkciju imunoloških stanica, proizvodnju interferona (važan za obranu do virusnih infekcija).
- Vitamin D – osobito ga je važno davati dojenčadi i maloj djeci koji još putem sunca, preko kože, ne stvaraju dovoljne količine vitamina D ili se ne izlažu dovoljno suncu, a svim dobnim skupinama se preporučuje suplementacija zimi kada nema dovoljno sunca. D vitamin je vrlo važan za funkciju imunološkog sustava, smanjuje se učestalost infekcija, ali je važan i kao imunoregulator.
- Cink – vrlo je važan za funkciju imunološkog sustava jer sudjeluje u više od 300 enzimskih reakcija povezanih s imunološkim procesima, a važan je i za zdravlje sluznica i njihovu obranu od mikroorganizama te za funkciju štitnjače. Čest je deficit kod vegetarijanaca (najviše cinka ima u mesu) i kod jednolične prehrane.
- Željezo – čest deficit kod djece zbog brzog rasta i razvoja, a nedovoljnog unosa. Najbolje se iskorištava željezo iz mesa, a teže se resorbira ono iz voća, povrća i žitarica. Pri deficitu željeza, razvija se slabokrvnost, bljedoća, umor i sklonost infekcijama.
- Vitamin E – snažan antioksidans, štiti stanice od oštećenja, potiče imunološke stanice stečene i urođene imunosti.
- Selen – važan za optimalnu fukciju imunološkog sustava, sudjeluje u antioksidativnim procesima te je važan i za funkciju štitnjače.
Rano djetinjstvo često je obilježeno učestalim infekcijama, dok imunosni sustav sazrijeva te dok djeca ne „prerastu“ taj period. Cilj nam je dati potporu imunosnom sustavu kako bi to razdoblje života prošlo što bezbolnije sa što manje težih infekcija i komplikacija. Zdravim načinom života, zdravom prehranom i s dovoljno spavanja, učinit ćemo jako puno za imunosni sustav djeteta i usaditi mu dobre navike za cijeli život. Tijekom zimskih mjeseci dodatnu potporu imunitetu mogu nam pružiti suplementi vitamina, minerala, probiotici i prirodni pripravci.
