Giht - zbog čega nastaje, koji su simptomi, prehrana za izbjegavati

23.09.2020.

Giht - zbog čega nastaje, koji su simptomi, prehrana za izbjegavati

Giht je čest i složen oblik artritisa koji može utjecati na bilo koga - saznajte njegove karakteristike, što pridonosi razvoju i kako spriječiti rizik nastajanja gihta u novom članku

Što je giht?

Giht je vrlo često upalno stanje zgloba koje može pretrasti u vrlo teški oblik artritisa. Drugi nazivi za giht su ulozi i podagra.

Giht nastaje odlaganjem vrlo oštrih kristala mokraćne kiseline (urati) u zglobove te bolnom upalnom reakcijom kao posljedicom tog procesa.

Povezanost između povišenih razina mokraćne kiseline u krvi (hiperuricemija ili povišeni urati u krvi), odlaganja kristala mokraćne kiseline i nastanka gihta predložena je sredinom 19. st., a potvrđena 1961. godine kada je mikroskopom postalo moguće vidjeti kristale u uzorku sadržaja upaljenog zgloba.

Giht je karakteriziran naglim napadajima jake boli praćene otokom, crvenilom i osjetljivošću u zahvaćenim zglobovima. Najčešće se radi o zglobu na bazi nožnog palca koji uzrokuje bol u stopalu.

Simptomi gihta dolaze i odlaze, a danas postoje učinkoviti načini liječenja i prevencije.

Zašto dolazi do gihta

Za nastanak gihta zaslužni su brojni čimbenici koji međusobno djeluju i pridonose simptomima:

  • Giht nastaje kada se kristali mokraćne kiseline (urati) nakupljaju u zglobu, što uzrokuje upalu i intenzivnu bol. Kristali urata se mogu stvoriti u slučajevima kada je u krvi povišena razina mokraćne kiseline (urati).
  • Organizam normalno stvara mokraćnu kiselinu i ona je potpuno prirodan proizvod razgradnje tvari koje se zovu purini, a koje se nalaze u svim našim stanicama. Uz to purine unosimo i hranom, npr. konzumacijom crvenog mesa, divljači, iznutrica i morskih plodova.
  • Mokraćna kiselina koja se stvara razgradnjom purina inače se najvećim dijelom izlučuje iz organizma putem bubrega. No, stvara li se previše mokraćne kiseline ili se ona premalo izlučuje bubrezima, mokraćna kiselina u krvi postaje povećana.
  • Iako je povišena razina mokraćne kiseline preduvjet je za razvoj gihta, neće sve osobe koje imaju povišenu razinu mokraćne kiseline razviti giht. To upućuje na činjenicu da individualni genetski i metabolički čimbenici utječu na nastanak gihta.

Tko obolijeva od gihta?

Od gihta oboljevaju uglavnom odrasle osobe i to one s povišenim razinama urata u krvi. Oboljeli najčešće više godina imaju povišenu razinu urata bez ikakvih simptoma, no u jednom trenutku se aktivira proces koji pokreće simptome gihta, odnosno odlaganje kristala urične kiseline i upalnu reakciju na njihovo prisustvo.
Rijetka stanja (npr. bolesti bubrega koje se mogu javiti u djetinjstvu) mogu uzrokovati giht u djece, kao i uzimanje određenih lijekova, no giht je u toj populaciji iznimno rijetka bolest. Djeci se češće događaju jaki grčevi, a o tome možete više pročitati u našem članku o grčevima u nogama.

Simptomi i kako prepoznati giht

  • Intenzivna bol u zglobu. Najčešće se radi o velikom zglobu palca na nozi, iako se može javiti u bilo kojem drugom zglobu. Drugi najčešće zahvaćeni zglobovi su: gležnjevi, koljena, laktovi, zapešća i prsti. Bol je najjača prvih 12 -24 sata od početka napadaja gihta.
  • Nelagoda u zglobu. Nakon što najjača bol prođe, sljedećih par dana do nekoliko tjedana se u zahvaćenom zglobu može osjetiti stalna nelagoda.
  • Upala i crvenilo. Zahvaćeni zglob ili zglobovi postaju otečeni, osjetljivi, bolni i crveni.
  • Ograničen opseg pokreta. Kako giht napreduje, dolazi do sve većeg ograničenja pokreta u zahvaćenom zglobu.

U većine oboljelih giht počinje u jednom zglobu i s vremenom, kako bolest napreduje, zahvaća sve više novih zglobova.

U oko 20% oboljelih giht od početka zahvaća više od jednog zgloba.

Faze bolesti

Postoje tri kliničke faze u prirodnom procesu odlaganja kristala urata. To su:

  1. Akutni napadaj gihta – Napadaj gihta nastaje naglo, vrlo često noću, kada je razina prirodnog protuupalnog hormona kortizola najniža. Tako oboljelu osobu iz sna često probudi neugodan osjećaj da joj palac gori. Zglob palca je tada akutno upaljen: vruć, otečen i toliko osjetljiv da mu je nepodnošljiva čak i sama težina plahte.
  2. Mirna faza između napadaja – Nakon akutnog napadaja, spontano (u ranim fazama) ili uz pomoć lijekova dolazi do otapanja kristala i stavljanja upale pod kontrolu.
  3. Kronični urični artiritis sa stvaranjem tofa i oštećenjem zgloba – Dugotrajnim ponavljajućim napadajima gihta, posebno ako se napadaji ne liječe adekvatno, upalni proces u zglobu postaje kroničan. To s vremenom dovodi do stvaranja tofa, potkožnih izbočina oko zgloba. Radi se o istaloženim kristalima okruženim upalnim tkivom koji deformiraju zglob, doprinose kroničnoj upali i gubitku funkcije zgloba.

Učinkovite mjere liječenja gihta (lijekovi kao što su indometacin i alopurinol) rezultirale su time da je u današnje doba sve manje bolesnika kod kojih giht napreduje do teške kronične faze u kojoj je zahvaćeni zglob deformiran i ne može obavljati svoju funkciju.

 

Kada treba posjetiti doktora

Ako osjetite naglu, jaku bol u zglobu, trebate se javiti svom liječniku. Giht koji se ne liječi adekvatno sa svakim novim napadajem dovodi do sve težih simptoma i potencijalnog oštećenja zgloba.

U slučaju da imate povišenu temperaturu uz crveni, bolni upaljeni zglob, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć, jer se može raditi o upali zgloba koja zahtijeva hitno liječenje.

Više o bolovima, vježbanju i liječenju skolioze pročitajte u ovom članku.

Što povećava rizik od razvijanja gihta

Čimbenici koji povećavaju rizik za razvoj gihta su:

  • muški spol
  • starija dob
  • pretilost
  • kronična hipertenzija
  • metabolički sindrom
  • psorijaza
  • uzimanje određenih lijekova (diuretika iz skupine tiazida, niskih doza aspirina i dr.)
  • smanjena funkcija bubrega, nefropatija (najčešće je povezana s inzulinskom rezistencijom ili već razvijenom šećernom bolešću)
  • prehrana bogata purinima
  • prekomjerna konzumacija fruktoze (stolni šećer, med, agava, voće s puno fruktoze, napici zaslađeni fruktozom)
  • konzumacija alkohola, posebno piva (za osjetljive osobe i jedno pivo na dan može biti dovoljno da podržava razvoj gihta)
  • giht u obitelji
  • nedavna operacija ili trauma
  • maligne bolesti krvnih stanica (leukemija, limfom)

Hrana koju je dobro konzumirati

Prehrana kod gihta, tzv. giht dijeta odnosi se na konzumiranje namirnica koje pomažu pri održavanju, odnosno postizanju normalne tjelesne težine i razine šećera u krvi te pritom kontroliraju razinu mokraćne kiseline u krvi.

Preporučuje se konzumirati:

  • Redovite obroke kroz dan
  • Leću i mliječnu proizvode kao sigurne izvore proteina, uz orašaste plodove (orasi, bademi, indijski oraščići), nemasno meso i perad (ovisno o toleranciji pojedine osobe) te ribu s manje purina (npr. losos)
  • Složene ugljikohidrate: raznovrsno i raznobojno povrće, voće, cjelovite žitarice
  • Zeleni čaj, višnje, aroniju i slične namirnice koje su bogate antioksidansima (antocijanini, katehini), jer postoje indicije da smanjuju stvaranje mokraćne kiseline i imaju blagotvoran učinak na giht.

Prehrana koju treba izbjegavati

Oboljelima od gihta savjetuje se dijeta bez purina, kojom se smanjuje opterećenje organizma mokraćnom kiselinom.

Preporuča se izbjegavati:

  • Fruktozu. Fruktoza povećana stvaranje mokraćne kiseline, ali i smanjuje njeno izlučivanje. Posebno treba paziti na fruktozu koja je dodana u hranu i napitke.
  • Alkoholne napitke, jer djeluju slično kao i fruktoza, a čak u najmanjoj količini mogu doprinositi simptomima gihta.
  • Crveno meso, divljač i iznutrice jer su osobito bogati purinima.
  • Purinima bogate morske plodove – inčune, sardine, školjkaše i tunu
  • Pivski kvasac
  • Treba pripaziti na količine povrća bogatog purinima kao što su gljive, grašak, špinat, suhi grah i slanutak, iako su neke studije pokazale da unos tog povrća ne pogoršava giht.

 Što je najbolje za prevenciju gihta

  • Uzimanje dovoljne količine tekućine, najbolje čiste vode, nezaslađene limunade i nezaslađenog čaja.
  • Obilje povrća i voća, što povećava izlučivanje mokraćne kiseline bubrezima.
  • Održavanje, odnosno postizanje idealne tjelesne težine. Ako je osoba pretila, treba izbjegavati izgladnjivanje i nagli gubitak kilograma, jer oboje dovodi do privremenog povećanja razine mokraćne kiseline u krvi. Preporuča se postepen i umjeren gubitak težine.
  • Vitamin C. Pokazalo se da uzimanje 500 mg vitamina C na dan može pomoći u kontroli mokraćne kiseline u krvi.

Članak napisala:

dr. med. Ana Balažin Vučetić

dr.med., spec.pedijatrije - radi kao pedijatar u ambulanti primarne zdravstvene zaštite djece u Zagrebu. Posebna područja njenog interesa uključuju holistički pristup zdravstvenoj zaštiti, rani neurorazvoj te nutritivne potrebe i prehranu trudnica te male djece koja predstavlja temelj zdravlja, rasta i razvoja. Rođena je u Bjelovaru, gdje je završila osnovnu školu i Opću gimnaziju, a Medicinski fakultet u Zagrebu završava 2006. godine. Majka je jednog djeteta. U slobodno se vrijeme bavi jogom, meditacijom i pisanjem.

Ostali članci