01.04.2025.

Endometrioza ─ simptomi, liječenje i preporučena prehrana

Endometrioza je kronična bolest žena reproduktivne dobi te zahvaća velik broj žena diljem svijeta. Ovo je sve što morate znati!

Endometrioza je kronična upalna bolest  žena koja je vrlo složena i potvrda dijagnoze se čeka relativno dugo praćenjem simptoma i određenih ultrazvučnih i nekih biokemijskih pokazatelja, uz neizostavne ginekološke preglede. U dijagnozi se katkad služimo i magnetskom rezonancom (MR/MRI). Za sigurnu potvrdu dijagnoze najčešće je potreban operacijski zahvat (uglavnom je dovoljna laparoskopija).

Pojavnost bolesti kod žena je 5 do 10% i najčešća je u generativnoj (reprodukcijskoj) dobi, s najvećim vrhom učestalosti oko četrdesete godine života. U tekstu ćemo pokušati na razumljiv način objasniti ono najosnovnije što se zbiva, zbog čega se javljaju pojedini simptomi, ali i koji su mogući načini liječenja. 

Što je endometrioza?

Maternica je organ građen od više slojeva. Žljezdani sloj koji oblaže unutrašnjost, tj. šupljinu maternice naziva se endometrij. Taj sloj se zbog hormonalnih promjena u menstruacijskom ciklusu ljušti tijekom menstruacijskog krvarenja te kroz vrat maternice i rodnicu izlazi van.

Pojavnost bolesti kod žena je 5 do 10% i najčešća je u generativnoj (reprodukcijskoj) dobi, s najvećim vrhom učestalosti oko četrdesete godine života. Ako se te stanice endometrija nađu i razviju  na nekim drugim, njima neprirodnim mjestima (izvan tijela maternice), postoje tri najčešća tipa endometrioze.

Gdje se endometrioza može pojaviti?

Endometriom 

  • Ako se stanice endometrija nalaze na jajniku
  • cistična tvorba jajnika ispunjena menstrualnim sadržajem smećkaste boje (čokoladna cista)
  • može biti  jednostrana ili obostrana promjena 
  • pojavnost 30-40% kod žena koje imaju endometriozu, u 25% slučajeva se nalazi na oba jajnika
  • pritiskom na ostali dio jajnika može ometati njegovu urednu funkciju, naročito kod cista većih od četiri centimetra
  • može biti udružena s ostalim oblicima endometrioze
  • CA 125 može biti uredan, ali i povišen u vrijednostima između 35 i 110 mU/L
  • kod većih cista (>4cm) koje mogu ometati rad jajnika primjenjuje se operacijsko odstranjivanje endometrioma, uz što veću poštedu zdravog tkiva jajnika, najčešće laparoskopijom
  • kod manjih cista primjenjuje se: oralna hormonska kontracepcija, GnRH (Gonadotropin-releasing hormone), agonisti koji smanjuju proizvodnju ženskih spolnih hormona te se time usporuje rast endometrioma.

Zdjelična endometrioza

Kod zdjelične endometrioze stanice endometrija se nalaze na ovojnici koja oblaže organe trbuha i razvijene su u zdjeličnom dijelu te ovojnice (peritoneuma). S obzirom na dubinu zahvaćanja sluznice potrbušnice, dijeli se na dva osnovna tipa:

  • površinska endometrioza zdjelične potrbušnice (peritoneuma) – ako su stanice endometrija raspršene po zdjeličnom dijelu potrbušnice i širi se po površini okolnih organa (površini maternice, jajovoda, površini crijeva, mokraćnog mjehura ) ili svezama kojima se ti organi pridržavaju u zdjelici
  • duboka infiltrirajuća endometrioza koja prodire (infiltrira) u stijenku okolnih organa i sveza.

Endometrioza crijeva

Stanice endometrija se nalaze po sluznici tankog ili debelog crijeva. Stvaranjem priraslica mogu ometati normalno gibanje crijevnih vijuga pa tako i pravilno funkcioniranje crijeva. U slučaju prodora kroz stijenku crijeva moguća je pojava krvi u stolici tijekom menstruiranja.

Adenomioza 

Adenomioza je bolest kod koje se stanice endometrija nalaze u mišićnom sloju maternice, dakle u maternici, ali ne u “pravom” sloju.

Uzroci i simptomi endometrioze

Stanice endometrija, iako se ne nalaze na ”prirodnom” mjestu, ponašaju se jednako kao i stanice unutar šupljine maternice i ovisne su o hormonima jajnika koji se proizvode u menstrualnom ciklusu. 

Tijekom hormonalnih promjena u menstruacijskom ciklusu, te stanice žive, umnažaju se i odumiru kao i one u šupljini maternice. Tijekom svog ”života” te stanice otpuštaju i određene kemijske upalne spojeve u okolinu u kojoj se nalaze, a koji im omogućuju širenje u okolne organe i razvoj tipičnih simptoma i problema koje donosi endometrioza (bolnost i razvoj priraslica, neplodnost).

Postoji više teorija o uzrocima nastanka endometrioze:

  • tijekom razvoja ženskih spolnih organa dio stanica endometrija je zaostao na neprirodnim mjestima
  • tijekom menstrualnog ciklusa dio stanica endometrija je stigao jajovodima u unutrašnjost trbuha i tamo se usadio
  • krvnim i žilama limfe dio stanica endometrija može “otputovati” na udaljena mjesta izvan zdjelišta
  • tijekom operacijskih zahvata (npr. carski rez, operacije u zdjelištu) može se prenijeti postojeće stanice endometrioze u područje operacijskog ožiljka 
  • tijekom razvoja dio tzv. embrionalnih stanica potrbušnice se može razviti  u smjeru  stanica endometrija
  • učestalost endometrioze kod žena je veća u područjima koja su onečišćena kemijskim spojevima  dioksinima – nalaze se u namirnicama životinjskog porijekla (mlijeko i mliječni proizvodi, riba, crveno meso), čije nakupljanje nastaje tijekom njihove prehrane i pri spaljivanju otpada drveta, papira ili kod šumskih požara, kada dolazi do udisanja štetnih supstanci
  • kod žena s oslabljenim imunološkim sustavom također je pojavnost endometrioze nešto veća jer je smanjen imunološki odgovor organizma na stanice endometrija koje nisu na svom “prirodnom” mjestu.

Kod koga se javlja endometrioza?

Endometrioza se češće javlja kod žena generativne dobi jer je njen razvoj uvjetovan djelovanjem ženskih spolnih hormona. Najveća učestalost je kod žena oko 40. godine života.

Simptomi endometrioze 

Simptomi endometrioze su mjestom razvoja bolesti i stvaranje priraslica, prodor prema okolnim organima (mokraćni mjehur, crijeva, živci i sveze), smanjenje pokretnosti unutarnjih spolnih organa (jajovoda, maternice, jajnika):

  • ovisno stupnju proširenosti bolesti, mogu biti različite jačine
  • bolne menstruacije (dismenoreja) – bolovi započinju prije menstruacije i mogu potrajati dulje od uobičajenog
  • bolnost u donjem dijelu trbuha i leđima – često nevezana za fazu menstrualnog ciklusa
  • bolni spolni odnosi (dispareunija) – naročito kod zdjelične endometrioze, radi razvijenih priraslica, prilikom spolnog odnosa dolazi do natezanja ligamenata i priraslica, što izaziva bolnost 
  • bolne ovulacije
  • bolnost prilikom pražnjenja stolice (dishezija) – kod jače izražene endometrioze zdjelišta razvijenije su priraslice crijeva s okolnim strukturama, a posebice u području završnog dijela debelog crijeva, tj. rektuma.
  • nepravilne ili obilnije menstruacije – izraženije kod adenomioze; kada se endometralne stanice nalaze u mišićnom sloju pa svojim oblikom deformiraju maternicu, slično kao miomi
  • napuhnutost trbuha – kod izraženijih priraslica koje ometaju normalno gibanje, a time i rad crijeva te dovode do neredovitih stolica i napuhivanja crijeva
  • krv u stolici ili mokraći tijekom menstruiranja  znak su prodora stanica endometrioze u debelo crijevo ili mokraćni mjehur
  • neplodnost (infertilitet) – radi endometrioznih priraslica smanjena je gibljivost, ali i prohodnost jajovoda
  • veći endometriomi koji oštećuju tkivo jajnika dovode do neregularnosti menstruacijskog ciklusa jer je oslabljena hormonalna proizvodnja
  • mučnine i glavobolje.

Endometrioza i neplodnost

Kao što smo ranije naveli, endometrioza je čest uzročnik neplodnosti. U 30 do 50% slučajeva je uzrok neplodnosti jer dovodi do:

  • smanjene  gibljivosti ili prohodnost jajovoda
  • nepravilnosti menstruacijskog ciklusa
  • umanjene sposobnosti usađivanja embrija u šupljinu tijela maternice
  • češće izvanmaternične trudnoće
  • bolnih spolnih odnosa.

Kako se dijagnosticira endometrioza?

Dijagnoza endometrioze postavlja se relativno kasno, ponekad i nakon nekoliko mjeseci ili godina. Žene se javljaju radi ranije navedenih simptoma i ako se nađu npr. endometriomi (endometrioza jajnika), dijagnoza je brža u tom slučaju nego u slučaju kada je prisutna samo na potrbušnici dna zdjelišta i u početnoj fazi:

  • ispitivanje pacijentica o simptomima i ginekološki pregled
  • CA 125 – tumorski marker iz krvi, obično zna biti povišen od 35 do 90 jedinica, međutim nije specifičan samo za endometriozu, povišen je tijekom menstruiranja, u drugim upalnim stanjima
  • UZV – ginekološki ultrazvuk sondom kroz rodnicu (transvaginalni UZV) je zlatni standard kojim se lako može postaviti sumnja na endometriozu jajnika, gdje se prikažu ciste gušćeg sadržaja, kao i endometriotične promjene u mišiću maternice (adenomioza)
  • magnetska rezonanca (MR) zdjelišta – kod težih i opsežnijih promjena mogu se prikazati i priraslice
  • kolonoskopija i cistoskopija – pregled debelog crijeva i mokraćnog mjehura kamerom kojom se ulazi u navedene organe
  • dijagnostička laparoskopijajedina sigurna metoda, često i terapijska jer se odmah i odstranjuju promjene koje patolog dobije na analizu radi definitivne potvrde dijagnoze.

Liječenje endometrioze i nuspojave lijekova

Liječenje endometrioze ovisi o stupnju razvijenosti bolesti. Najčešće se uvode kontraceptivi kod lakšeg oblika, dok se u težim oblicima koristi kombinacija više pristupa liječenja. Postoji široka paleta lijekova koji se koriste u liječenju simptoma endometrioze, od kojih ćemo spomenuti najčešće.

Oralna hormonska kontracepcija (OHK) – kombinirana oralna kontracepcija (KOK)

  • Niskodozažni kontraceptivi s estrogenom i progestinima (gestagenima).
  • Stanice endometrija su ovisne o hormonima jajnika (estrogenu i progesteronu) koji se u normalnom menstruacijskom ciklusu izlučuju u većim količinama nego što ih ima u kontraceptivnim tabletama te se s takvom manjom “hormonalnom prehranom” endometriotičnih promjena usporava razvoj bolesti, jer jajnik prestaje lučiti svoje hormone.

Učinak je smanjenje bolnih spolnih odnosa (dispareunija), smanjenje boli u zdjelici, usporava rast endometrioma. Često u primjeni i nakon operacijskih zahvata endometrioze. Za razliku od  drugih lijekova može se primjenjivati dugotrajnije.

Nuspojave  mogu biti anksioznost (tjeskoba), mučnine, glavobolje, pad spolne želje (libida), tromboze (pojačana sklonost stvaranju ugrušaka), smanjena vlažnost rodnice, češće upale rodnice…

Progestini (gestageni)

Nuspojave mogu biti glavobolje, tjeskoba i depresija, bolnost dojki, neredovita krvarenja, povećanje tjelesne mase, poremećaj sustava zgrušavanja, nakupljanje tekućine u tkivima (edemi).

Danazol 

Danazol je z skupine androgena (hormon sintetiziran iz testosterona muškog spolnog hormona), uzrokuje lažnu menopauzu i dovodi do smanjenja (regresije) endometrioze. Vrlo učinkoviti kod smanjenja boli u zdjelištu. Nuspojave mogu biti pojačana dlakavost, povećanje tjelesne mase, akne, oštećenje funkcije jetre (rijetko u upotrebi).

Agonisti GnRH

Djeluju na gašenje osovine mozak-jajnici i dovode do potpunog prestanka proizvodnje hormona jajnika (goserelin, buserelin, leurolid). Dobra učinkovitost na menstrualnu bol (dismenoreju) i zdjeličnu bol povezanu s endometriozom. Nuspojave mogu biti razrjeđenje koštanog tkiva (osteopenija), suhoća rodnice, valovi vrućine, poremećaj masnoća u krvi. Ne koriste se duže od šest mjeseci.

Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) i inhibitori ciklooksigenaze

  • Ibuprofen, ketoprofen, indometacin, diklofenak – smanjuju “upalne” simptome endometrioze
  • učinak i do 80% – djeluju na smanjenje boli u zdjelištu ili kod menstruiranja (dismenoreji)
  • nuspojave – čir na dvanaesniku (početni dio tankog crijeva) ili želucu, mučnina, povraćanje, oštećenje bubrežne funkcije.

Prirodni lijekovi za endometriozu

Prirodni “lijekovi” za endometriozu:

  • konopljika 
  • vrkuta
  • ekstrakt iz sjemenki grožđa (OPC)
  • mačja kandža – ekstrakt tropske biljke
  • dijeta za endometriozuizbjegavanje mliječnih proizvoda, masnih sireva, konzerviranog povrća, rafiniranih žitarica (peciva, lisnato tijesto…), mesnih prerađevina (kobasice, salame, paštete), gaziranih napitaka, soli, vina…
  • pojačana tjelesna aktivnost – pogotovo kod osoba prekomjerne tjelesne težine.

Kada je potrebna operacija?

Uklanjanje endometrioze

  • endometriotične ciste jajnika (endometriomi) – kada su veličine 4 cm i veći, kada ometaju normalnu funkciju jajnika ili su uzrok boli u zdjelištu
  • priraslice uzrokovane širenjem endometrioze – koje dovode do izraženijih simptoma boli u zdjelištu, otežanog rada crijeva, otežane funkcija jajovoda i nemogućnosti zanošenja (sterilitet) ili ako ne dolazi do ublažavanja simptoma primjenom prije navedene terapije  
  • najčešće laparoskopkopija – dijagnostičko terapijski postupak-uvid u stupanj raširenosti endometrioze, uklanjanje endometriotičnih cisti jajnika, “spaljivanje” (elektrokauterizacija) endometriotičnih otočića po potrbušnici zdjelišta, razrješavanje priraslica u trbuhu, ispitivanje prohodnosti jajovoda (kromopertubacija, “propuhivanje”).

Histerektomija (odstranjivanje maternice)

Histerektomija je rijetko potrebna, a izvodi se samo kod teških i uznapredovalih slučajeva endometrioze sa izuzetno jakim simptomima koji nisu reagirali na prije navedenu terapiju. Češća je u perimenopauzi (dob žene blizu menopauze), u dobi višoj od 40 godina ako je završena reprodukcija.

Prehrana kod endometrioze

Kod endometrioze je važno:

  • izbjegavavati unos većih količina crvenog mesa i namirnica životinjskog porijekla
  • smanjiti unos mliječnih proizvoda (sir, mlijeko…)
  • povećati unos D vitamina i omega-3 masnih kiselina
  • izbjegavati namirnice bogate hidrogeniranim biljnim uljima u grickalicama i keksima
  • bezglutenska dijeta smanjuje simptome endometrioze
  • mediteranska kuhinja smanjuje simptome endometrioze
  • konzumirati voće i povrće i proizvode od cjelovitih žitarica.

 

Endometrioza je kronična bolest žena reproduktivne dobi sa simptomima zdjelične boli, bolnim menstruacijama (dismenorejom), bolnim spolnim odnosima (dispareunijom) i smanjenom plodnosti. Dijagnoza se često kasno postavlja zbog nespecifičnih simptoma, terapija je dugotrajna i često kombinirana s više lijekova i/ili operacijskim zahvatom. Relativno često dolazi do ponovnog pojavljivanja simptoma, no raznolikim se pristupom  uspješno umanjuju simptomi bolesti, smanjuje bolnost, a time dolazi i do poboljšanja kvalitete života. Novija istraživanja su bazirana na pronalasku učinkovitijih lijekova kojima bi se što bolje riješila ova kompleksna bolest žena.

Članak napisao:

Duško Pall, dr. med.

specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist fetalne medicine i opstetricije, diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 2002-2006.g. je na specijalizaciji iz ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom specijalizacije polaže poslijediplomski tečaj endoskopske ginekološke kirurgije (laparoskopija, histeroskopija) Ian Donald, poslijediplomski tečaj ginekološko opstetričkog ultrazvuka u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, te poslijediplomski tečaj kolposkopije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu. Od 2006. do 2015. godine radi u Općoj bolnici Ogulin i Općoj bolnici Karlovac na Odjelu ginekologije i opstetricije kao specijalist. Od kraja 2015. god. zaposlenik je Doma zdravlja Zagreb Zapad u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u ambulanti na Srednjacima. Početkom 2019. stiče naziv užeg specijalista fetalne medicine i opstetricije. Kao vanjski suradnik trenutno radi u Poliklinici Gemini Plus kao i Specijalnoj bolnici Podobnik u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika.

Ostali članci