17.02.2021.

Kako umiriti svrbež nakon ugriza komaraca?

Svrbež nakon uboda komarca može biti vrlo neugodna. Saznajte koje prirodne i umjetne preparate možete nanijeti kako bi uklonili svrab.

Komarci su insekti koji se javljaju dolaskom lijepog vremena te postaju aktivni na temperaturama višim od 15 °C, u blizini stajaćih voda. Obično su najaktivniji u sumrak, tijekom noći odnosno rano ujutro kada je izraženija vlažnost i niža temperatura zraka. Izuzetak je azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus) koji je prisutan i u Hrvatskoj, a grize tijekom čitavog dana, te se vrlo brzo razmnožava, širi i osvaja nova područja.

Reakcije na ugriz komarca mogu biti:

  • lokalne reakcije kao što su oteklina, bol, crvenilo na mjestu ugriza
  • rijetke su sistemske reakcije na ugriz komarca
  • komarci uznemiruju, često ometaju san i odmor te boravak i hobije na otvorenom.

Zanimljivosti vezane uz komarce:

  • Samo ženka komaraca grize jer se hrani krvlju, dok insekti poput pčela i osa bodu jer imaju rilca i ne hrane se krvlju. Više o ugrizima drugih insekata možete pročitati u članku o krpeljima i članku o
  • Ugljični dioksid koji izdišemo privlači komarce te ga oni mogu osjetiti i na udaljenostima od više metara.
  • Poznato je da neke ljude komarci grizu više od drugih pa se kao razlog navodi toplina tijela i krvna grupa. Nova istraživanja usmjerena su na proučavanje mikrobioma kože i mirisa kože te veće privlačnosti pojedinih osoba za komarce.
  • Neki komarci, koji na sreću nisu rasprostranjeni u našim krajevima, mogu biti prijenosnici zaraznih bolesti poput malarije, denga groznice, žute groznice i slično.

Zašto ugriz komaraca svrbi?

  • Kada komarac ugrize, on probija kožu i izvlači krv vrhom svojih usta.
  • Istovremeno ubrizgava slinu koja sadrži bjelančevine (antikoagulans) koje sprječavaju zgrušavanje krvi oko mjesta ugriza.
  • Naš organizam bjelančevine iz sline komarca prepoznaje kao stranu tvar i aktivira se imunološki sustav.
  • Na mjestu ugriza nakupljaju se upalne stanice koje luče supstance poput histamina, što se vidi kao reakcija lokalne upale – crvenilo, oteklina, toplina i svrbež.

Kako ublažiti svrbež nakon ugriza komarca?

  • Ako je riječ o većem broju ugriza ili intenzivnijoj lokalnoj reakciji, posebice u dječjoj dobi, posjetite liječnika.
  • Reakcije na ugriz komaraca najčešće su blaže lokalne reakcije i za smirenje svrbeža obično je dovoljan oblog hladne vode.
  • Također je moguće mjesto ugriza ohladiti ledom zamotanim u gazu koju nježno desetak sekundi držimo na mjestu ugriza. Nikada led ne stavljati direktno na kožu i ovu metodu ne primjenjivati kod djece zbog osjetljive kože i mogućnosti nastanka rana na koži.
  • Na tržištu se nalaze lokalni preparati koji imaju učinak hlađenja i ubrzavaju cijeljenje oštećenja kože. To su kreme, masti, gelovi ili sprejevi koji u svome sastavu imaju, na primjer, pantenol, cink, aloe veru i slično. Često se u lokalne preparate za ublažavanje svrbeža stavlja i mentol. U dječjoj dobi koristiti samo one preparate koji imaju dozvolu za korištenje u dječjoj dobi.
  • Zahvaljujući protuupalnom djelovanju često se na mjesto uboda za smirivanje upale i svrbeža primjenjuje i fitoterapija poput eteričnog ulja lavande ili ulja čajevca u oblogu i slično. U osjetljivih osoba moguće su kontaktne alergijske reakcije nakon primjene ovih preparata, zato ih za početak isprobajte na manjoj površini kože i ne koristite u kombinaciji s izlaganjem suncu.
  • Na internetu se mogu pronaći i brojne prirodne metode za ublažavanje svrbeža nakon ugriza komaraca, primjerice ispiranje vodom sa sodom bikarbonom ili primjena meda, limuna i slično. Niti jedna od ovih prirodnih metoda nema znanstvenih dokaza koji potvrđuju

Proizvodi koje treba koristiti s oprezom

  • Sve proizvode za ublažavanje svrbeža nakon ugriza komarca kupujte na provjerenim mjestima i primjenjujte prema preporuci proizvođača.
  • U dječjoj dobi koristiti samo one proizvode koji imaju dozvolu za primjenu u dječjoj dobi.
  • Lokalni preparati za ublažavanje svrbeža nakon ugriza komaraca mogu u osjetljivih osoba izazvati lokalne reakcije tipa kontaktnih dermatitisa.
  • Budući da se primjenjuju u doba godine kada ima više sunca, moguć je i razvoj fotokontaktnih dermatitisa.

Kada zbog ugriza posjetiti doktora?

  • Ako se radi o većem broju uboda i intenzivnom svrbežu koji remeti san, što se češće vidi kod djece, liječnik može prepisati peroralnu terapiju antihistaminicima, te lokalnu terapiju kortikosteroidnom kremom u kombinaciji s antibiotikom na mjesto ugriza.
  • Uslijed grebanja i oštećenja kože moguć je i razvoj lokalne kožne infekcije obično bakterijama streptokokima ili stafilokokima te će biti potrebna lokalna ili peroralna antibiotska terapija. Pročitajte više o osipima, crvenim flekama i kožnim infekcijama dječje dobi.
  • Posjet liječniku bit će potreban ako komarac ugrize mjesto poput kapka, uške ili spolovila kada mogu nastati veće otekline mekog tkiva.
  • Također su moguće lokalne alergijske reakcije na preparate koji se primjenjuju za smirivanje svrbeža mjesta ugriza komaraca te će i u tom slučaju biti potrebna pomoć liječnika radi uvođenja protuupalne i protualergijske terapije.
  • Sistemske reakcije na ugrize komaraca vrlo su rijetko opisane.

Koliko ubod komarca i svrbež traju?

Reakcije na ugriz komaraca obično traju nekoliko dana, ne duže od 3-5 dana. No, osjetljive osobe, pogotovo djeca, mogu imati i produženu reakciju na ugriz komarca te se tjednima nakon ugriza vide promjene na mjestu ugriza poput krasta i hiperpigmentacija. Po smirenju upalnih promjena često zaostaju hipopigmentacije (mrlje bez pigmenta) koje ne izazivaju nikakve smetnje.

Prevencija je najbolja obrana

Što možemo učiniti da spriječimo ugriz komaraca:

  • Ako je moguće, izbjegavati boravak na otvorenom gdje prijeti opasnost od ugriza komaraca.
  • Nositi odjeću dugih rukava i nogavica.
  • Na otvorenom koristiti kemijska sredstva (repelente) koja odbijaju komarce. Biti oprezan kod korištenja kemijskih sredstava u dječjoj dobi. Koristiti ih prema uputama proizvođača.
  • Postaviti mreže za insekte na prozore i vrata.
  • U zatvorenim prostorijama moguće je koristiti električna sredstva koja odbijaju komarce. Koristiti ih prema uputama proizvođača.
  • Zapamtite, komarac treba stajaću vodu za razmnožavanje. Spriječite nakupljanje vode unutar zatvorenih prostora (podruma, kotlovnica, drugih spremišta i slično). Uklonite predmete u kojima se zadržava voda ili ih redovito praznite (na primjer, kod zalijevanja cvijeća, iz posude za cvijeće ispraznite višak vode). Redovito kosite travu i uklanjajte suvišno grmlje kako bi se smanjila vlažna područja na kojima se nakupljaju komarci. Vodena staništa (fontane, ukrasna jezerca i slično) održavajte čistim.

Zaključak

Koliko god boravak na otvorenom za lijepog vremena djeluje blagotvorno na naše zdravlje, ako nismo dobro pripremljeni može nam donijeti i neugodnosti. Ono što nam može pokvariti odmor su sunčane opekline, ugrizi krpelja, ubodi pčela, osa i slično ili najezde dosadnih komaraca. Zato ne zaboravite preporuke odgovornog ponašanja na suncu i aktivnosti kojima možemo spriječiti ubode i ugrize insekata.

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci