06.04.2021.

Prirodna kozmetika – kako odabrati najbolju

Prirodna kozmetika postaje sve popularnija i sve češći je izbor u kupovini. Saznajte da li je to dobar izbor vas i kako je sami izraditi.

Na tržištu se nalaze različiti kozmetički proizvodi koji nose oznaku „prirodno”, „bio”, „organic” i slično. Jesu li svi proizvodi koji se nalaze na policama BIO dućana i ljekarni, a nose oznaku prirodno, zaista prirodni? Prirodna kozmetika ne bi smjela sadržavati konzervanse, što znači da nije rađena za duže stajanje na policama dućana. Zakonska regulativa još uvijek nije u potpunosti jasna i ne razlikuje prirodnu kozmetiku u pravom smislu riječi od kozmetike koja se marketinški deklarira kao prirodna.

Što je prirodna kozmetika?

Prirodna kozmetika u pravom smislu riječi je kozmetika u kojoj nije primijenjena niti jedna kemijska obrada. To je kozmetika koja koristi samo vodene ekstrakte biljaka, hidrolate, eterična i biljna ulja, gelove i minerale. Prirodna kozmetika ne sadrži sintetske tvari, mirise i konzervanse (ili sadrži minimalni udio konzervansa dozvoljenih u ekološkoj kozmetici) te je brže kvarljiva. Prirodna kozmetika u pravom smislu riječi je kozmetika koja se priprema svježa od svježih sirovina i za to je potrebno u prvom redu znanje, vrijeme i novac.

Je li prirodna kozmetika zaista prirodna?

Kozmetika koja se kupuje po dućanima i nosi oznaku „prirodno” ili „bio” ne mora u potpunosti biti prirodna jer često sadrži različite sintetske dodatke. Prirodna kozmetika mora imati sastav od prirodnih supstancija i u pravljenju kozmetike ne bi trebala biti primijenjena niti jedna kemijska obrada. U dermokozmetici, odnosno medicinskoj kozmetici koja se koristi u liječenju bolesti kože poput atopijskog dermatitisa, psorijaze ili akne, također ima manje konzervansa, mirisa i drugih dodataka. Dermokozmetika često koristi i poseban način proizvodnje i ambalaže, odnosno spremnika unutar ambalaže, tako da je nekvarljiva čak i bez primjene konzervansa. No, dermokozmetika ne mora sadržavati isključivo prirodne sastojke.

Zašto je korištenje prirodne kozmetike dobro za kožu?

Prednosti korištenja prirodne kozmetike:

  • koriste se prirodni i svježi sastojci i sirovine (na primjer, prešana i nerafinirana biljna ulja, uljni macerati ljekovitih biljaka, pčelinji i razni biljni voskovi, eterična ulja, hidrolati i esencijalne vode)
  • ne sadrži sintetske tvari
  • ne sadrži štetne tvari
  • ne sadrži sintetske mirise (zato se često treba naviknuti na miris prirodne kozmetike)
  • nema konzervansa (ili sadrži minimalni udio konzervansa dozvoljenih u ekološkoj kozmetici) ni drugih sintetskih supstanci koje su vrlo snažni kontaktni alergeni
  • naglasak je prvenstveno na učinku, dakle na hranjivosti i ljekovitosti, a ne na izgledu samog preparata.

Moguće neželjene reakcije vezane uz korištenje prirodne kozmetike:

  • Iritacija – kao i sve što se nanosi na kožu, prirodna kozmetika može izazvati reakciju iritacije i pojavu kontaktnog iritativnog dermatitisa. Iritacija se javlja kod neadekvatne primjene ili previsoke koncentracije sastojaka ili u slučaju kad je koža od prije oštećena, na primjer kod atopijskog dermatitisa. Na mjestu primjene kozmetike javlja se crvenilo, osjećaj pečenja i žarenja. Koža izgleda kao da je opečena. Reakcija iritacije može se javiti već nakon prve primjene preparata.
  • Alergija – prirodni preparati su moćni kontaktni alergeni te kod osoba s genetskom sklonošću mogu stvoriti reakciju crvenila, otekline, pojavu mjehurića i intenzivnog svrbeža. Alergijska reakcija javlja se nakon ponovne primjene određene supstance. Kontaktne alergije se najčešće manifestiraju kao kontaktni alergijski dermatitis ili kontaktna urtikarija. Za potvrdu kontaktnog alergijskog dermatitisa potrebno je učiniti testiranje flasterima (epikutano testiranje) na supstancu koja je izazvala alergijsku reakciju.
  • Fototoksične i fotoalergijske reakcije – radi se o reakciji iritacije (toksična reakcija) ili alergijskoj reakciji na određenu biljnu supstancu pod utjecajem sunčevog ultraljubičastog zračenja. Samo određene prirodne supstance (na primjer, furokumarini) uz prisustvo ultraljubičastog svjetla izazivaju oštećenje tkiva i reakciju poput kontaktnog dermatitisa. Reakcije su često burne, a nakon smirenja akutne faze bolesti (crvenilo, mjehuri, pečenje, svrbež) zaostaju postupalne hiperpigmentacije, često i trajni ožiljci.

Kako odabrati kvalitetnu prirodnu kozmetiku?

Pri izboru kozmetike općenito, a to vrijedi i za prirodnu kozmetiku, treba znati da je izbor individualan i da nešto što odgovara jednom tipu kože neće odgovarati drugom tipu kože. Obično kozmetiku biramo prema tipu kože (kozmetika za masni, mješoviti, suhi ili osjetljivi tip kože), no to ne znači nužno da će nam kozmetika odgovarati. Često se izbor odgovarajuće kozmetike bazira na principu isprobavanja. Pri izboru prirodne kozmetike potrebno je čitati sastav kozmetike na ambalaži. Sastojci bi trebali biti navedeni od najvećeg postotka po sastavu do najnižeg. Ako ne razumijete skraćenice ili stručne sastojke u popisu, možete koristiti različite mobilne aplikacije koje mogu očitati sastav pakiranja.

Recepti za vlastitu prirodnu kozmetiku

Kao dermatolog ne mogu vam prepisati gotove recepte za prirodnu kozmetiku jer su recepture zaštićeni proizvodi osoba koje su ju stvorile. Ono što mogu navesti ovdje su prirodne supstance, odnosno biljke koje se mogu koristiti u liječenju nekih bolesti kože. Uvijek naglašavamo da i prirodna kozmetika može djelovati iritirajuće te kod bolesti koje su vezane uz oštećenu kožnu barijeru uzrokovati i alergijske reakcije.

Prirodni preparati u liječenju bolesti kože

  • U liječenju virusnih bradavica može se koristiti, na primjer, mlijeko smokve (sadrži proteolitički enzim ficin), biljka rosopas (svježi žuti sok), sok češnjaka i slično. Mlijeko ili sok se nanosi isključivo na bradavicu, ne više od jedan do dva puta dnevno, uz zaštitu okolne kože neutralnom kremom. Reakcije mogu biti burne, tako da je preporuka da se na ovaj način tretiraju samo bradavice na debeloj koži dlanova i tabana.
  • U liječenju atopijskog dermatitisa često se koriste različita biljna ulja koja imaju učinak na obnovu oštećene kožne barijere, na primjer, ulje suncokretovih sjemenki ili kokosovo ulje. Budite oprezni s korištenjem, na primjer, bademovog ulja kod djece s atopijskim dermatitisom jer je badem potentni alergen i kroz kožu može izazvati senzibilizaciju i razvoj alergijske reakcije.

Za kraj, važno je naglasiti da je za izradu prirodne kozmetike potrebno znanje, vrijeme i novac. Sirovine trebaju biti svježe i primijenjene u odgovarajućoj koncentraciji. Podizanje koncentracije sirovine može dovesti do iritativnih djelovanja, a ne do bržeg učinka. I prirodna kozmetika može uzrokovati alergijske reakcije kod osoba sklonih alergijama.

Nives Pustišek

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci