Peta bolest (erythema infectiosum): uzroci, simptomi i liječenje

12.10.2020.

Peta bolest (erythema infectiosum): uzroci, simptomi i liječenje

Peta bolest je česta infekcija kod djece, ali pojavljuje se i kod odraslih. Najčešće je blagog karaktera i nestaje sama od sebe.

Postoje brojne zarazne osipne bolesti u dječjoj dobi. Na prijelazu u 20. stoljeće, skupina tradicionalnih (klasičnih), infektivnih osipnih bolesti dječje dobi dobila je naziv po redosljedu otkrivanja. Za neke od njih, kao što je peta bolest (erythema infectiosum), taj naziv se i zadržao.

Drugi nazivi za petu bolest:

  • erythema infectiosum
  • megaleritem

Klasične infektivne osipne bolesti prema redosljedu opisivanja u medicinskoj literaturi su:

  1. ospice
  2. rubeola
  3. vodene kozice
  4. šarlah
  5. eritema infekciozum ili peta bolest
  6. trodnevna groznica ili šesta bolest.

Više o osipima u dječjoj dobi možete pročitati na našem blogu.

 Što je to peta bolest?

Peta bolest (erythema infectiosum) je akutna virusna infekcija karakterizirana osipom koji se obično pojavljuje bez ili uz blage opće simptome.

Od pete bolesti najčešće obolijevaju djeca predškolske i rane školske dobi, od 4 do 10 godina. Ona je najčešće blaga i prolazi spontano te terapija nije potrebna, a veliki broj zaraženih osoba niti nema simptome bolesti, odnosno ima asimptomatski oblik bolesti.

Kod nekih odraslih osoba i trudnica bolest može biti vrlo ozbiljna i uzrokovati komplikacije.

Koji je uzročnik pete bolesti?

Uzročnik pete bolesti je virus – parvovirus B19. Parvovirus B19 se prenosi na sljedeće načine:

  • Kapljični put prijenosa je najčešći način prijenosa, preko kapljica sekreta dišnog sustava koje se šire zrakom, rukama, predmetima. Najugroženije su osobe u bliskom kontaktu (na primjer, djeca u školama, vrtićima, osobe koje žive u istom kućanstvu).
  • Prijenos tijekom trudnoće (s majke na plod).
  • Prijenos transfuzijom.

Osobe su najzaraznije prije pojave osipa ili ukoliko imaju respiratorne simptome (kašljanje, kihanje). Budući da je osip reakcija imunosnog sustava, osoba obično više nije zarazna kada se osip pojavi. Izuzetak su osobe oslabljenog imuniteta, koje su zarazne dugo vremena.

Kada se pojavljuje peta bolest?

Peta bolest se može pojaviti sporadično ili češće epidemijski.  Epidemijski se javlja obično u kasnoj zimi ili u rano proljeće.

Simptomi pete bolesti

Inkubacija (vrijeme od ulaska uzročnika u organizam do pojave prvih znakova bolesti) je obično od 4 do 20 dana. Više od 25% zaraženih osoba nema simptome bolesti.

  • Bolest može početi općim simptomima koji su obično blagi poput umora, malaksalosti, lagano povišene temperature, grlobolje, simptoma prehlade.
  • Osip je karakterističan i tipično se javlja u dječjoj dobi.
  • U odraslih osoba osipa obično nema, ali se može pojaviti bol u zglobovima.

Bolest je u većine osoba blagog tijeka, ali se u jednog dijela osoba mogu javiti komplikacije.

Preboljela bolest ostavlja trajni imunitet. Više od 60% odraslih osoba ima zaštitna protutijela (što znači da je bila u kontaktu s infekcijom i da ima zaštitu).

Osip pete bolesti:

  • Obično se prvo javlja tipično crvenilo oba obraza.
  • Potom se crvenilo poput mrežice ili čipke javlja na vanjskoj strani ruku, manje na koži nogu, a rijetko na trupu.
  • Rjeđe se mogu javiti i drugi tipovi osipa.
  • Osip je najčešće bez simptoma ili se javlja blagi svrbež.
  • Može trajati 1-3 tjedna.
  • Može se nakon 5 -10 dana povući i ponovo aktivirati pod utjecajem fizičke aktivnosti, topline, stresa, sunca ili slično.

Više o kožnim bolestima u dječjoj dobi možete pročitati ovdje.

Moguće komplikacije pete bolesti:

  • Kod trudnica se virus može prenijeti na plod i uzrokovati komplikacije.
  • Kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom (npr. osobe s malignim bolestima, osobe na kemoterapiji ili zračenju, transplantirane osobe ili slično).
  • Kod osoba s hemolitičkim anemijama (anemije koje dovode do razaranja eritrocita) infekcija parvovirusom B19 može dovesti do teške aplastične krize.

Dijagnoza pete bolesti se postavlja prema kliničkoj slici (ako postoji tipičan izgled osipa), prema epidemiološkoj situaciji (veći broj zaraženih osoba) te na temelju seroloških pretraga (dokaz protutijela na parvovirus B19).

Ako nemate nikakav osip ni bolest, no želite se više brinuti o svojoj koži, pročitajte naše savjete za njegu kože lica.

Kako se liječi peta bolest

Peta bolest obično ne traži liječenje jer je najčešće blaga i prolazi spontano. U slučaju temperature, bolova u zglobovima ili pojave artritisa, u dogovoru s liječnikom propisat će se lijekovi iz skupine nesteroidnih protuupalnih lijekova.

 

Kada je potrebno posjetiti liječnika

Liječniku se trebaju obratiti:

  • Trudnice, osobe oslabljenog imuniteta, osobe s hemolitičkim anemijama koje su bile u kontaktu s oboljelom osobom i/ili razvile simptome bolesti.
  • Osobe s izraženim simptomima.
  • Osobe s artritisom i bolovima u zglobovima.
  • Osobe s produženim, kompliciranim tijekom infekcije.

Zaključak

Iako ne postoji cjepivo protiv pete bolesti, možete spriječiti infekciju parvovirusom B19 tako da izbjegavate kontakt s oboljelim osobama, redovito perete ruke, zračite prostorije i ne koristite zajednički pribor za jelo. U vrijeme infekcija je također preporučljivo smanjiti boravak u zatvorenim prostorijama gdje boravi veliki broj osoba (pogotovo se odnosi na trudnice, bolesnike s oslabljenim imunološkim sustavom, bolesnike s hemolitičkim anemijama).

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci