17.02.2021.

Djeca ambideksteri - samo 1% populacije spada u ovu kategoriju

Možda će vas jako iznenaditi ako shvatite da vaše dijete jednako koristi lijevu i desnu ruku. Ova pojava je iznimno rijetka a u članku donosimo sve zanimljivosti.

Što znači ambidekster?

Doslovno značenje riječi ambidekster je dešnjak u obje ruke, dakle čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. Sama riječ dolazi od latinskih riječi ambi-,što znači oboje, i dexter, što znači pravi ili poželjni.

Ambidekster je dakle osoba koja ima sposobnost jednako koristiti i lijevu i desnu ruku, odnosno nema preferenciju za korištenje jedne strane kao što je to slučaj kod većine drugih ljudi.

Dio osoba koje su ljevaci, a rjeđe i dešnjaci, koriste u pojedinim situacijama vrlo spretno svoju nedominantnu ruku pa se može činiti da su ambideksteri, ali oni nisu pravi ambideksteri.

Osobe koje su pravi ambideksteri nemaju striktno podijeljene funkcije lijeve i desne strane mozga pa se kaže da su im dvije polutke mozga više simetrične, za razliku od klasičnih dešnjaka.

Smatra se da tek oko 1% osoba na svijetu pripada pravim ambideksterima.

Kako prepoznati ambidekstera u ranoj dobi?

U prve dvije godine života djeca obično počnu konzistentno koristiti jednu ruku kao dominantnu i to je poželjan i očekivan smjer razvoja. Naime, istraživanja upućuju na to da je rano konzistentno preferiranje jedne ruke povezano s naprednijim uzorcima kognitivnog razvoja.

Kod pojedine djece, koja se također razvijaju tipično, dominantno korištenje jedne ruke se pojavljuje kasnije, oko 4. do 6. godine života. Elementarnim igrama moguće je poduprijeti pravilan motorički razvoj djeteta.

Međutim, ako nakon 6. godine dijete i dalje ne pokazuje preferenciju za korištenje jedne ruke, postoji šansa da će dijete biti ambidekster.

Postoje li specifičnosti u razvoju ambidekstera u odnosu na ostalu djecu?

Mozak ambidekstera je anatomski, odnosno funkcionalno drugačije ustrojen od mozga tipičnog dešnjaka. Dvije polutke (hemisfere) mozga kod ambidekstera su simetričnije, odnosno manje su podijeljene u svojim funkcijama, a to znači da informacije u njihovom mozgu isto tako na malo drugačiji način putuju i drugačije se obrađuju.

Znanstvena istraživanja koja su uspoređivala razvoj djece dešnjaka i djece ambidekstera upućuju na mogućnost ranog oštećenja mozga kao uzroka stanja radi kojega mozak ne razvije dominaciju jedne strane.

Djeca ambideksteri generalno se razvijaju sporije od vršnjaka koji su dešnjaci, a to se objašnjava upravo tom “neodlučnošću” mozga da jedna strana kontinuirano obrađuje određene informacije.

Postoji li povezanost ambidekstera s određenim oboljenjima?

Istraživanja su pokazala da djeca ambideksteri mogu imati nešto veći rizik za nastanak teškoća u govorno-jezičnom razvoju i vještinama učenja, kao i nešto češće probleme s mentalnim zdravljem.

Postoje također istraživanja koja povezuju nedostatak jasne dominacije jedne strane tijela, odnosno nedostatak dominantne polutke (npr. za obradu jezičnih informacija) s povećanim rizikom od kasnijeg razvoja shizofrenije.

Studija koja je 2010. god. objavljena u prestižnom časopisu Nature i koja je provedena je na 8000 djece u Finskoj otkrila je da su djeca ambideksteri imala dvostruko veću šansu za slabiji uspjeh u školi od ostale djece. Uz to je nađeno da:

  • Djeca ambideksteri u dobi 7 i 8 godina češće imaju poteškoće učenja kao što je disleksija u odnosu na djecu koja su jasno dešnjaci ili ljevaci.
  • Djeca ambideksteri imala su dvostruko veću šansu za pojavu simptoma poremećaja pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) u kasnijoj adolescenciji, s 15 ili 16 godina.
  • Djeca ambideksteri su češće nego dešnjaci imali teži oblik poremećaja pažnje s hiperaktivnošću (ADHD).

Ovi podaci sami za sebe ne trebaju brinuti roditelje koji imaju djecu ambidekstere, jer je broj ispitanika bio relativno malen. Autori studije ne smatraju da činjenica da je dijete ambidekster utječe na pojavu ovih teškoća, već da sam ustroj mozga koji inicijalno dovodi do toga da dijete bude ambidekster može u određenim uvjetima, kod pojedine djece, utjecati i na pojavu navedenih teškoća.

U čemu briljiraju djeca ambideksteri?

Neke od poznatih povijesnih osoba za koje se smatra da su bile ambideksteri su Albert Einstein, Benjamin Franklin, Nikola Tesla i Leonardo da Vinci.

Osobe koje nemaju striktnu dominaciju jedne strane mozga sklonije su kreativnom i inovativnom razmišljanju i rješavanju problema, a mogu imati i fantastične vizualno – spacijalne sposobnosti.

Ambideksteri se vrlo često nalaze među uspješnim umjetnicima, muzičarima, znanstvenicima, inovatorima i drugim kreativnim zanimanjima.

Zaključak

Biti ambidekster prava je rijetkost, a osobe koje imaju tu sposobnost na atipičan se način razvijaju od najranije dobi.

Oni mogu imati poteškoće tijekom školovanja zbog činjenice da njihov mozak malo drugačije obrađuje informacije, pa je važno njihovu specifičnost prepoznati, podržati ih u područjima u kojima je to potrebno i usmjeriti ih prema onim područjima u kojima mogu briljirati.

Budući da je njihov mozak na neki način “manje rigidan” u obradi informacija od mozga klasičnih dešnjaka, oni su vrlo često skloni kreativnim i umjetničkim zanimanjima. Osobe s takvim sposobnostima čine naše društvo bogatijim, kreativnijim i ljepšim i trebamo ih svi zajedno od najranije dobi prepoznati i podržati!

Udruga Ambidekster Klub jedan je od oblika podrške, a bavi se zaštitom ljudskih prava, socijalnim uključivanjem i podizanjem kvalitete života pojedinaca i skupina, posebice djece i mladih izloženih riziku od socijalnog isključivanja kao što su oni s problemima u ponašanju te drugih skupina djece i mladih s manje mogućnosti koji nailaze na prepreke u socijalnom uključivanju.

Ana Balažin Vučetić

Članak napisala:

dr. med. Ana Balažin Vučetić

dr.med., spec.pedijatrije - radi kao pedijatar u ambulanti primarne zdravstvene zaštite djece u Zagrebu. Posebna područja njenog interesa uključuju holistički pristup zdravstvenoj zaštiti, rani neurorazvoj te nutritivne potrebe i prehranu trudnica te male djece koja predstavlja temelj zdravlja, rasta i razvoja. Rođena je u Bjelovaru, gdje je završila osnovnu školu i Opću gimnaziju, a Medicinski fakultet u Zagrebu završava 2006. godine. Majka je jednog djeteta. U slobodno se vrijeme bavi jogom, meditacijom i pisanjem.

Ostali članci