09.04.2021.

Smeđa mrlja na zubu: što znači ta tamna mrlja?

Česte su promjene boje zuba zbog određene hrane i pića. Ali crne mrlje mogu biti znak upozorenja za ozbiljniji problem poput karijesa.

Osmijeh je jedna od prvih stvari koju primjećujemo jedni na drugima, no zbog različitih problema sa zubima mnogi svoj osmijeh skrivaju. Lijepi, sjajni i prvenstveno zdravi zubi iznimno su važni za fizičko i psihičko stanje osobe, stoga je briga o zubima neizostavan dio brige o cjelokupnom zdravlju. Jedan od razloga skrivanja osmijeha mogu biti mrlje na zubima ili diskoloracija. Bijele, žute, smeđe, crne – svaka od njih ima uzroke zbog kojih nastaje, a pojedine mrlje mogu upozoravati i na karijes. Kako spriječiti mrlje na zubima i što možete učiniti kada se mrlje pojave – saznajte u nastavku članka.

Što je uzrok mrljama na vašem zubu?

Stručnjaci mrlje na zubima razvrstavaju prema tipovima mrlja i boji mrlja na zubima. Kada govorimo o tipovima mrlja, postoje tri vrste.

  • Ekstrinzične mrlje – radi se o mrljama koje nastaju na vanjskoj površini i obuhvaćaju caklinu zuba. Uzrokovane su hranom ili pićem koje konzumiramo kao i pušenjem, no ovakav tip mrlja ne dopire do unutrašnjeg dijela zuba.
  • Intrinzične mrlje – kod ovakvih mrlja se radi o mrljama koje nastaju ispod površine zuba zbog određene traume zuba, lijekova, genetike ili se radi o karijesu.
  • Mrlje uzrokovane starenjem – kako starimo promjene na našem tijelu su neizbježne, a to se odnosi i na naše zube. Dentin (zubna kost) postaje tamniji, poprima žućkastu boju, a caklina se stanjuje. U kombinaciji s mrljama koje nastanu zbog prehrane, pušenja i izostanka higijene, diskoloracija zubi postaje sve izraženija.

Mrlje se, osim prema tipovima, dijele i prema bojama koju su uzorkovane različitim faktorima.

  • Žute mrlje – mogu biti uzrokovane konzumiranjem duhanskih proizvoda, hranom prepunom šećera, kronično suhim ustima, određenim lijekovima i lošom zubnom higijenom.
  • Bijele mrlje – mogu biti uzrokovane nedostatkom kalcija i drugih minerala, želučanom kiselinom, pretjeranim korištenjem fluora, ali mogu biti i znak da se razvija karijes.
  • Smeđe mrlje – mogu biti uzrokovane konzumiranjem duhanskih proizvoda, kave, kofeina, crnog vina ili gaziranih pića kao što je Coca-Cola. Također, namirnice poput borovnice, kupina, cikle, aronije uzrokuju pojavu tamnih mrlja, ali i u ovom slučaju se može raditi o karijesu koji nije saniran.
  • Crne mrlje – može se raditi o karijesu koji je uznapredovao, krunicama ili ispunama koje su napravljene od srebrovog sulfida ili uzrok mogu biti hrana i piće bogati željezom.

Svakako treba istaknuti da izostanak pravilne oralne higijene može dovesti do posljedica kao što su mrlje na zubima ili, u gorem slučaju, karijes. Naime, redovitim četkanjem zubi nakon obroka i korištenjem zubnog konca uklanja se izvor hrane raznim bakterijama i sprječava pad pH, što znači da možemo itekako doprinijeti prevenciji. No, kućna oralna higijena ponekad nije dovoljna i treba potražiti pomoć stručnjaka.

Koji su prvi znakovi karijesa?

Karijes je kronična bolest koja zahvaća gotovo 90 posto svjetske populacije među kojom su i djeca. Treba imati na umu da je to bolest koja vrlo sporo napreduje pa je u početku nastajanja karijesa teško primijetiti simptome. Postoje četiri glavna čimbenika koji uzrokuju karijes:

  • kvaliteta zubne cakline i cementa
  • prisutnost mikroorganizama odnosno bakterija u zubnom plaku
  • pH sline niži od 5,5 (uzrokuje ga način prehrane, a najčešće ugljikohidrati)
  • starosna dob.

Zub koji je zahvaćen karijesom nazivamo pokvarenim zubom, a radi se o oštećenju tvrdog zubnog tkiva ili, prema stručnoj terminologiji, dentina. Oštećenje započinje na površini zuba razgradnjom cakline, a zatim prodire u dubinu i širinu te zahvaća ostale strukture zubnog tkiva. Iz tog razloga karijes se dijeli na dvije vrste:

  • površinski karijes – vidljiva je bijela mrlja koja zahvaća samo površinski sloj i ne postoje nikakvi drugi simptomi
  • dubinski karijes – bolest je u fazi kada su bakterije već prodrle kroz caklinu i ušle u dentin, zahvaćena je zubna pulpa i počinje se javljati bol ili osjetljivost na hladna, topla ili slatka pića.

Dakle, među prve simptome nastanka karijesa treba svrstati:

  • promjenu boje zuba
  • točkice ili mrlje na zubu
  • bijela mrlja ili rupica na dječjim mliječnim zubima
  • osjetljivost zuba i zubnog mesa na toplo/hladno ili slatko
  • bol tijekom zagriza i žvakanja.

Kada se bol javlja neovisno o podražaju, intenzivna je i traje dugo, to znači da je zubna pulpa duboko zahvaćena karijesom koji je potrebno što prije liječiti.

Mogu li se ukloniti tamne mrlje na zubima?

Tamne mrlje na zubima se, dakle, mogu podijeliti u dvije kategorije: mrlja može biti znak da je nastao karijes ili do promjene boje dolazi zbog svih ostalih navedenih okolnosti. Ako se radi o karijesu, postupak uklanjanja tamne mrlje će odrediti stomatolog. Postoje tri moguće terapije liječenja karijesa.

  • Ako se karijes nalazi unutar cakline ili dentina, potrebno ga je dobro očistiti i odstranjeni dio zuba nadoknaditi ispunom koja bi trebala biti bijela kompozitna jer se puno bolje veže sa zubom od crnih ispuna.
  • Ako je karijes stigao do pulpe odnosno živca, stomatolozi posebnim aparatima prekrivaju pulpu kako bi se oporavila i zadržala svoju funkciju. U slučaju da nakon terapije stomatolog zaključi da zub nije „živ”, pristupa se endodontskoj terapiji, što znači da se živac zuba vadi. Zahvat se radi uz lokalnu anesteziju kako bi se izbjegli veliki bolovi. Nakon toga se ispunjava korijenski kanal u kojem se nalazila pulpa. Kad se postupak završi, slijedi ispuna kako bi postupak liječenja zuba bio kompletan.
  • Ako karijes stigne do vrška zuba, to znači da su bakterije već razorile cijelu pulpu. Dolazi do upale kosti koja može biti akutna i dovesti do bolnog oticanja. U slučaju kronične upale kosti nema simptoma, već se na vršku zuba razvija granulom ili neka druga slična upalna tvorba. I kod ovog oboljenja pristupa se endodontskoj terapiji, uklanjanju pulpe i bakterije te se ispunjava kanal korijena. Treba imati na umu da postupak oporavka zubne kosti traje oko šest mjeseci.

Mrlje na zubima koje nisu uzrokovane karijesom se također uklanjaju uz savjete i pomoć stomatologa. U praksi se koristi nekoliko metoda uklanjanja tamnih mrlja na zubima, a radi se o izbjeljivanju zubi.

  • Pjeskarenje je najstarija metoda izbjeljivanja kojom se uklanjaju površinske mrlje na zubima, naslage plaka i ostala oštećenja. Nakon pljeskarenja vidljiva je prirodna bjelina zuba, ali ovu metodu treba ponavljati svake godine.
  • Noćno izbjeljivanje zubi radi se pod nadzorom stomatologa. Riječ je o udlagi koja se izrađuje prema vašem zagrizu i puni posebnim gelom za izbjeljivanje. Udlaga se stavlja noću, a terapija izbjeljivanja traje oko desetak dana.
  • Lasersko izbjeljivanje zubi najsuvremenija je metoda uklanjanja tamnih mrlja sa zuba. Koristi se gel na bazi vodikovog peroksida koji se osvijetli plavim svjetlom lampe. Lampa omogućava prodiranje kisika u caklinu zbog čega se mijenja nijansa zuba. Ova metoda je najdugotrajnija metoda izbjeljivanja zubi.

Svakako treba istaknuti da bez obzira na metodu uklanjanja tamnih mrlja na zubima, bjelina i zdravlje zubi uvelike ovise o oralnoj higijeni i načinu života koji vodimo.

Kako izbjeći tamne mrlje na zubima?

Jasno vam je da se karijes ne može liječiti metodom „uradi sam”, no ako dovoljno rano primijetite da dolazi do demineralizacije zuba (promjena svjetline zuba), možete spriječiti nastanak karijesa:

  • remineralizacijom – najčešće se na recept dobiva fluorid u obliku gela koji nanosite nakon pranja zubi
  • redovitim i pravilnim četkanjem zubi s kvalitetnom četkicom za zube
  • korištenjem zubnog konca
  • smanjenim unosom slatkih i kiselih pića
  • povećanim unosom vode
  • prestankom pušenja.

Navedeni postupci prevencije tamnih mrlja na zubima koriste se i u slučajevima kada se ne radi o potencijalnom karijesu, a ovo su još neki načini pomoću kojih možete izbjeći pojavu mrlja:

  • specijalne paste za izbjeljivanje zubi
  • trake za izbjeljivanje zubi
  • „crne” paste za zube odnosno paste na bazi aktivnog ugljena
  • prah ili zdrobljene granule aktivnog ugljena.

Prilikom uporabe ovih proizvoda treba pažljivo slijediti upute o načinu i učestalosti korištenja kako ne bi došlo do neželjenih nuspojava.

Kada posjetiti doktora?

Kako biste maksimalno sačuvali zdravlje zubi i spriječili bilo kakve zdravstvene probleme, stomatolozi naglašavaju kako bi svatko trebao posjetiti doktora jednom do dva puta godišnje. No, mali postotak ljudi to uistinu radi, pa čak i kada primijete određene promjene na zubima. Termin kod stomatologa obavezno morate zakazati ako:

  • dolazi do krvarenja desni
  • imate loš zadah
  • imate neprestano suha usta
  • zubi su vam osjetljivi na toplo/hladno ili slatko
  • dolazi do povlačenja desni
  • dolazi do iznenadnog ispadanja zuba
  • uočite mrlju koja izgleda kao karijes
  • primijetite kvržice ili čireve u ustima.

Ne zanemarujte simptome bolesti jer pravovremena reakcija olakšava oporavak i sprječava daljnje propadanja zuba.

Zaključak

Naravno da ne moramo svi imati „američki” osmijeh jer na izgled i kvalitetu naših zubi utječe i genetika. Prvenstveno treba voditi brigu o zdravlju zubi, a to je zasigurno vaša odgovornost. Briga o zubima je briga o cjelokupnom zdravlju, a kada smo dobro psihički i fizički, osmijeh na licu je neizbježan!