Kada se beba rodi započinje njen fizički i mentalni razvoj. Zdrava prehrana, prvenstveno dojenje, najbolje da to bude isključivo dojenje do 6. mjeseca starosti bebe, omogućit će joj dovoljan unos nutrijenata koji služe za zdrav i pravilan rast i razvoj.
Osim prehrane jako je važan i attachment, osobito u prvim mjesecima života, posebno s majkom ali i ostalim članovima obitelji kako bi se ostvario optimalan razvoj bebe.
Usvajanjem motoričkih aktivnosti beba savladava sve više novih aktivnosti. Tome će pridonijeti i topla i suportivna okolina koja bebi omogućiti optimalan razvoj.
Dojenački period je izrazito intenzivan period u životu svake bebe i praćen je brojnim skokovima u razvoju.
Pojam skokovi u razvoju spominje Nizozemski psiholog Frans Plooij i Hetty van de Rijt koji ih detaljno opisuju u svojoj knjizi „Wonder Weeks“ (hrv. „Čudesni tjedni“).
Što su skokovi u razvoju bebe?
Skokovi u razvoju se mogu odnostiti na sam rast bebe, tj. povećana potrebe za hranom te somatskim rastom (rast na težini, duljini…). No, skokovi u razvoju u užem smislu, se prvenstveno odnose na mentalni i motorički razvoj (Plooij).
Patofiziološki se radi o novim sinapsama koji se formiraju u mozgu bebe. Beba se mijenja, spoznaje nove informacije koje treba procesuirati.
Ponekad je to previše za malu bebu te beba koja je do tada imala određeni ritam, bila mirna, lijepo je spavala i jela, postaje plačljiva, razdražljiva i nezadovoljna bez nekog vidljivog razloga (nije bolesna, nema temperature).
Važno je shvatiti da su skokovi u razvoju fiziološki te da su odraz sazrijevanja centralnog živčanog sustava (CNS-a). Također se skokovi u razvoju ne mogu predvidjeti niti izbjeći.
Trajanje skokova u razvoju je različito, ali obično traju po nekoliko dana, izuzetno i duže. Svaka beba je drugačija te različito proživljava skokove u razvoju.
Glavni znakovi skoka u razvoju bebe
Glavni znakovi skoka u razvoju bebe su:
- beba češće plače bez nekog vidljivog uzroka,
- beba traži češće fizički kontakt,
- beba je češće nezadovoljna, lakše se oneraspoloži, tj. razdražljiva je.
Što i kada se događaju skokovi u razvoju kod beba?
Skok u razvoju 1. mjesec
Prvi skok u razvoju se dešava oko 1. tjedna života bebe. Zdrava beba, nakon poroda izgubi oko 10 % svoje težine i treba to nadoknaditi. Prvi skok u razvoju često prođe neprimjetno jer se još beba i mama, ali i cijela obitelj navikavaju jedni na druge.
U 3. tjednu, mišići bebe se razvijaju, postaju jači, a kretnje nisu tako isprekidane, beba tada traži više jesti te je to još jedan momenat u prvom mjesecu kada se javlja skok u razvoju.
Skok u razvoju s 2 mjeseca
Refleksi tzv. primitivni refleksi (Moroov refleks, palmarni i plantarni hvat) koji se pojavljuju po rođenju, postepeno nestaju u 2. mjesecu pa do 3. mjeseca života.
S 4. tjedna (2. mjesec života), pokreti su češći (beba miče nožicama i ručicama), reagira na okolinu (zvuk, svjetlo) te postaje nemirnija i ima povećanu potrebu za hranom.
Skok u razvoju s 3 mjeseca
Beba je s 3 mjeseca već usvojila ritam hranjenja i spavanja te postaje sve jača, lijepo može držati glavu i dizati ramena od podloge kad je na trbuhu. I u toj dobi može doći do skoka u razvoju koji se manifestira plakanjem, beba se često budi i često traži jesti, ritam spavanja i hranjenja se može poremetiti.
Skok u razvoju s 4 mjeseca
U tom razdoblju beba otkriva okolinu, osobe i stvari. Uči komunicirati gestama i reagira na zvukove i glasove roditelja.
Skok u razvoju s 6 mjeseci
U 6. mjesecu dolazi do izrazitog motoričkog napretka bebe. Beba je motorički aktivna, okreće se s leđa na trbuh, počinje sjediti. U tom razdoblju bebu treba poticati, igrati se i vježbati. Bebi treba omogućiti slobodan i siguran prostor za razvoj. Dobro je pribaviti igračke primjerene dobi i razne vježbalice kao što je npr. baby gym.
Od prehrane se uvode kašice. Komunikacija s okolinom se intenzivira. U toj fazi se pojačava potreba za kontaktom i nošenjem te je naročito izražena potreba za pažnjom.
Spavanje može biti poremećeno, češće se budi, može imati veći apetit zbog većih motoričkih potreba.
Skok u razvoju s 8 mjeseci
Oko 9 mjeseci se beba pokušava vertikalizirati, razvija pincetni hvat, stavlja ruke i predmete u usta, oponaša mimiku lica.
Najvažnija promjena u toj dobi je pokazivanje osjećaja te beba može pokazati da je vesela, ljuta, a prisutan je i strah od odvajanja. Sve te osjećaje beba pokazuje te ako je nezadovoljna plače i nemirna je, neprestano traži pažnju.
Skok u razvoju s 10 mjeseci
U tom periodu beba izrazito traži pažnju i komunikaciju, osobito s majkom. Želi biti mažena, pažena, da je se zabavlja. Isto tako može pokazivati i emocije prema kućnim ljubimcima i plišancima. To razdoblje je i intenzivno razdoblje za razvoj inteligencije.
Skok u razvoju s 13 mjeseci
Nakon prve godine života, promjene su još intenzivnije, svakim danom beba razvija nove vještine.
U prvoj godini života najvažniji su razvoj govora i savladavanje motoričkih vještina – hodanje, trčanje. Također djeca u toj dobi mogu biti nepredvidiva te treba posebno paziti na njih.
Skok u razvoju s 17 mjeseci
U toj dobi su već usvojili hodanje i vole trežiti nove motoričke izazove (penjanje, skakanje, plesanje…). Razvoj govora se intenzivira i vokabular se proširuje pa mogu izraziti što žele ili ne žele.
Mogu se brzo umoriti, pa je dobro uvijek u šetnju ponijeti i kolica. Kada se umore žele se nositi, pa su plačljivi i razdražljivi.
Kako pravilno reagirati na skok u razvoju bebe?
Za početak, važno je shvatiti da su skokovi u razvoju fiziološki, prirodni ali i neizbježni i da sve bebe proživljavaju skokove u razvoju. Također treba znati da će ih vaša beba, a i vi proživjeti u više navrata tijekom dojenačke dobi, ali da će proći. Treba biti strpljiv i pomoći bebi da skokove u razvoju što lakše prebrodi.
S obzirom da se skokovi u razvoju često manifestiraju poremećajem spavanja i jedenja osvrnut ćemo se na savjete u vezi s time.
Ponekad beba ima potrebu za većom količinom hrane u fazi skoskova rasta te svakako treba omogućiti češće i obilnije obroke.
S druge strane, bebe ponekad imaju smanjeni apetit te i to treba ispoštovati i nuditi češće manje obroke, ne siliti bebu da jede.
Poremećaj sna je dosta čest simptom skoka u razvoju. Bebe koje su do tada prospavale cijelu noć počinju se često buditi i plakati. Roditelji se često tuže na neprospavane noći u dojenačkom periodu bebe ali i nakon 1. godine života. Potrebno je utješiti bebu, prigrliti je i pomaziti, podojiti je ako doji ili joj dati malo tekućine.
Kod iznenadnog i učestalog plača kod bebe koja proživljava skok u rastu, također treba bebu prigrliti, uzeti u naručje, pomaziti, obratiti joj se smirenim glasom, pjevati pjesmice, puštati nježnu glazbu…
Motorički razvoj treba poticati i provoditi vježbice primjerene dobi. Na tržištu se mogu naći i igračke, oprema za bebe, različite spravice koji će pomoći u savladavanju novih vještina npr. baby gym.
Fizički kontakt i smirena i topla atmosfera, uvelike će pomoći da skokovi u rastu prođu lakše. Kada je beba nezadovoljna i razdražljiva također treba zagrljaj, toplinu, naručje…
Razlikuju li se skokovi u razvoju kod beba koje piju adaptirano mlijeko?
I dojene bebe i bebe na adaptiranom mlijeku proživljavaju skokove u rastu. Kada majka doji, prisutan je direktan kontakt koža na kožu i držanje u naručju prilikom dojenja, što može biti od velike pomoći. Ali i majke koje ne mogu dojiti mogu maziti svoje bebe i olakšati im skok u razvoju.
Skokovi u razvoju su fiziološka, prirodna pojava i proživljavaju ih sve bebe. Odraz su razvoja, koji je intenzivna u dojenačkom periodu ali i u dobi do 3. godine života. osobito razvoja mozga pri čemu bebe rastu i usvajaju nove obrasce ponašanja i motorike.
Najčešći znaci su plač, veća potreba za fizičkim kontaktom te razdražljivost.
Skokovi u rastu se dešavaju u određenim razdobljima života bebe i traju po nekoliko dana. Sve bebe ne proživljavaju skok u razvoju istim intenzitetom niti traju kod svih beba isto vrijeme.
U fazi skokova u razvoju bebama je potrebna nježnost, pažnja i toplo i smireno okuženje.
