26.08.2024.

Perimenopauza ─ sve što trebate znati

Perimenopauza je prijelazno razdoblje s intenzivnim promjenama u organizmu žene. Saznajte kako ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života.

Perimenopauza

Perimenopauza je prijelazno razdoblje kod žene koje je uzrokovano hormonalnim poremećajima ženskih spolnih hormona, a time i karakterističnim simptomima i problemima s kojima se većina žena te dobi susrela. U ovom tekstu objasnit ćemo što je perimenopauza, zašto nastaje te kako se mogu ublažiti određeni simptomi.

Što je perimenopauza?

Perimenopauza je normalno prijelazno razdoblje žene iz tzv. generativne dobi prema menopauzi. Menopauzu označava jednogodišnji izostanak menstruacijskog krvarenja. Smanjeno i nepravilno lučenje ženskih spolni hormona, progesterona i estrogena, dovodi do niza simptoma. Obično se javlja pet do deset godina prije menopauze, odnosno u dobi od 45. do 55. godine života.

Promjene i simptomi tijekom perimenopauze kod većine žena prolaze u blažem obliku, iako se manji, ali značajan broj žena žali na izraženije simptome.

Simptomi perimenopauze

Nepravilne menstruacije i menstruacijski ciklusi

Javljaju se promjene količine menstruacijske krvi (obilnije ili oskudnije krvarenje) i/ili promjene duljine menstruacijskog ciklusa koje je uzrokovano čestim nepravilnim razinama progesterona i estrogena tijekom perimenopauze.

Prvi hormon koji u perimenopauzi postaje nedostatan je progesteron, a on određuje kvalitetu menstruacijskog ciklusa, kao i količinu menstruacijskog krvarenja.

Izostanak menstruacije 

Prvo dolazi do pada hormona progesterona, što ima za posljedicu smanjeno djelovanje i proizvodnju hormona estrogena u sljedećem menstruacijskom ciklusu. Razlog tome je pojava izostanka menstruacije i do nekoliko mjeseci, što mnoge žene uplaši pa se javljaju ginekologu na pregled.

Navale vrućine i znojenja (valunzi)

Navale vrućine i znojenja su rani simptom perimenopauze, neugodna pojava koja nastaje kao posljedica promjene tjelesne temperature i širenja krvnih žila u koži koja postaje topla, crvena i znojna.

Valung završava znojenjem i privremenim padom temperature, a tijekom valunga žene osjećaju nedostatak daha i ubrzan rad srca. Češće se javljaju tijekom noći i za vrijeme sna (čak i 20 – 30 puta dnevno), u trajanju od desetak minuta i uzrokuju neispavanost i nervozu. Javljaju se kod većine žena u blažem ili jačem obliku no kod nekih ulaz u menopauzu nije bio karakteriziran pojavom značajnijih valunga. Mogu potrajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina i kad su žene ušle u menopauzu.

Valunzi (navale vrućine)

Nepravilno spavanje, nervoza i razdražljivost 

Zbog loše kvalitete sna tj. neispavanosti žene su sklone razdražljivosti i nervozi pa je često komentar žene da ih njihovi najbliži više ne prepoznaju jer su sklone razmiricama te otežano obavljaju svakodnevne poslove. Javlja se početkom perimenopauze i usko je povezano sa pojavom valunga. Te su žene sklonije promjeni psihičkog stanja pa su sklonije tjeskobi i depresiji.

Suhoća rodnice 

Smanjenje razine estrogena smanjuju proizvodnju rodničke sluzi te to dovodi do nelagoda kod spolnog odnosa (dispareunija). Moguća su oskudnija krvarenja nakon spolnog odnosa zbog manjih ozljeda suhe rodnice, što može biti uzrok čestih vaginitisa te osjećaj peckanja i svrbeža u području rodnice, a koji nisu uzrokovani znakovima upale.

Uzroci perimenopauze

Uzrok perimenopauze nalazi se u biološkoj rezervi jajnih stanica s kojim se svaka žena rodi. Kako dolazi do potrošnje kvalitetnih jajnih stanica tijekom života, tako se pred kraj generativne dobi žene troše nekvalitetnije jajne stanice, čime dolazi do nekvalitetnih menstruacijskih ciklusa i karakterističnih simptoma perimenopauze.

Snižena razina hormona progesterona

  • Poremećaj kvalitete menstrualnog ciklusa
  • Menstruacijski ciklus će se tijekom perimenopauze skratiti, produljiti ili izostajati i do nekoliko mjeseci.
  • Oskudnije ili obilnije menstrualno krvarenje – ponekad se javi anovulacijsko krvarenje koje je nerijetko potrebno zaustaviti kiretažom. Kako nije došlo do ovulacije, nedostaje djelovanje progesteron koji sprječava estrogenom uzrokovano, pretjerano zadebljanje sluznice

Snižena razina hormona estrogena

  •  Skraćenje menstruacijskog ciklusa te oskudnije menstruacije
  • Pojava valunga – snižena razina estrogena uzrokuje karakteristične simptome u organizmu uzrokovane djelovanjem na dio u mozgu hipotalamusu, gdje se remeti rad centra za tjelesnu temperaturu. Češća pojava tijekom noći, što posljedično dovodi do pojačane razdražljivosti, uznemirenosti i umora žene.
  • Smanjenje unosa kalcija u kosti te početak osteoporotičnih promjena.
  • Stanjenost i suhoća kože i sluznica, a  napose vaginalne sluznice, što je uzrok bolnim spolnim odnosima te češćim vaginitisima.
  • Češće promjene raspoloženja dovode do razvoja nevoljkosti, razdražljivosti, otežanog pamćenja, a time i smanjene kvalitete života.
  • Smanjuje se libido tj. spolna želja.
  • Smanjena kvaliteta kose i pojačano ispadanje.
  • Urinarna inkontinencija i učestalije infekcije mokraćnog sustava.
  • Manje razine estrogena smanjuju “čvrstoću” okolnog tkiva mokraćne cijevi, čime je povećana mogućnost inkontinencije (bježanje mokraće) tijekom određenih napora — kašljanje, kihanje smijanje, rad s teretom…
  • Povišena razina kolesterola i masnoća koje mogu biti uzrok povećane pojavnosti bolesti srca i krvnih žila u kasnijoj dobi.

Kako se razlikuje perimenopauza od menopauze?

Osnovna razlika između menopauze i perimenopauze je jednogodišnji izostanak menstruacije, čime se ulazi u menopauzu. Nedostatkom ovulacije dolazi do prestanka proizvodnje ženskih spolnih hormona, a time i ulaskom u menopauzu.

Dio simptoma iz perimenopauze može se produljiti na kraće razdoblje menopauze, npr. valunzi sa pratećim komplikacijama, ali u blažem obliku. 

Ulaskom u menopauzu radi dugotrajnog izostanak estrogena kod žena se javljaju rane i kasne promjene koje su dio normalnog starenja organizma.

Savjeti za održavanje mentalnog i fizičkog zdravlja tijekom perimenopauze

Promjena životnih navika 

Promjenom životnih navika  možete si omogućiti  lakši prolazak kroz razdoblje perimenopauze:

  1. pojačanom fizičkom aktivnošću i vježbanjem jačat ćete kosti i mišiće te poboljšati raspoloženje i umanjiti određene simptome perimenopauze, kao i razvoj kasnih komplikacija u menopauzi.
  2. pojačanom intelektualnom aktivnošću, “vježbanjem mozga”, smanjujete mogućnost ranijeg razvoja zaboravljivosti i utječete na poboljšano raspoloženje.
  3. izbjegavati pušenje i konzumaciju alkohola radi smanjenja pojave kardiovaskularnih bolesti u menopauzi (ranije nastupa menopauza u prosjeku za 2 godine, češće kardiovaskularne bolesti).

Pripaziti na kvalitetu prehrane 

Uravnotežena i zdrava prehrana osigurava održavanje primjerene tjelesne mase i smanjuje razinu  masnoća u krvi. Soja je izvrstan izvor prirodnog estrogena, a hrana bogata kalcijem i vitaminom D omogućava održavanje kvalitete kostiju i usporava razvoj osteoporoze. Najbolje zatražite savjet nutricionista.

Primjena biljnih pripravaka

Prilikom ulaska u perimenopauzu možete se posavjetovati s vašim ljekarnikom ili ginekologom oko primjene biljnih pripravaka koji imaju pozitivan efekt na ublažavanje simptoma perimenopauze:

  • soja
  • crvena djetelina
  • cimicifuga
  • hmelj
  • konopljika
  • vrkuta
  • sladić
  • maca prah.

Primjena hormonske terapije

Ovisno o simptomima, a u dogovoru s vašim ginekologom, može vam se propisati hormonalna terapija. Ona može biti samo primjena sintetskih progesterona ili hormonsko nadomjesno liječenje gdje se uz sintetski progesteron nalazi i estrogenski hormon.

Hormonska nadomjesna terapija (HNL) 

Najučinkovitija su sredstva za ublažavanje perimenopauzalnih tegoba i u 80 do 90% slučajeva dovode do smanjenje tegoba, a služe i kao prevencija osteoporoze:

  • tablete – najjednostavniji i najispitivaniji način
  • kombinirani pripravci (niske doze estrogena i progesterona) kod žena koje imaju maternicu  
  • samo estrogenski pripravci kod žena koje nemaju maternicu.

Transdermalni pripravci naljepci, flasteri, sprejevi za kožu sadrže samo estrogen, a prednost su kod žena:

  • koje nemaju maternicu
  • s povišenom razinom masnoća
  • koje koriste lijekove koji opterećuju rad jetre. 

Prvenstveno kod žena koje nemaju maternicu, a kod žena koje imaju maternicu dodaje se progesteron u obliku tableta.

Načela primjene hormonskog nadomjesnog liječenja (HNL):

  • započinje se s najnižom učinkovitom dozom – individualno prilagođeno praćenje korisnica HNL-a kod primarnog ginekologa (laboratorijski nalazi, UZV dojki, mamografija PAPA, ginekološki pregledi…)
  • redovita provjera učinkovitosti doze te prilagodba doze – individualno trajanje liječenja ovisi o indikaciji, učinku, nuspojavama i rizicima (rak dojke, rak ženskih spolnih organa, venska tromboza, oštećenja funkcije jetre i bubrega, srčane bolesti…).

Primjena sintetskog progesterona

Postoji nekoliko vrsta pripravaka sintetskog progesterona koji se uglavnom koristi u obliku tableta:

  • Duphaston
  • Utrogestan – može se piti ili stavljati u rodnicu, čime se zaobilazi prolaz lijeka kroz jetru.
  • Provera.

Ove pripravke propisuje vaš ginekolog i najčešće služe u liječenju blažih perimenopauzalnih promjena. Češće se koriste u perimenopauzi u odnosu na kombinirano hormonsko nadomjesno liječenje:

  • uzimaju se u drugoj fazi ciklusa, tj. najčešće od 17. do 26. dana menstrualnog ciklusa
  • uravnotežuju trajanje menstruacijskog ciklusa
  • smanjuju mogućnost pojave anovulacijskog obilnog krvarenja
  • utječu na normalizaciju količine menstruacijske krvi
  • umanjuju perimenopauzalne simptome 
  • omogućavaju što kvalitetniju potrošnju rezerve jajnih stanica u jajniku.

Je li moguća trudnoća i perimenopauza?

Većina žena je uvjerena da kada ima neredovite cikluse i ulazi u perimenopauzu nije moguća trudnoća. Trudnoća je moguća dokle god dolazi do ovulacije. U perimenopauzi je otežana okolnost što žena može samo u rijetkim slučajevima izračunati kada su joj plodni dani ili prepoznati simptome.

Neredovitost ciklusa unosi i određenu nesigurnost u spolni život žene jer lako može doći do trudnoće. Najčešće, ako i dođe do trudnoće, ona će vjerojatno biti nekvalitetna, tako da je broj spontanih pobačaja puno veći kod žena u perimenopauzi nego tijekom mlađe dobi. Međutim, treba uvijek imati na umu da trudnoća može biti i uredna iako je neželjena, što donosi nove probleme.

O perimenopauzi bi trebalo započeti razmišljati nekoliko godina prije pojave simptoma jer se pravovremenim usvajanjem određenih navika kroz to razdoblje može uspješnije proći. Prolazak kroz perimenopauzu zahtjeva individualni pristup rješavanja problema jer je ne doživljavaju sve žene na isti način, a ovisi i o dotadašnjim  životnim navikama, načinu života, fizičkoj kondiciji, materijalnim uvjetima, načinu razmišljanja i strahovima… Danas je dostupan niz mogućnosti u korištenju brojnih proizvoda tijekom razdoblja promjena, ovisno o željama, zdravstvenim mogućnostima i cjelovitom zdravlju žene.

Članak napisao:

Duško Pall, dr. med.

specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist fetalne medicine i opstetricije, diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 2002-2006.g. je na specijalizaciji iz ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom specijalizacije polaže poslijediplomski tečaj endoskopske ginekološke kirurgije (laparoskopija, histeroskopija) Ian Donald, poslijediplomski tečaj ginekološko opstetričkog ultrazvuka u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, te poslijediplomski tečaj kolposkopije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu. Od 2006. do 2015. godine radi u Općoj bolnici Ogulin i Općoj bolnici Karlovac na Odjelu ginekologije i opstetricije kao specijalist. Od kraja 2015. god. zaposlenik je Doma zdravlja Zagreb Zapad u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u ambulanti na Srednjacima. Početkom 2019. stiče naziv užeg specijalista fetalne medicine i opstetricije. Kao vanjski suradnik trenutno radi u Poliklinici Gemini Plus kao i Specijalnoj bolnici Podobnik u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika.

Ostali članci