Bitne stvari kod sporazumnog raskida ugovora (primjer 2020)

18.12.2020.

Bitne stvari kod sporazumnog raskida ugovora (primjer 2020)

Kod sporazumnog raskida ugovora o radu obje strane trebaju zadovoljiti svoje interese. Donosimo vam sve informacije koje trebate znati za to i primjer ugovora.

Primjer ugovora o sporazumnom raskidu

Što je sporazumni raskid ugovora o radu?

Ono što treba istaknuti jest da svaki ugovor o radu predstavlja dvostrani pravni posao, što znači da uključuje dvije strane — poslodavca i radnika. Kao i bilo koji drugi ugovor iz obveznog prava, ugovor o radu može biti raskinut ili otkazan, što je uređeno Zakonom o radu.

Jedan od načina prestanka ugovora o radu je sporazumni raskid ugovora koji, prije svega, podrazumijeva suglasnost obje ugovorne strane (poslodavca i radnika). Prijedlog za sporazumni raskid ugovora o radu može dati poslodavac ili radnik no prihvaćanje takvog ugovora nije obveza. Naime, ukoliko odredbe ugovora ne odgovaraju interesima poslodavca ili radnika ili nisu u potpunosti suglasni sa svim odredbama ugovora, nisu ga dužni potpisati.

Bitne značajke sporazumnog raskida ugovora o radu su sljedeće:

  • u slučaju zaključivanja sporazumnog raskida ugovora o radu nemaju obvezu poštivanja otkaznog roka
  • poslodavac nije dužan radniku isplatiti otpremninu no nije zabranjeno da se otpremnina uključi u sporazumni raskid ugovora o radu
  • poslodavac je dužan isplatiti radniku naknadu za neiskorišteni godišnji odmor
  • ukoliko sporazumni raskid ugovora o radu predlaže poslodavac, tada radnik gubi pravo na naknadu za nezaposlene od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Prema Zakonu o radu, sporazumni raskid ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku, što znači da nikakav usmeni dogovor ne može obvezati radnika ili poslodavaca. S druge strane, sadržaj sporazumnog raskida ugovora nije propisan zakonom, zbog čega pri sastavljanju ugovora treba precizno odrediti uvjete raskida ugovora o radu.

Što je bitno navesti u ugovoru?

Dakle, ako postoji volja obje ugovorne strane da se zaključi sporazumni raskid ugovora o radu, treba regulirati okolnosti vezane uz prestanak radnog odnosa:

  • datum prestanka ugovora o radu
  • korištenje neiskorištenog dijela godišnjeg odmora
  • nepodmirena potraživanja radnika prema poslodavcu (prekovremeni sati, sati iz preraspodjele radnog vremena, godišnji odmor iz prethodne godine)
  • nepodmirena potraživanja poslodavca prema radniku (sredstva uložena u školovanje radnika)
  • visinu otpremnine (ukoliko je izrijekom ugovorena ugovorom o radu ako dođe do sporazumnog raskida ili ako se poslodavac i radnik dogovore o plaćanju otpremnine)

U slučaju da poslodavac ne pristane na prijedloge sporazumnog raskida ugovora o radu, tada radnik može jednostrano raskinuti ugovor o radu, ali uz obvezu poštivanja otkaznog roka.

Koja je razlika između jednostranog raskida i sporazumnog raskida?

Jednostrani raskid ugovora o radu je vrsta otkazivanja ugovora o radu u kojem ugovor otkazuje jedna strana — poslodavac ili radnik. Dakle, to je osnovna razlika u odnosu na sporazumni raskid ugovora u kojem obje strane moraju biti suglasne. Primjerice, ukoliko radnik uručuje raskid ugovora o radu, poslodavac samo potpisuje primitak odluke o otkazivanju ugovora. Jednostrani raskid ugovora o radu, neovisno o strani koja ga uručuje, je otkaz.

Koja je razlika između otkaza i sporazumnog raskida ugovora?

Dakle, osim sporazumom radnika i poslodavca, jedan od načina otkazivanja ugovora o radu je otkaz. Otkaz je jednostrani čin, što znači da nema:

  • sporazuma
  • pregovaranja
  • konzultacija

U slučaju otkaza, ukoliko je poslovno ili osobno uvjetovan, radnik ima pravo ostvariti naknadu za nezaposlene. Također, ukoliko je radnik prije otkaza neprekidno radio dvije godine, ostvaruje pravo na otpremninu. Treba istaknuti da kod bilo koje vrste otkaza poslodavac mora obrazložiti razloge otkazivanja ugovora o radu, dok radnik mora obrazložiti razloge samo u slučaju izvanrednog otkazivanja ugovora o radu.

Koje vrste otkaza postoje?

Prema Zakonu o radu postoje redoviti i izvanredni otkaz.

Vrste redovitog otkaza su:

  • poslovno uvjetovani otkaz – radi se o tzv. “tehnološkom višku” kad prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga koji utječu na poslovanje, zbog čega poslodavac radi opstanka mora otpustiti određeni broj radnika
  • osobno uvjetovani otkaz – ukoliko radnik ne može uredno izvršavati svoje radne obveze zbog nedostatka sposobnosti ili ozljede i dugotrajnog bolovanja, tada mu poslodavac može uručiti osobno uvjetovani otkaz
  • otkaz uvjetovan ponašanjem radnika – ako radnik krši odredbe iz ugovora o radu poput kašnjenja na posao, ugrožavanja sigurnosti i zaštite na radu, neprihvatljivog ponašanja koje uključuje alkohol, drogu i nasilje, poslodavac može otkazati ugovor o radu
  • otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu – ukoliko je ugovorom o radu ugovoren probni rad prilikom kojeg radnik nije zadovoljio uvjete, tada poslodavac ima pravo otkazati ugovor o radu

Izvanredni otkaz se daje zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge važne činjenice, a važno je znati:

  • i poslodavac i radnik mogu izvanredno otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme
  • u slučaju izvanrednog otkaza ni poslodavac ni radnik nemaju obvezu poštivanja zakonom propisanog ili ugovorenog otkaznog roka
  • i poslodavac i radnik moraju dokazati razloge izvanrednog otkaza
  • izvanredni otkaz se može dati samo u roku od 15 dana od saznanja za činjenicu na kojoj se otkaz temelji
  • ako je radnik dao izvanredni otkaz zbog ponašanja poslodavca, ima pravo na naknadu u slučaju nezaposlenosti

Neovisno o tome raskida li se ugovor o radu sporazumno ili otkazom, poslodavac je uvijek dužan radniku isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Dodatne informacije o pravima i naknadama za nezaposlene potražite u našim člancima o isplati dječjeg doplatka i porodiljnoj naknadi.