Burnout ili sindrom izgaranja - Zašto se javlja i kako ga pobijediti?

“Ja više ne mogu” – rečenica je koju gotovo svatko od nas izjavi u nekoj fazi svog života. To može biti posljedica stresa koji se nakuplja na poslu, ali nerijetko i zbog pritiska da moramo uspješno balansirati između poslovnog i privatnog dijela života. Ukoliko se sve učestalije osjećate bespomoćno i iscrpljeno, patite od nesanice, sumnjate u svoje roditeljske odluke i kompetencije moguće je da patite od burnout sindroma.

Što je sindrom izgaranja ili burnout?

Sindrom izgaranja kao pojam se pojavio prije četrdesetak godina kako bi se opisale posljedice dugoročnog izlaganja stresu. Svjetska zdravstvena organizacija definira burnout kao sindrom koji nastaje kao rezultat kroničnog stresa na radnom mjestu, a podrazumijeva emocionalnu, fizičku i mentalnu iscrpljenost koja dovodi do gubitka interesa, motiviranosti i radne učinkovitosti. 

No ovaj fenomen ne treba vezati isljučivo uz posao jer se zbog današnjeg načina života sve češće javlja i roditeljski burnout zbog brojnih izazova koje sa sobom nosi roditeljstvo. U oba slučaja je važno prepoznati simptome i reagirati na vrijeme kako bi se spriječile dugoročne negativne posljedice na zdravlje.

Razlozi zbog kojih se javlja burnout

Pod rizikom za burnout sindrom su prvenstveno osobe koje se bave poslovima u kojima moraju surađivati i brinuti o drugim ljudima te koje rade poslove koji su obilježeni visokim razinama stresa. Istraživanja su pokazala da od sindroma sagorijevanja najčešće pate učitelji, doktori, medicinske sestre, socijalni radnici, profesionalni sportaši i roditelji kronično oboljele djece. 

Ipak, burnout nije uvjetovan samo prirodom posla već i osobnim čimbenicima, a pod glavne razloge zbog kojih se javlja burnout na radnom mjestu treba navesti:

• kroničan stres
• učestale emocionalno iscrpljujuće situacije
• preopterećenje poslovnim zadacima
• prevelika fokusiranost na posao
• zadavanje nedostižnih ciljeva
• zanemarivanje osobnih potreba
• zanemarivanje privatnog života.

S druge strane, razlozi za roditeljski burnout, osim što mogu proizaći upravo zbog preopterećenosti poslovnim dijelom života, mogu biti:

• kronična bolest djeteta
• posebne potrebe djeteta
• zasićenost majčinstvom 
• loš i nepodržavajuć odnos s partnerom ili partnericom
• izostanak podrške obitelji (baka, djedova)
• financijski problemi
• zanemarivanje osobnih potreba u obiteljskom životu
• osobni perfekcionizam i prevelika očekivanja od vlastite roditeljske uloge. 

Burnout, dakle, može biti uzorkovan kombinacijom poslovnog i obiteljskog okruženja, razvija se postepeno i suptilno, a mnogi ga prepoznaju tek u poodmakloj fazi.

Burnout – simptomi

Iako je burnout jednim dijelom uzorokovan stresom važno je znati da burnout nije isto što i stres, a glavna razlika je upravo u trajanju određenog stresa. Naime, stres je niz emocionalnih i fizičkih reakcija koje prati subjektivan osjećaj preopterećenosti i koje nastaju kao reakcija na određene događaje. 

Burnout ili sindrom izgaranja je posljedica dugotrajne izloženosti stresu, a simptomi se svrstavaju pod tjelesne, emocionalne, kognitivne i bihevioralne simptome brunouta:

• gubitak motivacije
• osjećaj neuspjeha
• osjećaj bespomoćnosti
• manjak samopouzdanja
• smanjena produktivnost i radna učinkovitost
• izbjegavanje odgovornosti
• socijalna izolacija
• otuđivanje
• manjak koncentracije
• problemi s pamćenjem
• razdražljivost
• smanjen imunitet
• nesanica
• glavobolje
• umor
• iscrpljenost
• razdražljivost
• gubitak apetita i emocionalno prejedanje
• povećana konzumacija lijekova, opijata i alkohola
• anksioznost
• pojačane emocionalne reakcije.

Navedeni simptomi su, također, i simptomi roditeljskog burnouta uz koje treba dodati veći broj sukoba u partnerskom odnosu, osjećaj zarobljenosti u trenutnom stanju i sumnju u vlastite roditeljske sposobnosti.

12 faza burnouta

Psiholozi Herbert Freudenberger i Gail North razvili su i opisali 12 faza burnouta među kojima su i simptomi burnouta.

1. Potreba za dokazivanjem – Ovo je početna faza u kojoj osoba ima osjećaj, ali i stalnu potrebu za dokazivanjem na radnom mjestu.
2. Intenzivan rad i sve teže distanciranje od posla – Osoba nastavlja raditi sve više kako bi se dokazala, postaje svojevrstan “ovisnik” o poslu i sve teže razdvaja posao od privatnog života.
3. Zanemarivanje vlastitih potreba – U ovoj fazi osoba sve više zanemaruje osnovne životne potrebe kao što su kvalitetna ishrana, spavanje i druženje s bliskim ljudima.
4. Premještanje sukoba – Osoba počinje kriviti šefove i kolege za intenzivan rad, vlastito ponašanje i stanje u kojem se nalazi, ne prihvaća svoju odgovornost i ulazi u sukobe.
5. Prilagodba vrijednosti – Osoba mijenja svoje životne vrijednosti, veći značaj pridaje poslu i vlastitu vrijednost promatra kroz uspjeh na poslu.
6. Negiranje poteškoća – U ovoj fazi osoba poriče probleme koji se gomilaju zbog stresa na poslu i okolinu smatra lijenom, nesposobnom i nediscipliniranom.
7. Socijalno povlačenje – Osoba se sve više socijalno izolira, izbjegava druženja s obitelji i prijateljima.
8. Bihevioralne promjene – Osoba sve češće ima ispade agresivnosti i razdražljivosti.
9. Depersonalizacija – Osoba gubi osjećaj kontrole nad vlastitim životm, više ne prepoznaje sebe i ima osjećaj da ne vrijedi.
10. Osjećaj ispraznosti – Osoba se osjeća prazno i otupjelo kao da više nema snage za bilo što u svom životu.
11. Depresija – Osoba postaje depresivna, ne vidi perspektivu, izgubljena je i potpuno iscrpljena.
12. Burnout – Ovo je krajnja faza u kojoj osoba doživljava potpuni emocionalni, mentalni i fizički kolaps.

Burnout – test

Moguće je da ste proučavanjem simptoma i faza burnouta pomislili da ste na dobrom putu da “izgorite”. U nastavku odgovorite na nekoliko pitanja koji vam mogu dodatno pomoći u samoprocjeni:

• Imate li problema s koncentracijom i donošenjem odluka?
• Je li vas lako iziritirati u posljednje vrijeme?
• Jeste li previše samookritični ili cinični u posljednje vrijeme?
• Imate li problema s obavljanjem zadataka na poslu i kod kuće?
• Oduzima li vam briga o radnim obvezama previše vremena?
• Osjećate li se isrpljeno u posljednje vrijeme?
• Osjećate li da vaš posao više nema smisla?
• Osjećate li da nitko u vašoj okolini ne cijeni vaš trud?
• Patite li od nesanice u posljednje vrijeme?
• Uzimate li kakve lijekove, opijate ili alkohol kako bi se opustili?

Ukoliko ste na većinu pitanja u testu odgovorili potvrdno i prepoznali simptome burnouta već ste na dobrom putu prema ozdravljenju. Sljedeći korak je potražiti stručnu pomoć i, svakako, uzeti predah.

Burnout – liječenje

Svjetska zdravstvena organizacija je izgaranje na radnom mjestu proglasila dijagnozom što znači da proces liječenja burnouta može započeti otvaranjem bolovanja. Svakako je važno posjetiti liječnika koji će kroz dijagnostičke upitnike postaviti dijagnozu, ali treba znati da pauza od odlaska na posao neće dugoročno riješiti probleme. 

Prvenstveno treba raditi na sebi, a u tom procesu razmisliti i o eventualnoj promjeni radnog mjesta. No bez obzira što je burnout vezan uz posao, promjena posla nije nužno najbolje rješenje već je važno prepoznati uzroke, simptome i prevenirati burnout i posljedice burnouta. U nastavku donosimo nekoliko savjeta kako liječiti burnout.

• Otiđite na godišnji odmor – Odlazak na dvotjedni godišnji odmor i, ako je moguće, dugo željeno putovanje je možda puno učinkovitiji način pomoću kojeg ćete napraviti rez i napuniti baterije nego što je odlazak na bolovanje.
• Uzmite vrijeme za sebe – Pokušajte kroz tjedan odvojiti vrijeme za sebe tako što ćete raditi neku aktivnost u kojoj uživate i koja vas opušta i time sebi priuštiti mentalni odmor. Bilo da je riječ o masaži, ispijanju kave u samoći ili meditaciji  – morate pronaći vrijeme koje ćete posvetiti isključivo sebi.
• Bavite se fizičkom aktivnosti – Fizička aktivnost potiče lučenje hormona sreće kao i endorfina koji utječu na pozitivno raspoloženje. Ne morate nužno ići u teretanu jer čak i šetnja od sat vremena može učiniti veliku razliku. Također, zdrava prehrana značajno utječe na to kako ćemo se osjećati pa pripazite na vaše prehrambene navike ukoliko vas je dugotrajno izlaganje stresu poremetilo i u tom dijelu.
• Odmarajte – Ako je jedna od posljedica burnouta u vašem slučaju nesanica, pokušajte nedostatak sna nadoknaditi tijekom dana. Pokušajte barem odrijemati dvadesetak minuta jer je i to dovoljno da se “resetirate”.
• Jasno odvojite privatne od poslovnih aktivnosti – Posao ponekad može pričekati, ne morate uvijek biti dostupni izvan radnog vremena i rješavati sve odmah. Naučite postaviti granicu.
• Naučite svoju granicu – Osim postavljanja granice važno je osvijestiti i koje su naše vlastite granice kada je riječ o količini obveza i odgovornosti koje možemo preuzeti. Ne prihvaćajte zadatke koje niste u stanju izvršiti i naučite delegirati posao.
• Promijenite okolinu – Jedan od načina na koji možete riješiti problem sa zasićenjem je i promjena radne okoline. Razgovarajte s nadređenima i pokušajte dogovoriti rad od kuće ili s neke druge lokacije, ovisno o tome kojim se poslom bavite.
• Komunicirajte s kolegama i prijateljima – Zdrava komunikacija je najvažniji korak u izgradnji dobrih odnosa i u poslovnom i u privatnom životu. Razgovor s drugom osobom će vam pomoći da sagledate situaciju iz druge perspektive.
• Ne ustručavajte se tražiti podršku bližnjih – Ponekad drugi nisu svjesni da trebamo pomoć i podršku, važno je to izverbalizirati. Razgovarajte s vašim partnerom ili partnericom, poradite na vraćanju međusobne bliskosti i stvorite kvalitetno vrijeme samo za vas dvoje. 
• Potražite stručnu pomoć – Ne morate sve odraditi sami, potražite pomoć u obliku individualne psihoterapije, savjetovanja ili kroz grupe podrške.

Načini kako spriječiti burnout

Savjeti za liječenje su ujedno i savjeti za prevenciju burnouta stoga ako ste u početnoj fazi, promijenite svoj način života i odnos prema poslu što znači sljedeće:

• naučite uzeti pauzu
• promjenite prioritete
• naučite postaviti granice u poslovnom i privatnom životu
• ne zanemarujte svoje želje i potrebe
• odvojite vrijeme za svoje hobije
• potražite pomoć bliskih ljudi.

Teško je primijeniti sve savjete za liječenje i prevenciju burnouta niti će svima svaki savjet biti od koristi. Ako ste novopečena mama možda će biti dovoljno samo odvojiti vrijeme za sebe u tom periodu postpartuma i na taj način izbjeći rizik od potpunog izgaranja. Svatko od nas na drugačiji način doživljava stres i samim time treba i individualno rješenje. Usvajanje samo jedne nove navike vam može značajno promijeniti svakodnevicu i spriječiti ili ublažiti emocionalne, fizičke i mentalne probleme.