Složit ćete se da briga o mentalnom zdravlju nikada nije bila važnija nego sada. Uz standardne izazove i stresove obiteljskog života i svakodnevice, svi smo posljednjih godinu dana dodatno opterećeni koronavirusom i potresima koji su pogodili našu zemlju. Većina građana osjeća fizičke i psihičke posljedice cijele situacije što je normalno. Iako vam se možda čini da više ništa nije normalno i da ćete „prolupati”. Kako biste popravili svoje raspoloženje, smanjili razinu stresa koji osjećate i općenito poboljšali svoje mentalno zdravlje, pokušajte se opustiti. Jedna od idealnih metoda opuštanja je, svakako, meditacija. U slučaju da se do sada niste pobliže upoznali s meditacijom i njenim koristima, pročitajte naš vodič za početnike u meditiranju.
Što je meditacija
U našim ranijim tekstovima meditaciju smo već svrstali na popis najboljih ideja za opuštanje. Riječ je o jednostavnoj tehnici opuštanja, ali i duhovnoj vježbi koja doprinosi psihofizičkoj relaksaciji. Veliki naglasak kod meditacije je na pronalasku unutrašnjeg mira što doprinosi smanjenju stresa, duljoj koncentraciji te općenito boljem stanju tijela i uma. Ono što posebno treba naglasiti je da je meditacija vježba za um isto kao što je fizička aktivnost vježba za tijelo. No, samim time što tijekom meditacije opuštate svoj um pozitivne učinke itekako osjeća i vaše tijelo.
Zašto je meditacija korisna
Dakle, prakticiranje meditacije ima niz koristi na psihičko i fizičko stanje osobe.
- Smanjuje stres – meditacija se u brojnim istraživanjima pokazala kao jedna od najučinkovitijih metoda u borbi protiv stresa jer otkriva kako razumno i realno pristupiti stresnim situacijama.
- Pomaže u kontroli tjeskobe – brojne osobe pogotovo u posljednje vrijeme osjećaju tjeskobu, a upravo meditacija kroz kontrolu emocija pomaže u ublažavanju tog osjećaja.
- Snižava krvi tlak – osobe koje pate od povećanja tlaka u krvi opuštanjem kroz meditaciju mogu spriječiti potencijalne srčane bolesti, a kontrola disanja pomaže i osobama koje imaju respiratorne poteškoće.
- Povećava kreativnost i produktivnost – istraživanja su pokazala da su osobe koje meditiraju bolje u donošenju kreativnih rješenja, a kako kroz meditaciju uče „filtrirati” nepoželjne vanjske utjecaju, puno su produktivnije u svemu što rade.
- Unaprjeđuje emocionalnu inteligenciju – promatranje vlastitih misli i mentalnih procesa kroz meditaciju pomaže razumjeti što osjećamo, a na taj način uspijevamo i kontrolirati emocije.
- Poboljšava socijalne vještine – bolja emocionalna inteligencija zasigurno utječe i na odnos s drugim osobama, razumijevanje i empatiju što itekako poboljšava društveni život.
- Povećava samopouzdanje – veća produktivnost, viša razina emocionalne inteligencije i kvalitetniji odnos s drugim ljudima povećavaju samopouzdanje osobe, a povjerenje u sebe i svoje sposobnosti je iznimno važno za kvalitetu života.
- Poboljšava kvalitetu sna – prakticiranje meditacije, pogotovo u periodu prije nego što dolazimo na spavanje, poboljšava kvalitetu sna, pomaže u nesanici, ali i borbi protiv depresije koja jednim dijelom može biti uzrokovana upravo nedostatkom sna.
- Poboljšava libido – stanje u kojem ste opušteniji, odmorniji i zadovoljniji imat će pozitivne učinke i na vaš seksualni život jer će vas uistinu manje boljeti glava.
Vjerujemo da je ovaj popis koristi meditiranja dovoljno dobar poticaj da krenete s prakticiranjem meditacije!
Kada meditirati
Ne postoji pogrešno vrijeme dana za meditaciju, ali kako biste započeli i zadržali naviku meditiranja stručnjaci savjetuju sljedeće:
- odvojite 15-20 minuta za meditaciju ujutro čim se probudite
- odvojite 15-20 minuta za meditaciju oko 17 sati odnosno poslijepodne.
Također, kako biste postigli najbolji učinak preporuka je da meditaciju prakticirate dva puta dnevno.
Koje su vrste meditacije
Prije nego što krenete s prakticiranjem meditacije dobro je znati nešto i o vrstama meditacije odnosno tehnikama meditacije. U našem podneblju najčešće se prakticira:
- tibetanska meditacija – ovo je idealna vrsta meditacije za početnike u meditiranju, a osoba koja ju prakticira uči kako na probleme ili teškoće „gledati izvana”
- autogeni trening – radi se o tehnici autosugestije kroz koju promatrate, upoznajete i opuštate svoje tijelo, rješavate se stresa ili bolova kao što su migrena, pritisak u prsima i slično
- mindfulness meditacija – radi se o vrsti kognitivne terapije koja se prevodi kao „usredotočena svjesnost”, što znači usmjeravanje pažnje na određene misli, emocije ili stvari prisutne u trenutku
- pranayama ili jogijska vježba disanja – s ovom vrstom meditacije se upoznaju svi polaznici satova joge, a temelji se na aktivnoj regulaciji disanja koja doprinosi u borbi protiv stresa, anksioznosti, depresije
- reiki meditacija – ovaj oblik meditacije orijentiran je na promatranje osjeta i događaja u tijelu jer se vjeruje da do iscjeljenja dolazi ako je osoba u potpunosti uključena
- vipassana ili budistička meditacija – cilj ove meditacije nije samo koncentracija, opuštanje ili ozdravljenje, već pokretanje dubokih promjena kako u disanju tako i na tijelu
- transcendentalna meditacija – u ovoj vrsti meditacije osoba ulazi u stanje dubokog odmora i opuštenosti dok duh ostaje budan, a za razliku od ostalih metoda opuštanja nije potrebna koncentracija.
Neovisno o tome radi li se o transcendentalnoj ili mindfulness meditaciji, jogijskog vježbi disanja ili vipassani, za početnike se preporučuje vođena meditacija što znači odlazak na radionicu ili tečaj meditacije.
Kako započeti meditirati
Iako se mnogi odlučuju za prakticiranje meditacije pod vodstvom stručnjaka, primjerice kroz vježbanje joge, s meditacijom možete započeti i sami:
- odredite vrijeme – kao što smo istaknuli ranije, pokušajte meditirati u isto doba dana odnosno ujutro, poslijepodne ili prije spavanja u slučaju da niste u mogućnosti to učiniti ranije
- udobno se smjestite – prostirka za jogu, jastučić za meditaciju ili udobna sofa ili fotelja neka budu mjesto na kojem ćete započeti s meditiranjem
- dvominutna seansa – iako se čini lako, koncentracija, disanje i umirivanje misli je izazov početnicima u meditiranju, stoga prva seansa ne mora trajati dvadesetak minuta već krenite s dvije pa svaki dan produžavajte period
- brojite udahe – duboko udahnite i izdahnite, brojite do deset pa zatim započnite novi ciklus udisaja i izdisaja čime ćete sve više fokusirati misli na svoje disanje
- pokušajte zadržati misli – točnije, potrudite se da vam misli ne odlutaju i trudite se da tijekom cijelog procesa meditacije one budu što pozitivnije
- „skenirajte” svoje tijelo – nakon što savladate disanje s vremenom ćete biti sposobniji razmišljati o drugim segmentima svoga tijela poput stopala, koljena, ruku, grudi kako biste ih što više osvijestili
- fokusirajte se na zvukove ili svjetlost – mnogim početnicima u meditiranju uvelike pomaže fokus na svjetlo svijeće ili ugodnu glazbu u pozadini
- nagradite se osmijehom – nakon što završite meditaciju još jednom duboko udahnite i nasmiješite se sami sebi jer ste to zaslužili.
Pokušajte uistinu meditirati svaki dan u isto vrijeme kako biste stekli pravu rutinu jer ćete se kasnije puno lakše vratiti meditiranju u slučaju da jedan dan preskočite.
Aplikacije i videa za vođenu meditaciju
Vođenu meditaciju ne morate prakticirati isključivo na tečaju ili radionici, već uz pomoć aplikacija ili YouTube videa, a u nastavku proučite nekoliko naših preporuka!
Aplikacije za vođenu meditaciju;
YouTube videi za vođenu meditaciju;
- Mindfulness meditacija
- Tibetanska meditacija
- Vipassana meditacija
- Pranayama meditacija
- Transcendentalna meditacija
Proučite različite aplikacije kao vrste meditacije kako biste pronašli onu koja vama najbolje odgovara. Potraga će u svakom slučaju biti opuštajuća, ali i zabavna.
Zaključak
Meditacija je, kao što smo uvodno istaknuli, samo jedan od načina opuštanja tijela i uma. Samo 15 minuta dnevno dovoljno je da poboljša vaše emocionalno stanje, a pošto meditacija pozitivno utječe i na kreativnost, nadogradite svoju borbu protiv stresa bojanjem.
