Kolposkopija je dijagnostička metoda, uvedena početkom dvadesetog stoljeća koja služi za praćenje prekanceroznih promjena vrata maternice (ASC-US, ASC-H, CIN I, II, III, AGC…), ali i drugih promjena koje se nalaze u području ženskog spolovila. Metoda je, uz praćenje promjena dobivenih papa testom, uspješna u sprječavanju pojavnosti raka vrata maternice.
U ovom ćemo vas tekstu upoznati sa samim postupkom; kako se pripremiti za navedenu pretragu i što očekivati od nje.
Kolposkopija
Ako se papa testom dobije patološki nalaz ginekolog će vam preporučiti učiniti cervikalne briseve (aerobi, ureaplasma mikoplazma klamidija) i HPV tipizaciju.
Kao dodatna metoda praćenja preporučiti će vam se kolposkopija.
Kolposkopija se obavlja posebnim instrumentom koji se naziva kolposkop. To je uređaj koji izgleda poput mikroskopa, a danas su u upotrebi i uređaji koji izgledaju poput kamere. Kolposkop omogućava pregled promjena pod povećanjem od 2x do 40x.
Osim praćenja sumnjivih promjena na površini vrata maternice, kolposkopija služi i kod praćenja promjena u području rodnice i vanjskog spolovila:
- kondilomi rodnice i stidnice
- polipi vrata maternice
- sumnjive promjene stidnice (vulve)
- sumnjive promjene rodnice (vagine)
- upala vrata maternice (cervicitis)
- nejasna krvarenja iz rodnice
- uspješnosti terapije
- cervikalni kanal vrata maternice je vidljiv samo u svom početnom dijelu.
Postupak kolposkopije
Postupak kolposkopije obavlja se ambulantno, a traje od 10 do 20 minuta. Zauzima se položaj na ginekološkom stolu kao kod uzimanja papa nalaza te se postavlja spekulum u rodnicu te se sluz i sekret rodnice brišu manjom gazom.
- Započinje se tzv. nativnim kolposkopskim pregledom, tj. pregledom vrata maternice bez korištenja specifičnih tekućina.
- Vrat maternice se zatim premazuje tripostotnom octenom kiselinom te se kolposkopom traže specifične promjene koje octena kiselina izaziva na mjestima koja su sumnjiva na prekancerozne promjene.
- Slijedi premazivanje vrata maternice otopinom joda koji olakšava pronalaženje sumnjivih promjena.
Ako se kolposkopom nađu tzv. grube promjene, ginekolog će vam preporučiti uzimanje biopsije vrata maternice.
- Biopsije su vrlo malene
- uzimaju se uz primjenu lokalnog anestetika
- obično se ne uzima više od tri biopsije
- obavlja se kliještima za biopsiju ili LETZ metodom (malene električne omče)
- biopsija iz kanala vrata maternice uzima se tzv. kohleom
- nakon zahvata, mjesta biopsije se premazuju tekućinom koja smanjuje krvarenje
- ako je potrebno, u rodnicu se nakon biopsije postavljaju gaze koje se odstranjuju sat do dva nakon zahvata.
Materijal dobiven biopsijom se šalje patologu na patohistološku dijagnozu (PHD). Ovisno o tom nalazu kontrolni papa se preporučuje za 4 do 6 mjeseci nakon kolposkopije.
Tijekom premazivanja razrijeđenom octenom kiselinom i otopinom joda mogući je osjećaj peckanja u rodnici, a kod biopsije i blaža bolnost. Najčešće je sam postupak bezbolan.
Priprema za kolposkopiju
Da biste se pripremili za kolposkopiju potrebno je zatražiti sve potrebne informacije od ginekologa o postupku kako bi se smanjio strah od nepoznatog.
Dan do dva prije zahvata ne smijete:
- koristiti vaginalete
- koristiti tampone
- koristiti tekućine za ispiranje rodnice
- prakticirati spolni odnos.
Ako ste uplašeni, jedan do dva sata prije zahvata možete popiti blažu tabletu za smirenje ili analgetik (voltaren, ketonal, ibuprofen itd.).
Nakon kolposkopije, a ukoliko je učinjena biopsija, potrebno je do pet dana:
- izbjegavati kupanje u bazenima, posjete saunama, solarijima (tuširanje je dozvoljeno)
- izbjegavati spolne odnose
- javiti se ginekologu ukoliko primijetite obilniji krvavi vaginalni iscjedak ili ukoliko primijetite upalni vaginalni iscjedak (vrlo rijetko).
Nakon zahvata najčešće nije potrebna primjena antibiotika niti vaginaleta te možete normalno obavljati svakodnevne poslove i aktivnosti.
Nalaz kolposkopije
Prilikom kolposkopskog pregleda ginekolog može uočiti specifične promjene:
- acidobijeli epitel (ABE)
- mozaik
- punktacije
- nepravilne krvne žile
- jod negativno područje.
Gore navedene promjene nakon bojenja navedenim tekućinama mogu biti:
- “fine” promjene – nije nužno uzimanje biopsije (slabijeg intenziteta, sporije nastaju, brže nestaju)
- “grube” promjene – uputno je uzeti biopsiju i poslati na materijal na (PHD) patohistološku analizu (brže nastaju, sporije nestaju, jačeg inteziteta).
Treba zapamtiti da se nakon svake kolposkopije i/ili biopsije treba učiniti kontrolni PAPA nalaz. Time se omogućava kvalitetno i učinkovito praćenje promjena i uvelike smanjuje mogućnost pojave karcinoma vrata maternice.
Nalazi biopsije vrata maternice, iako kolposkopski izgledaju sumnjivo, mogu nakon pregleda patologa biti uredni.
Redovitim uzimanjem Papa brisa nakon kolposkopije smanjuje se mogućnost pogreške. Kolposkopija u znatnoj mjeri ovisi o iskustvu i znanju ginekologa kolposkopičara.
Kolposkopija u trudnoći
Akoliko se radi o blažim promjenama vrata maternice, kolposkopija se treba izbjegavati tijekom trudnoće. Također, biopsija vrata maternice se vrši u iznimnim slučajevima, a bojenje jodnom otopinom, kao i uzimanje uzorka iz kanala vrata maternice (ekskohleacija cervikalnog kanala) nije uputno učiniti.
Bitno je redovito uzimanje Papa nalaza prije trudnoće ili u njenoj ranoj fazi prilikom prvog pregleda u trudnoći.
Vaš ginekolog će procijeniti i savjetovati što je potrebno u praćenju prekanceroznih promjena tijekom vaše trudnoće.
Kolposkopija je kvalitetna dijagnostička metoda koja, uz Papa test, u gotovo 95% slučajeva može otkriti i dokazati prekancerozne promjene. Najbitnije se dobro informirati o samom postupku kod svog ginekologa kako bi se izbjegle pogrešne informacije koje se često nađu na internetskim forumima. Sama pretraga je relativno jednostavna i uglavnom bezbolna.
Ako vam je nekoliko uzastopnih kontrolnih Papa nalaza uredno nakon kolposkopije i biopsije, možete smatrati da je ova metoda bila i terapijska.
