Rak dojke formira se u stanicama dojke. Nakon raka kože, rak dojke je najčešći rak dijagnosticiran kod žena, a samopregledom i vi možete reagirati na vrijeme. U ovom tekstu ćemo vas upoznati sa simptomima, načinima dijagnosticiranja, samopregleda i uspješnosti liječenja raka dojke.
Što je rak dojke?
Rak ili karcinom dojke zloćudna je (maligna) bolest žljezdanog tkiva dojke i najučestalija maligna bolest u ženskoj populaciji, treća po uzroku smrtnosti. Rijetko se javlja kod muškaraca. Podaci pokazuju kako je stopa novootkrivenih karcinoma dojke u 2019. godini u Hrvatskoj bila oko 143 na 100 000 žena, a tijekom 2020. je od raka dojke umrlo 34,7 od 100 000 žena. Najveći broj raka dojke javlja se iznad 50. godine života, a ako se otkrije u ranom stadiju, šanse za ozdravljenje su 90%.
Dojka (mamma) je parni organ građen od žljezdanog tkiva, kože, potkožja, mišićnog, vezivnog i masnog tkiva te krvnih i limfnih žila i živaca. To je mliječna žlijezda građena od nakupina žlijezda koje čine režnjeve i luče mlijeko u izvodne kanaliće koji završavaju u području bradavice kao glavnom izlaznom kanalu za mlijeko. Kod muškaraca ostaje u osnovnom obliku, dok kod žena rast i razvoj dojki započinje ulaskom u pubertet pod djelovanjem ženskih spolnih hormona, estrogena i progesterona. Potpuni razvitak dojke događa se nakon poroda, djelovanjem hormona prolaktina koji je odgovoran za stvaranje mlijeka tijekom dojenja.
Koje su rizične skupine za razvoj raka dojke?
- Žene koje su operirale rak dojke (4 do 5 puta je češća pojava raka i u drugoj dojci).
- Nositeljice mutacije gena BRCA 1 i BRCA 2.
- Češće rendgensko ispitivanje prsišta u mladosti.
- Debljina (povećava rizik).
- Dob (češći kod žena starijih od 50 godina).
- Pojava prve menstruacije prije dvanaeste godine života (pojavnost raka dojke je nešto češća).
- Češći kod starijih prvorotki (prva trudnoća nakon 35. godine života).
- Ako žena nije nikad bila trudna (pojavnost raka dojke je češća).
- Češći kod žena u menopauzi koje duže od pet godina koriste hormonsko nadomjesno liječenje.
- Žene koje koriste kontracepciju (blago povećana pojavnost raka dojke).
- Pušenje, neumjerena konzumacija alkohola, fizička neaktivnost.
- Žene koje nisu dojile (dojenje blago snižava mogućnost razvoja raka dojke).
Što uzrokuje rak dojke?
Mnogo različitih čimbenika može utjecati na dobivanje raka dojke. To je rezultat kombinacije načina na koji živimo svoj život, naših gena i okoliša.
Nasljedni (genetski) čimbenici
Prisutnost raka dojke u obitelji, mutacije gena BRCA 1 i BRCA 2 (breast cancer gen 1 i 2), gen TP 53; postoje testovi kojim je moguće ispitati imate li mutacije navedenih gena.
Izloženost rendgenskom zračenju
Izbjegavajte pretjerano izlaganje izvorima zračenja u praćenju i dijagnostici npr. plućnih bolesti. Pretjerana izloženost ionizirajućem zračenju dovodi do oštećenja i mutacije gena u stanicama, što može dovesti do pojave raka. Pretrage kao što je klasično rendgensko snimanje, kompjutorizirana tomografija (CT) ili pretraga izotopima se koristi samo kao dio dokazivanja bolesti, a ne kao dio rutinskog pregleda.
Preventivna mamografija radi se svake treće godine, a u međuvremenu se radi UZV dojki. Rizici od takvog zračenja za razvoj raka dojke su vrlo mali.
Ove pretrage se koriste samo kada korisnost pretrage nadmašuje rizik mogućih komplikacija radi zračenja.
Izloženost višim razinama ženskih spolnih hormona estrogena i progesterona
Kod hormonski ovisnih karcinoma dojke koji na stanicama posjeduju receptore koji vežući hormone aktiviraju rast stanica raka. Češće je kod adipoznih žena s voluminoznijim dojkama koje proizvode više lokalnog “štetnog” tipa hormona estrogena.
Treba pripaziti i na prehranu koja može imati estrogeni efekt:
- ograničiti prehranu sojom
- prestati konzumirati alkohol
- ograničiti unos crvenog mesa
- ograničiti unos punomasnih mliječnih proizvoda…
Tipovi raka dojke
Postoji nekoliko modela kategoriziranja raka dojke. Najčešće ih dijelimo ovisno o tome prodiru li kroz određeni sloj dijela tkiva dojke gdje se nalaze, odnosno kroz bazalnu membranu.
- Neinvazivni – ne prodire kroz bazalnu membranu (carcinoma in situ), lokalizirani, bolja prognoza.
- Invazivni – prodire kroz bazalnu membranu; nažalost je najčešći, a širi se u okolne strukture dojke ili limfnim žilama u udaljene strukture i organe, tj. nastaju metastaze (presadnice), čime se i prognoza bolesti pogoršava.
Prema mjestu i porijeklu stanica od kojih nastaje rak dojke postoje:
- duktalni rak dojke
- najčešće dijagnosticiran mamografijom (oko 90% slučajeva)
- najagresivniji je
- najčešće invazivan (75% slučajeva)
- nastaje iz stanica mliječnih kanalića (ductus lactiferus)
- češći u starijoj dobi (iznad 45 godina starosti.
- lobularni rak dojke
- nastaje od stanica mliječnih žlijezda
- rjeđi je (oko 11% slučajeva)
- u 20% slučajeva javlja se obostrano
- može biti neinvazivan i invazivan
- medularni rak dojke
- rijedak invazivni duktalni rak dojke
- nastaje od mliječnih kanalića
- povezan s genetskim naslijeđem
- češći u dobi od 45 do 50 godina života
- bolja prognoza radi bolje osjetljivosti na terapiju
- tubularni rak dojke
- rijedak oblik invazivnog duktalnog karcinoma dojke
- dobra prognoza
- prvenstveno se širi unutar kanalića i rijetko se širi u okolne strukture
- veličine najčešće do 1 cm
- lako se otkriva mamografijom
- mucinozni rak dojke
- stvara sluz (mucus)
- mekan pri dodiru poput želatine
- može biti u bilo kojem dijelu dojke
- povoljnija prognoza
- Pagetova bolest
- rijedak oblik raka dojke koji uzrokuje promjene na koži u području bradavica (pojava rane, krvarenje, svrbež, ljuštenje kože, iscjedak iz bradavice, uvlačenje bradavice)
- čini manje od 3% svih karcinoma dojke
- neinvazivni oblik ima bolju prognozu od invazivnog oblika
- upalni rak dojke
- rijedak (od 1 do 5% slučajeva)
- brzo se razvija
- agresivan, za razliku od drugih karcinoma dojke
- praćen upalnim simptomima kao što su crvenilo, osip i bolnost u području dojke.
Koliko brzo napreduje rak dojke?
Kada nastane rak dojke, teško je utvrditi i predvidjeti njegovu brzinu rasta i širenja. Svaki slučaj je individualan i, osim što ovisi o tipu raka i u kojem je stadiju otkriven, ovisi i o stanju same pacijentice:
- genetička sklonost
- pretjerana tjelesna težina
- sjedilački način života
- povišen krvni tlak , povišene razine masnoća u krvi i povišena razna šećera u krvi metaboličkim sindromom
- pretjerana konzumacija alkohola i pušenje
- kod mlađih žena rak dojke je agresivnijeg tipa nego kod starijih.
Među “bržim” karcinomima dojke su tzv. HER 2 pozitivni tumori dojke koji na površini stanice posjeduju istoimene receptore koji ubrzavaju rast i razmnožavanje zloćudnih stanica. Također, svi oblici invazivnih karcinoma dojke imaju lošiju prognozu u odnosu na neinvazivne.
Dijagnostičke metode za otkrivanje raka dojke
- pregled kod liječnika ili samopregled dojki
- mamografija – rendgensko snimanje dojki
- ultrazvuk dojki – najčešće se koristi kao dodatna metoda mamografiji ili kod mlađih žena
- magnetska rezonanca dojki (MR dojki) – koristi se u nejasnim situacijama ili radi planiranja opsega operacijskog zahvata
- biopsija dojke – dobiveni materijal šalje se na pregled patologu, odnosno citologu, kako bi se dobila stvarna dijagnoza sumnjive promjene, a radi se pod kontrolom ultrazvuka
- citološko ispitivanje iscjetka iz dojke – najčešće kad se radi o krvavom iscjetku
- tumorski marker CA 15-3 – slabo specifičan, koristan kod praćenja liječenja
Boli li rak dojke?
Rak dojke najčešće ne boli. Pojavnost boli nije tipična za manje ograničene pojavnosti raka dojke, nego za razvijene oblika kod kojih je došlo do zahvaćanja većeg dijela okolnog tkiva. Pojavnost boli se javlja u samo 1% slučajeva.
Kako prepoznati rak dojke? Koji su simptomi raka dojke?
- Promjena veličine ili oblika jedne ili obje dojke
- iscjedak iz bradavice, koji može biti prožet krvlju
- kvržica ili oteklina na dojkama ili u području pazuha
- promjena kože na grudima poput kore naranče (franc. peu d’orange)
- crvenilo bradavice ili oko nje
- dugotrajni osip i svrbež u području dojke
- promjena u obliku bradavice, poput uranjanja u dojku
- bol u dojkama (rijedak simptom karcinoma dojke)
- udaljene presadnice (metastaze) – jetra, pluća, kosti, mozak, jajnik.
Kako napraviti samopregled dojke?
Samopregled (palpacija) dojki je najučinkovitija metoda u suzbijanju kasnog otkrivanja raka dojke. Treba ga započeti u dvadesetoj godini života kako bi se steklo iskustvo i spoznaja o obliku i tvrdoći vlastitih dojki. Pregled se obavlja jednom mjesečno, nakon menstruacije, kada su dojke manje osjetljive na dodir.
Najbolje ga je započeti ispred ogledala kako bi se stekao uvid u simetričnost i izgled dojki. Promatranje se obavlja u položaju oslonjenih ruku na bokovima, a zatim kod podignutog položaja ruku. Nakon toga započnite s pipanjem jedne pa druge dojke.
Na slici je prikazana dojka podijeljena na područja (kvadrante) i učestalost pojavljivanja raka dojke u određenim područjima. Toj spoznaji treba prilagoditi i samopregled dojke.
Promjene se pipaju kao tvrde, bezbolne kvržice, obično veličine 1 cm ili veće. Pokušajem stiskanja dojke u području bradavice ponekad se može dobiti krvavi iscjedak.
Pokreti kod samopregleda dojki rade se vrhovima prstiju suprotne ruke i obično kružno spiralno od vanjskog dijela dojke prema bradavici, ali postoje i druge mogućnosti.
Na strani dojke koju pregledavate potrebno je podići ruku iznad glave, čime se zatežu mišići ispod mekog tkiva dojke. Ako su dojke voluminoznije, rukom možete pridržavati donji dio dojke.
Pregled se može obavljati i u ležećem položaju. Kod ležećeg položaja potrebno je postaviti jastuk pod rame iste strane.
Nakon pregleda dojki uputno je prepipati i pazušnu jamu, gdje se nalaze limfni čvorovi dojke.
Izlječivost raka dojke
Izlječivost raka dojke ovisi o:
- veličini stadija raka u vrijeme otkrivanja — je li lokaliziran ili proširen
- vrsti raka
- prisutnosti hormonskih receptora ili HER2 receptora
- općem stanju i životnoj dobi pacijentice.
Više od 90% bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. Petogodišnje preživljenje je u tom slučaju 96%.
Liječenje raka dojke
Liječenje raka dojke provodi se na nekoliko načina:
- kirurško liječenje
- kemoterapija
- radioterapija
- primjena pametnih lijekova za HER2 pozitivne tumore.
Kirurško liječenje
Operativno se odstranjuje tkivo zahvaćeno tumorom ili cijela dojka. Odstranjuju se ili bioptiraju limfni čvorovi koji su nadležni za zahvaćenu dojku.
Danas se rijetko kod žena u generativnoj dobi pristupa operacijskom odstranjenju jajnika radi njihovog utjecaja na hormonski ovisne tumore dojke.
U slučaju odstranjenja cijele dojke moguća je istovremena ili naknadna rekonstrukcija dojke. Operacijski se odstranjenjem tumora poboljšava djelovanje dodatnih načina terapije.
Kemoterapija
Primjena citostatika, tj. lijekova koji uništavaju stanice raka. Obično se provodi šest ciklusa kemoterapije. Primjenjuje se kod pozitivnog nalaza širenja stanica raka dojke u okolna tkiva i limfne čvorove. Radi se kod nalaza invazivnog raka dojke.
Radioterapija
Primjena zračenja nakon operacijskog odstranjenja tumora radi smanjenja mogućnosti ponovne pojave raka dojke na mjestu tumora. Može se zračiti čitavo područje dojke ili manja ograničena područja dojke.
Primjena endokrinoloških preparata
Primjenjuje se kod tumora koji su hormonski ovisni u svom rastu. Prisutnost estrogenskih receptora:
- antiestrogeni lijekovi
- lijekovi koji smanjuju funkciju jajnika
- lijekovi koji smanjuju proizvodnju estrogena u drugim tkivima izvan jajnika.
Prevencija protiv raka dojke
- Edukacija o samopregledima dojke – omogućit će povećanje broja prepoznatih problema u ranoj fazi bolesti.
- Jednom mjesečno obavljati samopregled.
- Kvalitetna prehrana – mediteranska prehrana, češnjak, naranča, šipak (nar), kurkuma.
- Vitamin D – više razine vitamina D u organizmu djeluju kao prevencija mogućeg razvoja raka dojke, odnosno donose bolju prognozu kod žena koje su operirale ili na drugi način liječe rak dojke.
- Pojačana fizička aktivnost – smanjenje pretilosti (debljine) kao rizičnog faktora.
- Umjereno korištenje kontracepcije ili hormonskog nadomjesnog liječenja.
- Promjene navika – prestanak pušenja, smanjena konzumacija alkohola
- Mamografija – prvu učiniti u 40. godini života koja će poslužiti kao usporedba za snimke dojki u daljnjem životu; nakon 50. godine života bar jednom treba učiniti mamografiju svake tri godine kod žena gdje nema raka dojke unutar obitelji, odnosno jedanput godišnje gdje postoji podatak o karcinomu dojke u obitelji.
- Ultrazvuk dojki – kod mlađih žena koje koriste kontracepciju jednom godišnje nakon 25. godine života ili ako postoji podatak o prisutnosti raka dojke u obitelji.
Rak dojke je jedan od vodećih uzroka smrtnosti kod žena. Mogućnost izlječenja ovisi o stadiju raka u vrijeme otkrivanja, stoga su samopregled dojki te preventivna mamografija i ultrazvuk dojki vrlo bitni dio preventivnog djelovanja na nacionalnoj razini. Redovitim pregledima i primjenom preventivnih mjera uvelike će se uspjeti otkriti rak dojke u ranim stadijima, a time će se značajno uvećati šanse izlječenja.
