13.09.2024.

Prehrana kod crijevne viroze (uz primjer jelovnika po danima)

Crijevna viroza izrazito iscrpljuje, a dovoljan unos tekućine, odmor i pravilna prehrana iznimno su bitni za oporavak.

Prehrana kod crijevne viroze

Virusni gastroenteritis, poznat i kao crijevna viroza, širi se kontaminiranom hranom ili vodom, kao i bliskim kontaktom sa zaraženim osobama. Uobičajeni simptomi uključuju mučninu, povraćanje, proljev, grčeve u trbuhu, groznicu i malaksalost. Hrana koja se obično povezuje s virusom uključuje sirovu ili nedovoljno kuhanu morsku hranu, sirovo voće i povrće te hranu gotovu za jelo kojom rukuju zaražene osobe. 

Prevencija uključuje prakticiranje dobre higijene, kao što je temeljito pranje ruku i odgovarajuće mjere sigurnosti hrane. Iako potpuna prevencija možda nije moguća, ove mjere mogu značajno smanjiti rizik od infekcije

Ako se pojave simptomi, važno je odmoriti se, ostati hidratiziran i potražiti liječničku pomoć ako su simptomi ozbiljni ili trajni. Kod crijevne viroze prednost se daje lako probavljivoj hrani kako bi se ublažili simptomi i olakšao oporavak. 

Dobar izbor je hrana s malo vlakana kao što su banane, riža, tost i obični krekeri. Ove su namirnice lako probavljive i osiguravaju potrebne hranjive tvari bez pogoršanja probavnih tegoba. 

Preporuka je izbjegavati začinjenu, masnu ili kiselu hranu, kao i mliječne proizvode i kofein, koji mogu pogoršati simptome. Važno je također održavati hidrataciju organizma konzumiranjem bistrih tekućina poput vode, juha, pića bogatih elektrolitima ili biljnih čajeva kako bi se nadoknadila izgubljena tekućina i elektroliti. Kako se simptomi crijevne viroze poboljšavaju, postupno se ponovno uvodi uobičajena hrana, obraćajući pozornost na signale tijela i izbjegavajući sve što uzrokuje nelagodu.

Preporučene namirnice kod crijevne viroze

  1. Banane: banane su lako probavljive i nježne za želudac. Bogate su kalijem koji pomaže u nadoknadi elektrolita izgubljenih uslijed povraćanja.
  2. Riža: obična, kuhana bijela riža je blaga i lako probavljiva. Pomaže u vezivanju stolice i može ublažiti proljev.
  3. Pire od jabuka: nezaslađeni pire (kompot) od jabuka još je jedna lako probavljiva opcija. Pruža bitne hranjive tvari i pomaže umiriti želudac.
  4. Tost: obični tost od bijelog kruha blag je za želudac i može pomoći u apsorpciji viška želučane kiseline.
  5. Krekeri: obični krekeri, poput slanih krekera, mogu pružiti lak izvor ugljikohidrata koji će smiriti želudac, a da ga dodatno ne iritiraju.
  6. Bistra juha: bistre juhe, poput pileće ili povrtne juhe, osiguravaju hidrataciju i elektrolite bez stvaranja težine u želucu ili pogoršanja crijevnih simptoma.
  7. Đumbir: đumbir ima prirodna protuupalna svojstva i može pomoći u ublažavanju mučnine. Čaj od đumbira može biti umirujuć za želučane tegobe.
  8. Kuhani krumpir: kuhani krumpir lako je probavljiv i može pružiti izvor energije bez pogoršanja simptoma.
  9. Kuhana piletina ili puretina: nemasna kuhana piletina ili puretina osigurava proteine ​​bez dodanih masnoća.
  10. Pića bogata elektrolitima: pića poput kokosove vode, sportskih pića ili otopina za oralnu rehidraciju pomažu u nadoknadi izgubljene tekućine i elektrolita uslijed povraćanja i proljeva.

Namirnice koje se ne preporučuju kod crijevne viroze

  1. Začinjena hrana: začinjena hrana može iziritirati sluznicu želuca i pogoršati simptome mučnine i bolova u trbuhu.
  2. Masna ili pržena hrana: masna ili pržena hrana bogata je mastima, što može biti teško probavljivo i može pogoršati simptome proljeva i probavnih smetnji.
  3. Kisela hrana i pića: kisela hrana i pića, kao što su agrumi, proizvodi od rajčice i kava, mogu povećati proizvodnju želučane kiseline i iritirati gastrointestinalni trakt.
  4. Mliječni proizvodi: mliječni proizvodi, uključujući mlijeko, sir i jogurt, mogu pogoršati proljev i nadutost kod nekih osoba, osobito kod onih koje teško podnose laktozu.
  5. Hrana bogata vlaknima: hrana bogata vlaknima, poput cjelovitih žitarica, sirovog povrća i mahunarki, može biti teška za probavu i može pogoršati simptome plinova, nadutosti i proljeva.
  6. Napitci s kofeinom: napitci s kofeinom poput kave, čaja i sokova mogu povećati proizvodnju želučane kiseline i pogoršati simptome mučnine i proljeva.
  7. Alkohol: alkohol može iritirati želučanu sluznicu i dehidrirati tijelo, pogoršavajući simptome povraćanja i proljeva.
  8. Gazirana pića: gazirana pića mogu izazvati plinove i nadutost, što može pogoršati nelagodu kod osoba s crijevnom virozom.
  9. Slatkiši: slatka hrana i pića, uključujući slatkiše, deserte i zaslađena pića, mogu pogoršati proljev i pogoršati dehidraciju.
  10. Sirova ili nedovoljno kuhana hrana: sirova ili nedovoljno kuhana hrana, uključujući meso, plodove mora i jaja, može sadržavati štetne bakterije ili viruse koji mogu pogoršati gastrointestinalne simptome.

Primjer jelovnika kod crijevne viroze

Prvi dan:

  • doručak: obični bijeli tost 
  • međuobrok: pijte bistru juhu, poput pileće ili povrtne juhe, za hidrataciju
  • ručak: blaga pileća juha s kuhanom bijelom rižom i komadićima kuhane piletine
  • međuobrok: banana
  • večera: kuhani krumpir i kuhana pileća prsa.

Drugi dan:

  • doručak: banana s nekoliko slanih krekera
  • međuobrok: pijte kokosovu vodu za hidraciju i nadoknadu elektrolita
  • ručak: pileća juha s kuhanim prosom, mrkvom i krumpirom
  • međuobrok: obični bijeli tost
  • večera: kuhana pureća prsa s kuhanom mrkvom.

Treći dan:

  • doručak: riža kuhana na bademovom mlijeku s pireom od jabuke, bez dodanog šećera i mliječnih proizvoda
  • međuobrok: pijte biljni čaj, poput kamilice ili đumbira
  • ručak: oslić pečen u škartocu, bez masnoća i palenta, bez dodatka maslaca ili mlijeka
  • međuobrok: nekoliko običnih krekera 
  • večera: kuhana piletina, kuhani krumpir i mrkva.

Važna napomena za ovaj jelovnik je da je namijenjen kratkotrajnoj konzumaciji, i to uglavnom tijekom akutne faze gastroenteritisa (crijevne viroze). 

Dugotrajno pridržavanje ove ograničene prehrane može dovesti do nutritivnih deficita (zbog ograničene raznolikosti i nižeg sadržaja proteina i vlakana). Čim se stanje pojedinca poboljša i gastrointestinalni simptomi nestanu, neophodno je postupno ponovno uvesti hranu koja sadrži više vlakana i proteina u prehranu. 

Ovaj prijelaz treba obaviti oprezno, osluškujući reakciju tijela i postupno povećavajući izbor hrane kako bi se osigurala odgovarajuća prehrana i promicalo zdravlje probavnog sustava. 

Nakon oporavka od crijevne viroze, ključno je prehranom podržati obnovu zdravog crijevnog mikrobioma. Hrana bogata probioticima poput jogurta i fermentiranog povrća, pomaže u obnavljanju korisnih crijevnih bakterija. Osim toga, konzumacija raznolikog voća, povrća i cjelovitih žitarica bogatih vlaknima potiče zdravlje crijeva. 

Lako probavljiva hrana poput riže, tosta i juhe pomaže umiriti probavni sustav i osigurati osnovne hranjive tvari bez pogoršanja probavnih tegoba, dok tekućine — voda, čajevi i juhe pomažu spriječiti dehidraciju. Tijekom akutne faze bitno je izbjegavati začinjenu, masnu hranu, kao i mliječne proizvode, alkohol i kofein, koji mogu pogoršati simptome. Kako se simptomi poboljšavaju, preporuča se postupno ponovno uvođenje hrane bogate vlaknima kako bismo izbjegli potencijalne nutritivne deficite te podržali obnovu crijevnog mikrobioma.

Barbara Kolarić

Članak napisala:

Barbara Kolarić, magistra nutricionizma i znanosti o hrani

Diplomirala je 2018. godine na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku. Tijekom studija je aktivno sudjelovala na nekoliko međunarodnih znanstveno-stručnih skupova te joj je dodijeljena rektorova nagrada za seminarski rad iz predmeta Upravljanje sigurnošću i kvalitetom hrane po nazivom “Zviždači”. Radi u NutriKlinici – nutricionističkom centru za dijetoterapiju i sportsku prehranu magistra Nenada Bratkovića. Redovito pohađa edukacije, stručne skupove i kongrese te se trajno usavršava iz šireg područja nutricionizma, s naglaskom na dijetoterapiju koji joj je u užem području stručnog interesa. U slobodno vrijeme voli čitati, planinariti i putovati.

Ostali članci