Alergija je prekomjerna reakcija imunološkog sustava na različite, inače neškodljive čimbenike okoliša, koje zovemo alergeni. Alergijske reakcije mogu biti brze ili rane reakcije (uz alergen sudjeluju imunoglobulini klase E (IgE)) i kasne reakcije (uz alergen sudjeluju imunološke stanice).
Alergeni mogu biti:
- inhalacijski alergeni ili alergeni iz zraka – naprimjer: peludi, grinje, kućna prašina, životinjska dlaka, perje, plijesni i slično. Inhalacijski alergeni najčešće u organizam ulaze preko sluznice dišnog sustava i uzrokuju simptome upale sluznice nosa (alergijski rinitis), očiju (alergijski konjuktivitis) ili donjih dišnih puteva (alergijska astma). Moguće je također pogoršanje kožnih alergija (atopijski dermatitis) nakon kontakta kože s inhalacijskim alergenima u preosjetljivih osoba.
- nutritivni alergeni ili alergeni iz hrane – najčešće ulaze u organizam preko probavnog sustava. Moguć je ulaz nutritivnih alergena i preko kože u kontaktu namirnice i kože u preosjetljive osobe. Kliničke manifestacije nutritivnih alergija mogu biti različite — od zahvaćanja probavnog sustava, kože, sustavnih reakcija do brojnih drugih.
- kontaktni alergeni – naprimjer: nikal, kobalt, smjesa mirisa, parabeni i slično. U preosjetljivih osoba uzrokuju kasni tip alergijske reakcije koji se klinički manifestira kao alergijski kontaktni dermatitis.
Što je pelud?
Pelud su mikroskopske granule, odnosno muške reproduktivne stanice biljaka i nosioci genetskog materijala potrebnog za oplodnju ženskih dijelova biljke.
Pelud se oslobađa iz muških dijelova biljke, poput prašnika cvijeta i prenosi se do ženskih dijelova cvijeta, obično tučka, putem različitih metoda kao što su vjetar, insekti, voda ili drugi nosači.
Peludne granule se razlikuju po veličini, obliku i površinskim karakteristikama, što ovisi o vrsti biljke od koje potječu. Ove karakteristike peludi omogućuje botaničarima da identificiraju i klasificiraju različite vrste biljaka. Za mnoge ljude, pelud je poznatija kao glavni uzročnik alergijskih reakcija.
Što sve uzrokuje alergijsku reakciju na pelud?
Pelud, peludna zrnca ili polen stvaraju se u doba cvatnje biljaka (polinacije). Iako najveći dio peludi ostaje na mjestu otpuštanja, pelud je lagana i nošena vjetrom se može prenijeti na velike udaljenosti (i do 100 km).
Neke od peludi su snažni inhalacijski alergeni i dovode do dišnih alergija u preosjetljivih osoba (polinoza). Glavno obilježje alergija na peludi je periodičnost, odnosno javljanje simptoma u vrijeme cvatnje biljaka.
Ovisno o geografsko-klimatskom području, određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, tako da u našim krajevima razlikujemo peludi karakteristične za kontinentalnu i peludi karakteristične za primorsku Hrvatsku.
Značajan utjecaj na koncentraciju peludi u zraku imaju meteorološki faktori. Alergenu pelud posjeduje manje od stotinu biljaka širom svijeta, a razlikujemo:
- pelud drveća
- pelud korova i
- pelud trava.
Pelud drveća
- Visoku alergenost ima pelud lijeske, breze i johe, a u mediteranskoj Hrvatskoj i pelud masline.
- Najviša koncentracija peludi lijeske je u veljači i ožujku.
- Najviša koncentracija peludi breze je krajem ožujka i početkom travnja, a može se zadržati sve do kraja svibnja, ovisno o meteorološkim prilikama.
- Najviša koncentracija peludi johe se javlja kroz veljaču i ožujak.
- Maslina cvate od travnja do kraja lipnja.
Pelud korova
- Visoku alergenost ima pelud ambrozije i pelina, a u mediteranskoj Hrvatskoj i crkvina.
- Ambrozija je jedan od najjačih prirodnih alergena. Cvate početkom srpnja, a vrhunac koncentracije njene peludi bilježi se od sredine kolovoza do rujna.
- Pelin cvate od sredine srpnja pa sve do kraja rujna.
- Crkvina cvate od početka proljeća, a pelud je prisutna u zraku tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci. Krajem travnja i u svibnju doseže najviše prosječne dnevne vrijednosti. Bez obzira na gornje, pelud crkvine u zraku može biti prisutna tijekom čitave godine. Raširena je na obalnom području Mediterana.
Pelud trava
- Trave cvatu od travnja pa sve do rujna, a najveće koncentracije njihove peludi su obično tijekom svibnja.
Simptomi alergije na pelud
Alergijski rinitis
Alergijski rinitis je alergijska upala sluznice gornjih dišnih puteva i najčešće je uzrokovana alergijama na peludi. Javljaju se simptomi:
- kihanja
- začepljen nos
- bistra sekrecija iz nosa
- glavobolja
- svrbež nosa i slično.
Kod jednog dijela bolesnika može se javiti i suhi kašalj kao posljedica slijevanja sadržaja niz stražnju stjenku.
Alergijski konjuktivitis
Alergijski konjuktivitis je alergijska upala spojnice (konjunktiva) oka. Javljaju se:
- simptomi crvenila
- suzenja i
- svrbeža očiju.
Alergijska astma
Alergijska astma je kronična alergijska upalna bolest dišnih putova obilježena:
- napadajima otežanog disanja
- pritiska u prsima i
- kašlja.
Može li alergija na pelud nestati?
Alergija na peludi u nekih osoba može nestati ili se simptomi alergija mogu smanjiti s vremenom.
Postoji nekoliko faktora koji tome mogu doprinijeti:
- Imunološki sustav se s vremenom može promijeniti i prilagoditi, što može rezultirati smanjenom reaktivnošću na alergene, a to se naziva razvoj prirodne tolerancije.
- Smanjena ili promijenjena izloženost alergenima može utjecati na osjetljivost. Naprimjer, promjena okoliša ili životnog stila može dovesti do smanjenja simptoma.
- Terapija alergija, specifična imunoterapija ili hiposenzibilizacija može promijeniti način na koji imunološki sustav reagira na alergene te smanjiti osjetljivost.
Kako utvrditi alergiju na pelud?
Alergija na pelud može se utvrditi:
- temeljem simptoma bolesti (sumnja)
- alergološkom obradom.
Na temelju simptoma bolesti (naprimjer: simptomi kihanja, suzenja očiju, kašljanja u određeno doba godine) postavi se sumnja na alergiju na peludi. Alergija se potvrđuje pregledom alergologa i alergološkom obradom (alergološkim testiranjem).
Alergološka obrada
Alergološka obrada kod sumnje na alergiju na pelud uključuje:
- kožno testiranje ili ubodni prick test na inhalacijske alergene
- bris nosne sluznice za citološku analizu
- određivanje ukupnog imunoglobulina E u krvi te specifičnih imunoglobulina E prema određenim alergenima
- nekada se savjetuje i pregled specijaliste otorinolaringologa, kao i pulmologa
- dodatna pulmološka obrada koju je potrebno učiniti kod sumnje na astmu uključuje spirometriju, ventolinski test, bronhoprovokacijske testove s metakolinom i FeNO test.
Koliko traje alergološko testiranje?
Kožno testiranje ili ubodni prick test traje oko 20 do 30 minuta, uz dodatno vrijeme za procjenu reakcije. Rezultati su obično dostupni unutar 20-ak minuta nakon što se test provede.
Kod određivanja specifičnog imunoglobulina E, sam postupak uzimanja krvi je brz, traje obično nekoliko minuta, ali testiranje krvi u laboratoriju i čekanje rezultata može potrajati nekoliko dana do nekoliko tjedana.
Kako izgleda postupak alergološkog testiranja?
Kožni prick test uključuje sljedeće:
- Na kožu podlaktice, rjeđe na leđa, nanosi se mala količina (kapljica) ekstrakta peludi.
- Potom se koža lagano ubode lancetom (mali nožić s oštrim vrhom) kroz svaku kapljicu alergena, kako bi alergen mogao prodrijeti u kožu.
- Ako ste alergični na ispitivanu pelud, na mjestu nanošenja i uboda u vremenu od 20 minuta se javlja crvena kvržica koja svrbi.
Određivanje specifičnog IgE uključuje sljedeće:
- Vađenje krvi i slanje krvi u laboratorij.
- Laboratorijskim metodama (primjerice, RAST ili ImmunoCAP) se detektira prisutnost specifičnih IgE antitijela protiv određenih alergena.
Koliko košta alergološko testiranje?
Cijena alergološkog testiranja ovisi o vrsti testiranja, broju testnih alergena, ustanovi u kojoj se testira i zdravstvenom osiguranju.
Kožni prick testovi mogu koštati od 50 do 150 eura, ovisno o broju testiranih alergena i ustanovi u kojoj se testiranje provodi.
Određivanje specifičnih imunoglobulina E iz krvi je skuplje od kožnih testova i cijena se povećava s brojem testiranih alergena.
Za točne informacije o cijenama, najbolje se konzultirati s liječnikom ili zdravstvenom ustanovom u kojoj planirate obaviti testiranje. Alergološko testiranje je u Hrvatskoj pokriveno troškovima HZZO-a i obavlja se na indikaciju liječnika.
Kako smanjiti simptome alergije na pelud?
Smanjite kontakt s peludima
- Pratiti peludni kalendar koji predviđa početak i trajanje polinacije (cvatnje biljaka).
- Pratiti razinu peludi u zraku na dnevnoj i tjednoj peludnoj prognozi. Alergijski semafor je dnevno izvještavanje o koncentraciji peludnih zrnaca u zraku određenog područja (boje alergijskog semafora su: zelena – niska koncentracija peludi, žuta – umjerena koncentracija peludi, crvena – visoka koncentracija peludi).
- U vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku izbjegavati boravak na otvorenom.
- U vrijeme visoke koncentracije peludi zatvarati vrata i prozore (posebno za vjetrovitog i suhog vremena).
- Boravak u prirodi se preporuča ujutro ili nakon kišnog perioda.
- Po povratku iz prirode istuširati se, oprati kosu i odjeću (da se smanji unošenje peludi u prostor u kojem boravite). Također se savjetuje ispiranje nosne sluznice fiziološkom otopinom ili morskom vodom.
- Ne sušite rublje na zraku u vrijeme cvatnje biljaka koje vam izazivaju tegobe.
- Četkajte i operite kućne ljubimce jer i oni skupljaju peludi.
- Redovito uređujte svoje okućnice i travnjake.
- Ako ste alergičar, pri košnji travnjaka nosite masku za lice.
Terapija alergije na peludi
Terapija alergije na peludi usmjerena je na smirivanje simptoma alergije i provodi se u dogovoru s liječnikom.
Terapija uključuje primjenu lijekova iz skupine antihistaminika, intranazalnih i inhalacijskih kortikosteroida, bronhodilatatora, antileukotrijena i brojnih drugih lijekova.
Hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija
Hiposenzibilizacija je oblik liječenja alergije na peludi primjenom malih i postepeno rastućih koncentracija alergena na koje je osoba preosjetljiva, čime se potiče razvoj tolerancije na dotični alergen. Alergen se daje u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik.
Opasnosti alergije na pelud
Alergija na pelud može utjecati na:
- kvalitetu života – uz fizičke simptome koje osoba ima, alergije prate česti izostanci iz škole ili posla, kao i povećani troškovi (lijekovi i slično).
- nedostatak sna – nedostatak sna se često javlja vezano uz alergijske bolesti. Simptomi se često javljaju tijekom noći, što ima za posljedicu kronični umor, manjak koncentracije i drugo.
- kronični oblik upale sluznice – neliječeni alergijski rinitis može prijeći u kronični oblik upale sluznice.
- predispoziciju za sekundarne upale – oteklina sluznice koja nastaje kao posljedica alergijske reakcija stvara predispoziciju za sekundarne bakterijske upale sinusa ili srednjeg uha.
- razvoj nosnih polipa – ako je zahvaćena sluznica sinusa, mogu nastati i tzv nosni polipi. U bolesnika s nosnim polipima otežano je disanje, česte su glavobolje te zbog pojačanog slijevanja sekreta niz ždrijelo i podražajni kašalj.
Peludni kalendar za 2024.
Peludni kalendar je grafički prikaz peludnog spektra u zraku u određenom području, najčešće prikazan u vremenskom razdoblju od godinu dana.
Peludni kalendar informira i prognozira pojavu sezonskih inhalacijskih alergena te pokazuje početak, trajanje i kraj polinacije pojedine biljne vrste. Razlikujemo peludni kalendar za kontinentalnu i primorsku Hrvatsku.
Kontinentalna i primorska Hrvatska
Peludni kalendar kontinentalne i primorske Hrvatske predviđa početak cvatnje biljaka i njezino trajanje za razdoblje od godinu dana, s greškom od +/- 15 dana, što ovisi o meteorološkim prilikama.
Kontinentalna Hrvatska
U kontinentalnoj je Hrvatskoj najviša koncentracija peludi u zraku krajem zime, u proljeće pa do polovice lipnja kada cvatu drveća i trave te od polovice kolovoza do polovice rujna, kada cvate korov. Prekid cvatnje u kontinentalnoj Hrvatskoj je zimi (studeni, prosinac, siječanj).
Primorska Hrvatska
Za primorsku Hrvatsku najviša koncentracija peludi je neposredno prije proljeća i u rano proljeće.
Peludna prognoza po gradovima
Peludna prognoza uključuje svakodnevna praćenja dinamike pojavljivanja alergenih peludi u zraku. Peludna prognoza prikazuje se dnevnim izvještavanjem količine peludnih zrnaca u zraku određenog područja, odnosno alergijskim semaforom.
Temeljem mjerenja količine peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora:
- zelena – niska (od 0 do 1.9) razina peludi u zraku, samo izuzetno osjetljive osobe će imati tegobe
- žuta – umjerena (od 2.0 do 5.9) razina peludi u zraku, očekuje se da će većina alergičnih osoba imati tegobe
- crvena – vrlo visoka (≥ 12) i visoka (od 6.0 do 11.9) razina peludi u zraku, očekuje se da će sve alergične osobe imati tegobe.
Peludnu prognozu po gradovima:
- Beli Manastir
- Bjelovar
- Dubrovnik
- Đakovo
- Karlovac
- Koprivnica
- Kutina
- Labin
- Metković
- Našice
- Osijek
- Pazin
- Popovača
- Poreč
- Pula
- Rijeka
- Šibenik
- Sisak
- Slavonski Brod
- Split
- Varaždin
- Virovitica
- Zadar
- Zagreb
možete pratiti na službenim stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Najbolji pristup liječenju alergijskih bolesti je dobra edukacija oboljelih. Bolesnik treba dobiti što više informacija o bolesti, uzroku bolesti, simptomima, procjeni težine simptoma, pravilnoj primjeni lijekova i ostalo. Kako je osnova liječenja alergije na peludi izbjegavanje alergena koji je izazivaju, važno je upoznati bolesnika s praćenjem peludnog kalendara i peludne prognoze. Također je važno u zaključku naglasiti da su alergijske bolesti često iscrpljujuće i frustrirajuće pa je zato uz klasičnu medicinsku pomoć potrebno pružiti i psihoterapijsku podršku.