26.08.2024.

Milije ─ što su i kako ih se riješiti?

Mlije (sitne bijele čestice na koži) nastaju zbog začepljenih žlijezda lojnica. Otkrijte kako ih uspješno prepoznati i ukloniti.

Milije

Milije (lat. milia, milium) su sitne, dobroćudne ciste koje se javljaju u površinskom dijelu kože, najčešće na koži lica. Obično su obično bezopasne i nemaju simptoma, ali često predstavljaju estetsku zabrinutost i tada se jednostavno mogu ukloniti u dermatološkoj ordinaciji. 

Što su milije?

Milije su male, bijele, tvrde papule (čvorići), veličine 1-2 mm koje se pojavljuju na koži, obično na licu, najčešće oko očiju, obrazima, nosu i čelu, ali se mogu pojaviti bilo gdje na tijelu. Milije su ispunjene bijelim sadržajem, keratinom, proteinom koji se nalazi u koži. Milije se često zamjene s aknama, izgledaju poput bijelih mitesera (komedona), a mogu pojaviti u svim životnim dobima, od novorođenačke do starije dobi. 

Što uzrokuje milije?

Točan uzrok nastanka milija nije poznat. Neke osobe mogu biti genetski sklonije formiranju milija. 

Milije nastaju kada se keratin, protein prisutan u koži, zarobi ispod površine kože, formirajući cistu. Zašto se keratin formira u miliju najčešće nije poznato. Milije mogu nastati zbog oštećenja kože primjerice, nakon sunčevih opeklina, oderotina i drugih trauma kože. 

Milije mogu nastati nakon nekih dermatoloških tretmana na primjer, dermoabrazija ili laser. Neke bolesti kože poput nasljednih ili stečenih buloznih dermatoza mogu za posljedicu imati formiranje milija. 

Upotreba određenih proizvoda za njegu kože, teške kreme ili ulja mogu potaknuti stvaranje milija. 

Vrste milija

Milije se mogu klasificirati u nekoliko različitih tipova, ovisno o njihovim karakteristikama, lokalizaciji i okolnostima pod kojima se razvijaju

Primarne milije 

Primarne milije su najčešći tip milija, a mogu se mogu javiti kod ljudi svih dobi, uključujući i novorođenčad. Pojavljuju se spontano i nisu povezane s nekim vanjskim oštećenjem kože ili drugim stanjima kože. Primarne milije se kod novorođenčadi često pojavljuju na nosu, desnima i na tvrdom nepcu. Traju nekoliko tjedana do mjeseci i spontano prođu, te terapija nije potrebna

Sekundarne milije 

Sekundarne milije nastaju kao rezultat oštećenja kože, bilo zbog traume, upalnih stanja kože, opekotina od sunca, ili kao nuspojava nakon određenih dermatoloških tretmana. Za razliku od primarnih milija, sekundarne milije se razvijaju u područjima kože koja su prethodno bila oštećena.

Milije vezane uz određene nasljedne ili stečene bolesti kože

Ovaj tip milija je povezan s bolestima kod kojih dolazi do oštećenja integriteta kože s posljedičnim cijeljenjem i formiranjem milija. Ovaj tip milija se javlja uz nasljedne bulozne dermatoze gdje dolazi do formiranja mjehura kod bezazlenih trauma kože. Kod cijeljenja mjehura uz ožiljke često se formiraju i milije. 

Periorbitalne milije

Ovaj tip milija se pojavljuje na koži oko očiju. Radi se obično o primarnim milijama, no njihova specifična lokacija ih čini posebnim tipom milija. 

Milije oko očiju

Milija en plaque

Milija u obliku plaka je rijedak tip milija koji nastaje grupiranjem milija unutar određenog područja. Ovaj tip milija obično je lokaliziran iza ušiju, na kapcima ili jagodicama prstiju. Često se zna pojaviti vezano uz neke druge kronične upalne bolesti.

Kako razlikovati milije od drugih dermatoza?

Klinički pregled, lokacija i palpacija (tvrdoća milija)

  • Milije su male, tvrde, bijele papule (čvorići), lagano izdignute iznad površine kože.
  • Veličina milija je obično 1-2 mm u promjeru i imaju jasno definirane granice. 
  • Koža oko milija obično nije crvena niti upaljena. 
  • Milije ne bole i ne svrbe. 
  • Akne se razlikuju od milija jer su obično povezane uz upalu, crvenilo i crni otvor na površini kože (otvoreni komedon).
  • Milije se najčešće nalaze oko očiju, obrazima, čelu i drugim dijelovima lica, iako se mogu javiti i na drugim dijelovima tijela. 

Dijagnostički testovi

Dijagnostički testovi obično nisu potrebni za dijagnozu milija. U nekim slučajevima, kada je dijagnoza nejasna, dermatolog može pregledati miliju i uz pomoću dermatoskopa, odnosno prema potrebi učiniti i biopsiju kože. Ako postoji sumnja da se milije javljaju udružene s nekim drugim bolestima ili stanjima, potreban je pregled dermatologa. 

Kako spriječiti nastanak milija? 

Ako je osoba genetski sklona nastanku milija, teško će ih biti spriječiti. No uvijek se mogu poduzeti koraci koji smanjuju rizik njihovog nastanka.

Pravilna njega kože

  • Čišćenje lica pomoću blagog čistača može pomoći u uklanjanju viška ulja, mrtvih stanica kože i drugih nečistoća kože.
  • Korištenje proizvoda za njegu kože prilagođenih vašem tipu kože
  • Nježni tjedni pilinzi kože lica (nježno uklanjanje mrtvih stanica kože uz oprez, preagresivni pilinzi mogu dodatno iritirati kožu).

Zaštita od sunca

Izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu i pravilno zaštitite kožu od sunca.

Zdrav način života

Za zdravu kožu važan je zdrav način života (dobra prehrana, dovoljno sna i slično).

Konzultacija s dermatologom 

Konzultirajte se sa svojim dermatologom.

Kako učinkovito ukloniti milije?

Uklanjanje milija trebao bi obavljati stručnjak, specijalist dermatolog ili medicinski kozmetičar, kako bi se izbjegle komplikacije kao što su infekcije ili ožiljci. 

Mehanička ekstrakcija

Dermatolog koristi sterilni medicinski pribor, poput igle ili komedon ekstraktora, kako bi pažljivo probio površinu milije i istisnuo njezin sadržaj. Ovaj postupak je relativno jednostavan i brz.

Elektrokoagulacija/kauterizacija

Elektrokoagulacija uključuje korištenje električne struje za nježno spaljivanje milija, što olakšava njihovo uklanjanje. Elektrokoagulacija se obično obavlja uz lokalni anestetik, kako bi se smanjila nelagoda.

Ekskohleacija

Dermatolog miliju može pažljivo ukloniti malom žličicom za struganje. 

Laserska terapija

Laser se može koristiti za uklanjanje milija bez oštećenja okolne kože. Laser terapija se obično koristi ako se radi o već broju milija. 

Kemijski piling

Kemijski piling se također može koristiti za uklanjanje većeg broja milija na određenim lokalizacijama. 

Lokalna primjena krema na bazi retinoida

U dogovoru s dermatologom može se uvesti i primjena proizvoda koji sadrže derivate vitamina A, lokalne retinoide. Lokalni retinoidi mogu pomoći obnovi kože i smanjenju formiranja milija. Prije početka primjene lokalnih retinoida savjetuje se konzultacija s dermatologom jer retinoidi mogu izazvati iritaciju i nisu prikladni za sve tipove kože. 

Je li važno konzultirati dermatologa u slučaju milija?

Dermatologa je potrebno konzultirati

  • milije uzrokuju nelagodu ili su estetski nezadovoljavajuće – izbjegavajte samouklanjanje milija kako bi se spriječile moguće komplikacije kao što su infekcije ili ožiljci. Dermatolog će predložiti i izvesti sigurne metode uklanjanja.
  • milije se ponavljaju ili šire – ako se milije često ponavljaju ili šire, dermatolog može procijeniti moguće uzroke i predložiti strategije za prevenciju i liječenje.
  • niste sigurni jesu li to milije – dermatolog može točno dijagnosticirati milije i razlikovati ih od drugih sličnih bolesti kože, kao što su zatvoreni komedoni (bijeli čvorići), mali lipomi i slično.

Milije na koži lica

Milije su male, bjelkaste papule najčešće na koži lica, ali moguće i na drugim dijelovima tijela. Iako su najčešće bezopasne i ne uzrokuju bol, mogu biti estetski neprihvatljive. U tom slučaju potrebno je konzultirati dermatologa. Važno je izbjegavati samouklanjanje milija da ne dođe do komplikacija kao što su infekcije ili ožiljci. 

Nives Pustišek

Članak napisala:

doc. dr. sc. Nives Pustišek, dr. med.

je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci