09.05.2023.

Neugodan zadah iz usta (halitoza) - uzroci i liječenje

Halitoza je oralni zdravstveni problem čiji je glavni simptom neugodan zadah iz usta. Prvi korak je pronalaženje uzroka kako bi se halitoza uspješno liječila.

Halitoza neugodan zadah

Gotovo ne postoji osoba koja nije iskusila neugodan zadah iz usta. On se najčešće javlja nakon konzumacije namirnica kao što su luk i češnjak ili ujutro nakon buđenja. 

Međutim, dugotrajna prisutnost neugodnog zadaha iz usta, osim što može uzrokovati socijalnu anksioznost, može biti i znak ozbiljne bolesti. Prema istraživanjima, svaka četvrta osoba ima trajni neugodan zadah iz usta.

Saznajte koji su sve mogući uzroci lošeg zadaha iz usta i kada je potrebno potražiti liječničku pomoć. 

Što je halitoza?

Halitoza je naziv za neugodan zadah iz usta i smatra jednim od najneugodnijih aspekata socijalne komunikacije

U usnoj šupljini žive brojni mikroorganizmi, a ako dođe do promjene uvjeta u usnoj šupljini zbog stanja kao što su:

  • nedovoljna higijena jezika, zubiju i zubnog mesa
  • infekcija
  • disanje na usta,
  • refluks kiseline i slično

dolazi do prekomjernog rasta mikroorganizama i upalnih stanja, što u konačnici uzrokuje neugodan zadah iz usta. 

Osim toga, brojna druga stanja i bolesti koja nisu vezana uz usnu šupljinu mogu uzrokovati loš zadah iz usta, a neka od njih mogu biti i po život opasna.

Uzroci lošeg zadaha

Mogući razlozi za neugodan zadah iz usta su brojni. 

Fiziološka halitoza ili fiziološki loš zadah iz usta često se javlja ujutro nakon buđenja, a uzrokovana je smanjenom količinom sline, što se normalno događa tijekom noćnog spavanja. 

Isto tako za očekivati neugodan zadah iz usta nakon konzumacije određenih namirnica kao što su češnjak i luk te kod nedovoljnog uzimanja tekućine

Postoje isto tako i brojna patološka stanja koja uzrokuju kronični zadah iz usta, a u 85-90% slučajeva se radi o stanjima koja su vezana uz usnu šupljinu

1. Loša briga za oralno zdravlje

Bez pravilnog i redovitog pranja zubiju i korištenja zubnog konca brige za površinu jezika te redovitih stomatoloških pregleda i tretmana, s vremenom dolazi do progresivnog narušavanja oralnog zdravlja.

Dolazi do prekomjernog stvaranja plaka, naslaga na jeziku i prostorima između zubiju, što sve potiče prekomjerni rast određenih mikroorganizama u ustima. 

Dolazi do upalnog procesa i truljenja, a može se javiti čak i neugodan zadah iz usta po truleži. 

Osim toga, loša higijena usne šupljine s vremenom će neizbježno dovesti do ozbiljnih kroničnih bolesti kao što su upala zubnog mesa, upala parodonta (tkiva koja podržavaju zube), karijes, oralne ulceracije, a u rijetkim slučajevima i do karcinoma usne šupljine. 

2. Suha usta ili kserostomija

Prohodan nos i neometano disanje na nos uz zatvorena usta, kao i dovoljna količina sline, važni su za održavanje zdravlja čitave usne šupljine. 

Istraživanja upućuju na povezanost kserostomije i halitoze, te isto tako na povezanost između disanja na usta i halitoze. 

Kada je stvaranje sline smanjeno, kompromitiran je prirodan proces ispiranja i čišćenja usne šupljine. 

Kserostomija može biti uzrokovana terapijom određenim lijekovima, bolestima žlijezda slinovnica, ili nastaje kao posljedica dugotrajnog disanja na usta. 

3. Pušenje cigareta, cigara i duhana

cigarete loš zadah

Pušenje, osim što ostavlja tragove na zubima, organizam čini podložnim za razvoj brojnih bolesti.

Što se tiče oralnog zdravlja, kod pušenja nikotina, dolazi do smanjene cirkulacije krvi u zubnom mesu, što potiče razvoj bolesti zubnog mesa. Isto tako dolazi do poremećenog odnosa dobrih i loših bakterija u ustima, što uzrokuje neugodan zadah iz usta. 

Pušenje cigareta povećava šansu za razvoj teških bolesti usne šupljine kao što su: 

  1. parodontoza
  2. smanjeni osjet okusa
  3. iritacija i upala zubnog mesa
  4. karcinom usne šupljine.

4. Pušenje e – cigareta

Pušenje e-cigareta također može biti uzrokom za neugodan zadah iz usta.

Naime, udisanje tekućina iz tih uređaja dovodi do suhoće usne šupljine, koja je povezana s neugodnih zadahom, a dolazi i do promjene odnos dobrih i loših bakterija u ustima, što pogoduje uvjetima za neugodan zadah iz usta.

U ostalih 10-15% slučajeva halitoze radi se o stanjima kod kojih je patološki proces izvan same usne šupljine, a najčešće se radi o sljedećim bolestima:

  1. Infekcije nosa, sinusa, dušnika ili pluća.
  2. Šećerna bolest ili dijabetes. Povišena razina šećera u krvi povećava i razinu šećera u slini, što hrani mikroorganizme i uzrokuje pojačano stvaranje plaka i upalu zubnog mesa.

    Oprez! Slatkasti, gotovo voćni zadah može upućivati na razvoj komplikacije kod šećerne bolesti, po život opasnog stanja, koje se zove dijabetička ketoacidoza.
  3. Bolesti probavnog sustava. Uz refluks kiseline iz želuca (GERB), nedostatak probavnih enzima i neučinkovita probava najčešći su probavne smetnje vezane uz halitozu.Kronični stres, nepravilna prehrana, brzo jedenje, slabo žvakanje hrane, pušenje, konzumiranje alkohola, konzumiranje lijekova za smanjenje lučenja želučane kiseline i starenje, najčešći su uzrok neučinkovite probave kod koje hrana nedovoljno probavljena dolazi u donje dijelove probavnog sustava. Tada dolazi do truljenja neprobavljene hrane, stvaranja viška plinova te neugodnog mirisa. To dodatno pojačava probavnu nelagodu i može pogoršati refluks.Poboljšanju probave može pomoći i redovito korištenje jabučnog octa neposredno prije obroka ili uz obrok.

    Od rjeđih uzroka halitoze od strane probavnog sustava tu su upalne bolesti crijeva, ali i neke rjeđe bolesti jednjaka i želuca kao što su proširenja na jednjaku i karcinom želuca.

  4. Zatajenje funkcije jetre. Kod zatajenja jetre prisutan je karakterističan tzv. jetreni zadah (na latinskom foetor hepaticus), koji je slatkastih karakteristika, a zatajenje jetre može uzrokovati i zadah iz usta po izmetu ili plijesni.
  5. Zatajenje funkcije bubrega, uzrokuje stanje koje zovemo uremija, kod koje osoba ima neugodan zadah po amonijaku, koji stvaraju bakterije koje razgrađuju višak otpadnih spojeva koji se ne mogu izlučiti bubregom.

Kako spriječiti neugodan zadah?

loš zadah kako liječiti

  1. Briga za oralno zdravlje vrlo je važna za sprječavanje neugodnog zadaha iz usta. 
    Redovito pranje zubiju, čišćenje zubnim koncem, redovito struganje i čišćenje površine jezika te redovite posjete stomatologu, stupovi su brige za oralno zdravlje i jedini način da se pojedina stanja unutar usne šupljine otkriju i počnu tretirati u ranoj fazi.

    Za osobe koje nose zubnu protezu, ključna je redovita higijena i dobro namještanje proteze.
  2. Maskiranje neugodnog zadaha. Na tržištu postoje proizvodi za maskiranje neugodnog zadaha, kao što su žvakaće gume, vodice za ispiranje, sprejevi za usta ili tablete za loš zadah iz usta koje su često bazirane na djelovanju mentola, metvice i đumbira. Ovi proizvodi pomažu za privremeno smanjenje neugodnog zadaha iz usta, dok se ne otkrije i ne otkloni njegov uzrok.
    Soda bikarbona i zadah iz usta su neprijatelji, s obzirom da soda bikarbona neutralizira višak kiseline u ustima, koji je često prisutan kod osoba s halitozom zbog prerastanja loših bakterija. Može se koristiti u obliku paste za zube sa sodom bikarbonom ili u otopini sode bikarbone u vodi koja se koristi za ispiranje usta.
  3. Ako se radi o kroničnoj upali zubnog mesa ili parodonta, na tržištu su dostupni probiotici za usnu šupljinu, odnosno pastile sa izabranim probiotskim sojevima koji djeluju unutar usne šupljine i vraćaju ravnotežu u korist dobrih bakterija te mogu smanjiti upalne procese i biti dodatna pomoć uz stomatološko liječenje.
  4. Izbjegavanje određene hrane i napitaka koji uzrokuju neugodan zadah iz usta kao i hrane i napitaka koji uzrokuju ili pojačavaju refluks ako se konzumiraju kasno i u velikim količinama kod pojedine osobe. U tom slučaju, za olakšanje se mogu se razmotriti preparati za smanjenje simptoma refluksa, koji su dostupni u ljekarnama u slobodnoj prodaji.
  5. Prestanak pušenja.
  6. Otkrivanje i liječenje osnovnog  zdravstvenog problema koji doprinosi neugodnom zadahu, kao što su disanje na usta, gastritis, refluks (GERB).

U konačnici lijek za neugodan zadah iz usta leži u otkrivanju i rješavanju uzroka, bio on u usnoj šupljini ili izvan nje.

Liječenje – kada se obratiti liječniku?

Svaka osoba koja ima halitozu svakodnevno razmišlja o tome kako riješiti zadah iz usta i postoji li lijek za neugodan zadah iz usta

Nažalost, ne postoji jedan lijek za neugodan zadah iz usta, već je problemu halitoze potrebno pristupiti individualno i liječiti uzrok. Svaki kronični zadah iz usta je važno ozbiljno shvatiti te pravilno dijagnosticirati, odnosno uz pomoć liječnika odrediti odakle u tijelu zadah točno dolazi.
U određenim slučajevima ne smije se odgađati posjeta liječniku:

  • Ako je u pitanju gnojni zadah iz usta, moguće je da se radi o bakterijskoj infekciji usta ili ždrijela (gnojna angina, upala oko zuba) te je potrebno što prije javiti se liječniku ili stomatologu, posebno ako je zadah praćen povišenom temperaturom i otokom tkiva.
  • Povišena temperatura i zadah iz usta kod djece mogu upućivati na gnojnu anginu ili upalu oko zubića, no isto tako može se raditi o virusnoj infekciji usne šupljine i dehidraciji, posebno ako je dijete manje i unosi manje tekućine nego što je potrebno.
    U svakom slučaju, kombinacija povišena temperatura i zadah iz usta kod djece, zahtijeva hitan pregled liječnika. 
  • Rijedak, ali važan uzrok novonastalog tvrdokornog neugodnog zadaha iz usta kod odraslih može biti i karcinom, posebno u osoba koje su dugogodišnji pušači i onih koji imaju druge čimbenike rizika za razvoj karcinoma.
    Neugodan zadah može uzrokovati karcinom usne šupljine, kao što su karcinom jezika ili tonzila, ali i karcinom pluća i bronha te jednjaka i želuca, pa je u slučaju tvrdokornog neugodnog zadaha iz usta, a posebno ako se radi o osobi koja je pušač ili ima neke druge čimbenike rizika za razvoj karcinoma, potrebno isključiti i ova stanja.

Neugodan zadah iz usta kod djece

djeca neugodan zadah

Neugodan zadah iz usta kod djece je relativno često zabrinjava roditelje, koji zbog toga traže savjet pedijatra.

Brojni su uzroci lošeg i neugodnog zadaha kod djece, a najčešće se radi o sljedećim stanjima: 

  1. Stanja vezana uz oralno zdravlje i higijenu zubiju, kao što su zubni plak i karijes.
  2. Naslage na jeziku. Bijele naslage na jeziku često nastaju kao posljedica naslaga sline i hrane u izbočinama jezika, što postaje plodno tlo za razvoj mikroorganizama i dovodi do kombinacije bijeli jezik i zadah iz usta kod djece, što često zabrinjava roditelje.
    Naslage se mogu ukloniti redovitim četkanjem jezika, a ako se ne daju ukloniti, liječnik će razmotriti gljivičnu infekciju.
  3. Kronični problemi vezani uz sluznicu nosa i stražnjeg ždrijela, a to su prvenstveno kronično uvećani krajnici (treći krajnik i/ili krajnici u grlu) kao i kamen u krajniku (tonzilolit), što sve može uzrokovati neugodan zadah iz usta kod djece.
  4. Treba spomenuti i postnazalni drip koji se odnosi na stalno cijeđenje sekreta sa sluznice iza nosa u grlo, koji može biti posljedica uzastopnih virusnih infekcija, između kojih se sluznica nema vremena oporaviti, povećanog trećeg krajnika, alergija itd. Postnazalni drip je isto tako čest je uzrok dugotrajnog kašlja kod djece.
  5. Disanje na usta. Privremeno disanje na usta tijekom nekoliko dana virusne respiratorne infekcije je normalno, no kronično disanje na usta nije normalno stanje jer dovodi do isušenja sluznice usta i brojnih komplikacija uključujući halitozu.
    Neki od uzroka disanja na usta kod djece jesu:

    1. povećan treći krajnik
    2. uzastopne virusne infekcije gornjih dišnih puteva između kojih se sluznica nema vremena oporaviti i ostaje podražena i otečena
    3. alergijski rinitis
    4. anatomske prepreke normalnom prolasku zraka. 
  6. Strano tijelo u nosu. Dojenčad i mala djeca su skloni guranju malih predmeta u nos.
    Ako sumnjate da je vaše dijete nešto gurnulo u nos, a uz to ima neugodan miris iz nosa i usta, gnojan sadržaj iz nosa te povišenu temepraturu, potrebno je potražiti pomoć otorinolaringologa. 
  7. Refluks. Kiselina koja se vraća iz želuca kroz jednjak, često doseže i ždrijelo, te može uzrokovati neugodan zadah iz usta, posebno ujutro pri buđenju. Refluks je isto tako moguć razlog za neugodan kiselkast zadah iz usta i kod dojenčadi koja se hrane samo mlijekom.
  8. Bakterijska upala ždrijela. Radi se najčešće o upali koja je uzrokovana bakterijom beta hemolitički streptokok grupe A. Dijete ima povišenu temperaturu, ždrijelo je upaljeno, bolno, a u tonzilama je prisutan gnojni sadržaj koji uzrokuje neugodan zadah iz usta kod djece.
    U svakom slučaju, kombinacija povišena temperatura i zadah iz usta kod djece, zahtijeva hitan pregled liječnika. 
  9. Virusna upala ždrijela. Virusne upale ždrijela i usne šupljine u djece, koje uzrokuju bolne, aftama slične promjene na sluznici ždrijela i usne šupljine, također mogu dovesti do pojave neugodnog zadaha iz usta kod djece. Tu se prvenstveno radi o adenovirusnoj infekciji, enterovirusnoj infekciji (bolest šaka stopala i usta) ili pak herpesvirusnoj infekciji.
  10. Dehidracija. Ako je kod djeteta prisutna povišena temperatura, proljev ili povraćanje, zadah iz usta će se javiti kao posljedica nedovoljnog uzimanja tekućine i razvoja dehdiracije, bubući da su su kod navedenih stanja povećane potrebe za tekućinom.
    Ako dijete ima visoku temperaturu, intenzivan proljev i/ili povraća, a ne može uzimati dovoljno tekćine, ne može tolerirati tekućinu, odnosno ako su gubici tekućine veći od mogućnosti nadoknade kroz usta, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.


Kronični zadah iz usta je
čest problem. On može uzrokovati nelagodu, probleme u socijalnoj interakciji i anksioznost. 

Iako je najveći broj slučajeva uzrokovan problemima u usnoj šupljini, precizno otkrivanje porijekla halitoze važno je za liječenje, a u tome su ključni zdravstveni djelatnici iz domene stomatologije, otorinolaringologije, gastroenterologije te pulmologije. 

Halitoza se ne smije se podcijeniti, jer može biti simptom teže bolesti. Kod djece, zadah iz usta praćen povišenom temperaturom ili lošim općim stanjem djeteta, zahtijeva hitan pregled liječnika. 

Ana Balažin Vučetić

Članak napisala:

Dr. Ana Balažin Vučetić, spec. pedijatrije

radi kao pedijatar u ambulanti primarne zdravstvene zaštite djece u Zagrebu. Posebna područja njenog interesa uključuju holistički pristup zdravstvenoj zaštiti, rani neurorazvoj te nutritivne potrebe i prehranu trudnica te male djece koja predstavlja temelj zdravlja, rasta i razvoja. Rođena je u Bjelovaru, gdje je završila osnovnu školu i Opću gimnaziju, a Medicinski fakultet u Zagrebu završava 2006. godine. Majka je jednog djeteta. U slobodno se vrijeme bavi jogom, meditacijom i pisanjem.

Ostali članci