11.06.2021.

Self-care ili briga o sebi u majčinstvu

Pojam self-care za mame je puno više od onoga kako ga predstavljaju mediji ili društvene mreže.

Prvu godinu majčinstva moj se život doslovno 24/7 vrtio oko djeteta. Kao i većina majki, osjećala sam kronični nedostatak vremena za sebe. „Vrijeme za sebe” pretežno se svodilo na brzinsko tuširanje tokom kojeg bi mi se barem tri puta pričinilo da beba plače; na povremeno uhvaćenu prvu jutarnju kavu u miru, koji nije dugo trajao; ili na odlazak u trgovinu po namirnice. Bili su tu još neki trenuci u kojima sam znala ostati sama sa sobom i svojim mislima – za mene bitni, no kratkotrajni i rijetki. Ja nisam bila jedna od onih koji uspiju spavati kad beba spava jer sam u to vrijeme ili kuhala ručak ili odrađivala svoj posao. Uhvatiti te neke trenutke samo za sebe doslovno je postao luksuz.

I tu leži problem kojeg sam postala svjesna tek kasnije, odnosno tek kad sam shvatila da je pojam self-care puno više od onoga kako ga predstavljaju mediji ili društvene mreže. Kad sam shvatila da je self-care, osobito za majke, puno više od odlaska kod frizera. Kad sam shvatila da je tuširanje moja osnovna potreba, kao i kod svakog drugog čovjeka. Da, to su neke aktivnosti koje nam mogu uljepšati dan i opustiti nas, zbog kojih su teži dani možda mrvicu lakši, no tu se pretežno radi o brizi za sebe izvana, koja nam dugoročno ipak nije dovoljna. To su aktivnosti koje će nas usrećiti u danom trenutku, ali neće nas ispuniti iznutra. Upravo to dogodilo se i meni.

Kad me ti mali trenuci više nisu ispunjavali ni činili sretnom, znala sam da je vrijeme da razmislim što je to meni zaista potrebno i napokon okrenem novi list.

1. Vratiti samopouzdanje i vratiti identitet

Biti SAMO mama punih godinu dana dovelo je do toga da više nisam znala tko sam. Moja glavna tema bile su pelene i dohrana i osjećala sam se kao da sam izgubila doticaj s vanjskim svijetom. Sve se vrtjelo oko bebe. Znala sam da se to mora promijeniti. Upisala sam dijete u jaslice i odlučila se posvetiti razvijanju svog posla i pohađanju raznoraznih edukacija.

Osim toga, ubacila sam i redovnu fizičku aktivnost koja mi je pomogla da vratim onu staru sebe, osjećam se dobro u vlastitom tijelu i budem puna energije.

2. Briga o mentalnom zdravlju

Upravo ta fizička aktivnost bila je moja psihoterapija. U mom slučaju, ova metoda savršeno je funkcionirala i funkcionira još i danas. Kao i iskreni razgovori s prijateljicom ili zapisivanje na papir svega onoga što me mučilo. Briga o mentalnom zdravlju za svakoga je drugačija. Potražiti pomoć nije sramota i za mene osobno je jedan od najviših oblika brige za sebe.

3. Organizacija

Gomilanje stvari ili odgađanje kućanskih poslova je nešto što me može učiniti jako nervoznom ili mi čak pokvariti dan. Iako nisam imala nimalo volje, a ni tuđe pomoći, morala sam naći način da riješimo i taj problem. Tu sam znala da moram izbaciti sve što mi više ne služi iliti napraviti decluttering. I druga, najvažnija stvar, delegirati – što me dovodi do zadnje odluke.

4. Smanjiti očekivanja

Veš ne mora uvijek biti ispeglan. Ručak ne mora uvijek biti skuhan. Kuća ne mora uvijek biti tip-top. Pusti druge da nešto naprave umjesto tebe, iako si uvjerena u to da ti to radiš najbolje i najbrže. Svejedno pusti. Ne moraš sve sama.

Ova četiri koraka prema uspješnoj brizi za sebe kod mene su zaista pokazala rezultate iako se nekada dogode periodi kad barem jedan od njih zakaže, ali to je sasvim normalno. Ponekad je samo jedan mali korak dovoljan za promjene.

Članak napisala:

Martina Friganović

Supermama jednog uvijek nasmijanog dječaka koja već više od jednog desetljeća živi na talijanskoj adresi. Romantična i sarkastična, opsesija su joj blogovi i digitalni mediji. Najbolje ideje dolaze joj rano ujutro uz prvu neizostavnu šalicu kave dok svi još spavaju. Voli uživati u lijepim i jednostavnim stvarima poput tanjura dobre pašte, čaše crnog vina, Instagrama, dobre knjige i dobrog podcasta

Ostali članci