Psihički i fizički odmor od radnih zadataka i radne okoline pravo je svakog radnika, ali i obveza poslodavca. Svrha godišnjeg odmora je da radnik „napuni baterije” kako bi pri povratku na posao bio što produktivniji i motiviraniji za nastavak rada. S obzirom na to da su godišnji odmor, plaćeni i neplaćeni dopust pravo, ali i obveza, postoji zakonski okvir koji ih temeljito razrađuje. Kako ne biste morali proučavati brojne članke i odredbe, donosimo vam odgovore na najvažnija pitanja.
Kako su regulirana prava na godišnji odmor?
Pravo na godišnji odmor jedno je od temeljnih prava svakog radnika koje je utvrđeno Ustavom Republike Hrvatske. Na temelju ustavnih odredbi pravo na godišnji odmor regulirano je Zakonom o radu, a unutar pojedine institucije ili tvrtke pravo je uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Zakonske odredbe propisuju sljedeće:
- pravo na godišnji odmor
- minimalno trajanje godišnjeg odmora
- pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora
- utvrđivanje godišnjeg odmora
- ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor
- naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora
- naknada za neiskorišteni godišnji odmor
- korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
- prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu
- raspored korištenja godišnjeg odmora.
Kako izračunati raspoloživ broj dana godišnjeg odmora?
Prema Zakonu o radu svaki radnik ima pravo na minimalno četiri tjedna godišnjeg odmora za kalendarsku godinu. Raspoloživ broj dana godišnjeg odmora ovisi o tjednom rasporedu radnog vremena:
- ako radno vrijeme radnika ima pet radnih dana (od ponedjeljka do petka) godišnji odmor traje najmanje 20 dana
- ako radno vrijeme radnika uključuje subote godišnji odmor traje najmanje 24 dana
- dodatni broj dana godišnjeg odmora se propisuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu
- najdulje trajanje godišnjeg odmora nije propisano.
Treba napomenuti da se blagdani i neradni dani, dani privremene nesposobnosti za rad i plaćeni dopust ne uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora. Iznimka su slučajevi u kojima radnik, koji je po rasporedu trebao raditi na neradni dan ili blagdan, na svoj zahtjev koristi dan godišnjeg odmora.
Može li se godišnji odmor prenositi u sljedeću godinu?
Radnik koji godišnji odmor želi koristiti u dijelovima mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo iskoristiti minimalno dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac ne dogovore drugačije. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora se može prenijeti u sljedeću godinu no mora biti u cijelosti iskorišten najkasnije do 30. lipnja. Ipak, i u ovom slučaju postoje iznimke ako je radniku prekinut godišnji odmor ili ga nije koristio u kalendarskoj godini zbog:
- bolesti
- korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust
- korištenja prava na dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.
Tada radnik može iskoristiti preostali dio godišnjeg odmora nakon povratka na rad, najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Tko sve ima pravo na godišnji odmor?
Postoji pravo na puni godišnji odmor i pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. Pravo na puni godišnji odmor stječe radnik koji:
- kod istog poslodavca radi cijelu kalendarsku godinu
- se prvi put zapošljava i ima više od šest mjeseci kontinuiranog rada u tekućoj godini kod tog poslodavca
- ima prekid rada između dva radna odnosa koji je dulji od osam dana, ali nakon šest mjeseci neprekinutog rada kod poslodavca
Pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora stječe radnik:
- koji u određenoj kalendarskoj godini nema prekid između dva radna odnosa ili je prekid kraći od osam dana
- koji u određenoj kalendarskoj godini ima prekid dulji od osam dana, ali ne ispunjava uvjet od šest mjeseci neprekinutog radnog odnosa u jednoj kalendarskoj godini
- kojem prestaje radni odnos.
Razmjeran dio godišnjeg odmora utvrđuje se u trajanju od 1/12 od punog godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa kod određenog poslodavca.
Postoji li naknada za neiskorištene dane godišnjeg odmora?
Naknada za neiskorištene dane godišnjeg odmora može se isplatiti jedino u slučaju prestanka ugovora o radu. To obuhvaća sve oblike raskida radnog odnosa:
- sporazumni otkaz
- poslovni ili osobno uvjetovani otkaz
- izvanredni otkaz
- redovni otkaz.
Visina naknade za neiskorištene dane utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili se obračunava kao prosjek plaća isplaćenih u posljednja tri mjeseca. U plaću se uračunava:
- redovna plaća
- dodaci na plaću
- dodatak za otežane uvjete rada
- stimulacija na plaću.
Kada se radi o naknadi za korištenje godišnjeg odmora poznatoj kao regres, ne postoji zakonska odredba. Regres se utvrđuje kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, a maksimalna visina regresa je 2.500,00 kuna i poslodavac ga je dužan isplatiti najkasnije do 30. lipnja iduće kalendarske godine. Ponavljamo, pravo na regres imate samo ako postoji u pravilnicima i aktima tvrtke ili institucije te ako ste iskoristili godišnji odmor.
Za koje osobe vrijede posebna prava na godišnji odmor?
Posebna prava na godišnji odmor vrijede za:
- osobe s invaliditetom koje imaju pravo na minimalno pet tjedana plaćenog godišnjeg odmora što je uređeno Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
- zaposlene maloljetnike koji imaju pravo na minimalno pet tjedana godišnjeg odmora
- radnike čiji su zdravlje i sigurnost ugroženi bez obzira na sve mjere zaštite – oni imaju pravo na minimalno pet tjedana godišnjeg odmora.
Kako iskoristiti godišnji odmor uslijed prestanka radnog odnosa?
Godišnji odmor uslijed prestanka radnog odnosa može se iskoristiti za vrijeme trajanja otkaznog roka, s time da:
- godišnji odmor ne utječe na trajanje otkaznog roka
- ako otkazni rok istekne za vrijeme trajanja godišnjeg odmora, poslodavac mora radniku isplatiti naknadu za preostale dane godišnjeg odmora, odnosno naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Nadalje, Zakonom o radu propisuje se da radnik kojem prestaje radni odnos za tu kalendarsku godinu ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. Također, prema Zakonu nije moguće prenijeti godišnji odmor u slučaju promjene poslodavca, već je poslodavac dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora.
Koja je razlika između godišnjeg odmora i plaćenog dopusta?
Plaćeni dopust je pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće:
- u slučajevima važnih osobnih potreba
- u trajanju od maksimalno sedam dana u kalendarskoj godini osim ako kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu i pravilnikom o radu nije drugačije uređeno.
Kako se ostvaruju prava na plaćeni dopust?
Prava na plaćeni dopust se ostvaruju:
- u slučaju sklapanja braka
- u slučaju rođenja djeteta
- u slučaju teže bolesti ili smrti užeg člana obitelji
- za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja
- za potrebe sindikalnog rada ili radničkog vijeća
- po osnovi darivanja krvi (jedan plaćeni slobodan dan).
Plaćeni dopust smatra se vremenom provedenim na radu.
Što je neplaćeni dopust?
Prema Zakonu o radu neplaćeni dopust je mogućnost da poslodavac radniku na njegov zahtjev odobri neplaćeni dopust u kojem prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Dakle, ovdje se ne radi o pravu radnika kao u slučaju plaćenog dopusta, osim kada se koristi pravo iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama o kojima smo ranije pisali na našem portalu.
Kako iskoristiti neplaćeni dopust?
Za korištenje neplaćenog dopusta nisu propisani razlozi, no zahtjev poslodavcu trebali biste predati u pisanom obliku. Ako vam poslodavac odobri zahtjev za neplaćeni dopust, potrebno je:
- utvrditi početak i završetak trajanja neplaćenog dopusta
- definirati status neplaćenog dopusta (s odjavom ili bez odjave s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja)
- utvrditi obvezu vraćanja na rad nakon isteka trajanja neplaćenog dopusta.
Minimalno ili maksimalno trajanje neplaćenog dopusta također nije propisano odredbama Zakona o radu, no kao radnik ste se dužni vratiti na posao dan nakon isteka neplaćenog dopusta koji ste dogovorili s poslodavcem.
Zaključak
Pravo na godišnji odmor poslodavac ne može ograničavati ili uskraćivati niti ga se radnik može odreći. Sporazum između poslodavca i radnika o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora se smatra prekršajem za koji je predviđena novčana kazna u iznosu od 61.000 do 100.000 kuna za poslodavca pravnu osobu i od 7.000 do 10.000 kuna za poslodavca fizičku osobu. Ove informacije svakako vrijedi znati, a ako želite saznati više o drugim pravima kao što je pravo na dječji doplatak, savjetujemo vam da pročitate naš članak u kojem su sažete sve informacije i zakonska prava koja trebate znati.
