Vitamin K je otkrio danski biokemičar Henrik Dam 1930. godine, nakon što je primijetio da su novorođenčad hranjena hranom bez sterola te s niskim udjelom udjelom masnoća, imali sklonost razvoja krvarenja ispod kože i u mišićima. Daljnja su istraživanja otkrila da je vitamin K, koji još nazivamo i koagulacijskim vitaminom (vitaminom za zgrušavanje krvi), neophodan za normalnu hemostazu (fiziološku ravnotežu krvi).
Odrasli i djeca sami proizvode dio vitamina K u crijevima pomoću bakterija, dok drugi dio unose hranom. No, novorođenčad ima vrlo niske koncentracije vitamina K, stoga je važna tzv. profilaksa vitamina K nakon rođenja.
Vitamin K
Vitamin K je naziv za skupinu vitamina K; on je vitamin topiv u mastima te je neophodan za stvaranje čimbenika koagulacije, kao i za normalno zgrušavanje krvi. Naime, nedostatak vitamina K može dovesti do prekomjernog krvarenja opasnog po život. Također, manje je poznato kako je vitamin K odgovoran za stvaranje proteina metabolizma kostiju.
Vitamin K se može koristiti i za:
- prevenciju i liječenje arterijskih kalcifikacija i koronarne bolesti srca
- poboljšanje čvrstoće kostiju i smanjenje rizika od prijeloma
- povećanje osjetljivosti na inzulin.
Možemo ga pronaći u mozgu, srcu, jetri, gušterači i kostima. Zbog brzog razgrađivanja i izlučivanja putem urina i stolice, vrlo rijetko može imati toksičan učinak u našem organizmu.
Postoje dvije vrste vitamina K:
- vitamin K1 (filokinon)
- vitamin K2 (menakinon).
Vitamin K u hrani
Vitamin K1 ili filokinon nalazi se uglavnom u:
- zelenom lisnatom povrću (špinatu i blitvi)
- kupusnjačama
- avokadu
- banani
- kiviju
- maslinovom i sojinom ulju.
Važno je istaknuti kako se kuhanjem ne uklanjaju značajne količine vitamina K1 iz ovih namirnica.
S druge se strane vitamin K2 ili menakinon u manjim količinama može proizvesti u našim crijevima, uz djelovanje bakterija. U adekvatnoj se količini nalazi u:
- pilećem mesu
- žumanjcima
- maslacu
- siru
- fermentiranoj soji (natto).
Iako je naša crijevna flora sposobna sintetizirati vitamin K2, postojale su rasprave da proizvedena količina nije dovoljna za pokriće naših dnevnih potreba. Naime, debelo crijevo sadrži velik rezervoar bakterijskog vitamina K2, no temeljem dostupnih dokaza, sada je jasno kako taj bazen predstavlja samo oko 10% normalnih potreba čovjeka i stoga je nedovoljan da zadovolji te potrebe.
Stoga bismo trebali unositi namirnice koje sadrže vitamin K, i to kako bi se potaknuo životno važan biokemijski proces tzv. potpune karboksilacije svih proteina koji ovise o vitaminu K.
S pravilnim je načinom prehrane nedostatak vitamina K izuzetno rijetka pojava u odraslih osoba, a kada se pojavi, obično je povezan s izrazito neuravnoteženom prehranom i neadekvatnim unosom hrane ili s poremećajima probavnog sustava i malapsorpcijom.
Dnevna potreba vitamina K iznosi:
- 60-65 µg za žene
- 60 µg za trudnice i dojilje
- 70-80 µg za muškarce.
Vitamin K i bebe
Pri rođenju novorođenčad ima nisku razinu vitamina K zbog ograničenog prijenosa u posteljici, sterilnih crijeva i nezrele jetre.
Nedonoščad ima veći rizik od razvoja deficita vitamina K zbog:
- spomenute nezrelosti jetre i hemostatske nezrelosti
- odgođenog hranjenja (što je povezano sa kasnijom kolonizacijom crijeva).
Manjak vitamina K kod novorođenčadi
Nedostatak vitamina K je mnogo češći u novorođenčadi, zbog unutarnjeg, ali i vanjskog nedostatka. Dokaže li se manjak vitamina K kod dojenčadi, nedostatak može uzrokovati hemoragičnu bolest novorođenčadi.
Kao što je već navedeno, nedostatak vitamina K, koji je vjerojatno manje klinički značajan, pripisuje se nedovoljnoj kolonizaciji crijeva bakterijama.
Drugi slučaj nastaje pak:
- zbog lošeg transporta vitamina u posteljici uslijed hemostatske nezrelosti
- zbog niske koncentracije ovog vitamina u majčinom mlijeku.
Deficit vitamina K kod dojenčadi se može pojaviti:
- rano
- uobičajeno
- kasno.
Rani nedostatak vitamina K javlja se unutar prvih 24h života novorođenčadi te se ne može spriječiti profilaktičkom primjenom vitamina K. Gotovo se isključivo viđa kod dojenčadi majki koje uzimaju lijekove koji inhibiraju, tj. „koče“ vitamin K. Klinička slika je često teška s hematomom u djetetovoj glavici te krvarenjima unutar same lubanje i trbušne šupljine.
Klasični nedostatak vitamina K se javlja između prvog i sedmog dana novorođenčadi i povezan je s odgođenim ili nedovoljnim hranjenjem. Klinička slika je često blaga, s modricama, gastrointestinalnim gubitkom krvi ili krvarenjem iz pupka i mjesta uboda.
Dok se kasni nedostatak vitamina K javlja između sedmog dana i 6 mjeseci života novorođenčadi, češći je kod dojenčadi koja su isključivo dojena te koja imaju kožno, gastrointestinalno ili krvarenje unutar lubanje. Klinička slika je teška, sa stopom smrtnosti od 20% i intrakranijalnim krvarenjem u 50%. Trajna neurološka oštećenja česta su u preživjelih.
Vitamin K kapi ili injekcija?
Važan je dostatan unos vitamin K nakon rođenja, putem injekcije ili oralnim putem (ako roditelji ne žele profilaksu u sam mišić). On se obično daje u mišić (intramuskularno putem injekcije) nakon rođenja zbog prevencije razvoja hemoragične bolesti novorođenčadi.
Injekcija u sam mišić (intramuskularna profilaksa) vitamina K učinkovito smanjuje pojavnost hemoragične bolesti novorođenčadi. Iako mjesto uboda može biti vrlo bolno, postoje jednostavne strategije koje mogu pomoći u ublažavanju nastale boli kod novorođenčadi.
Učinkovitost oralnog suplementiranja ovisi o samoj dozi i pridržavanju doziranja. Naime, ukoliko oralno suplementiranje nije usklađeno s protokolom može doći do razvoja hemoragične bolesti novorođenčadi. Stoga je važno pridržavati se preporuka o doziranju.
Uspoređujući intramuskularnu profilaksu vitamina K i oralnu, čini se da nema velike razlike, no pod uvjetom da je oralna profilaksa vitamina K provedena prema preporukama te smjernicama!
Dojenje ili mliječna formula?
Novorođenčad majčinim mlijekom dobiva vrlo malu količinu vitamina K, dok su mliječne formule dodatno obogaćene vitaminom K.
Dojena novorođenčad bez profilakse vitamina K imaju vrlo nizak serumski vitamin K, dok dojenčad hranjena mliječnom formulom često imaju vrijednosti vitamina K1 unutar normalnog raspona nakon nekoliko dana od hranjenja.
No, to ne znači da bi majke trebale prestati dojiti svoje dijete zbog niske količine vitamina K te prijeći na hranjenje ili dohranu mliječnim formulama. Već dugi niz godina znamo i ističemo kako je majčino mlijeko najvažnija i jedina potpuna hrana za novorođenče!
Kako bi se spriječio razvoj hemoragične bolesti novorođenčadi, preporučena je profilaksa vitamina K injekcijom intramuskularno ili oralno unutar 6 sati od rođenja novorođenčadi.
Novorođenčad bi nakon rođenja trebala primati profilaksu vitaminom K jer je znanstveno utemeljeno da je vitamin K koji se daje nakon rođenja (intramuskularno ili oralno) učinkovit način prevencije od bolesti krvarenja (hemoragične bolesti) novorođenčadi.
