Laparoskopija – Kako se izvodi i koliko je rizična?

14.09.2020.

Laparoskopija – Kako se izvodi i koliko je rizična?

Laparoskopija (LPSC) je mikroinvazivna endoskopska operacijska tehnika za rješavanje zdravstvenih problema - saznajte glavne rizike i potencijalne komplikacije te kako izgleda priprema, oporavak i sam tijek zahvata

Što je laparoskopija?

Laparoskopija (LPSC) je mikroinvazivna endoskopska operacijska tehnika koja je danas postala zlatni standard u većini medicinskih centara za rješavanje određenih zdravstvenih problema, a naročito u ginekologiji.

  • Mikroinvazivna znači da se malim rezovima u području pupka i postranično na koži donjeg dijela trbuha, dužine od pola do jednog centimetra, otvaraju ulazi za instrumente kojima se obavlja operacija. Time se izbjegavaju veće poslijeoperacijske rane, oštećenja mišića i ligamenata trbušne stijenke, čime se skraćuje boravak u bolnici i ubrzava postoperacijski oporavak
  • Endoskopska znači da se prilikom izvođenja operacije koristi kamera s optičkim pomagalima kojom se prikazuju organi koje treba operirati. Tijek cijele operacije prikazuje se na ekranu i može se snimiti.

Laparoskopska operacija obavlja se u općoj anesteziji i traje od dvadesetak minuta do nekoliko sati. Razvojem i usavršavanjem instrumenata za laparoskopiju te kvalitetnijom edukacijom medicinskog osoblja i zahtjevniji zahvati obavljaju se u sve kraćem vremenu.

Veći materijal dobiven tijekom zahvata, koji se odstranjuje iz trbušne šupljine, mora se usitniti specijalnim instrumentom kako bi se mogao izvući iz trbušne stijenke kroz cjevčicu širine jednog centimetra. Time se izbjegavaju veći rezovi kože i oštećenja svih slojeva trbušne stijenke. Kvalitetniji prikaz operacijskog polja kamerom omogućuje i preciznije operacijske zahvate u “osjetljivim područjima” uz krvne žile, živce ili mokraćovode uz što manje komplikacija i rizika karakterističnih za operacije koje se izvode klasičnim putem.  

     

Kada je potrebna laparoskopija?

Razvojem i usavršavanjem laparoskopske opreme taj način operacijske tehnike sve se više koristi u većini medicinskih specijalnosti, a naročito u ginekologiji.

  • Obrada neplodnosti kod žena (sterilitet) pregled prohodnosti jajovoda (propuhivanje ili kromopertubacija jajovoda), oslobađanje jajovoda od priraslica u trbušnoj šupljini (adhezioliza), uvid u izgled maternice i jajnika kod različitih razvojnih anomalija
  • Odstranjivanje cista i tumora jajnika (LPSC cistektomija) endometrioma, dermoda, fibroma,
  • LPSC drilling jajnika kod sindroma policističnog jajnika (SY PCO) – rješavanje problema vezanih uz hormonalnu funkciju jajnika i redovitost menstruacijskih ciklusa vezanih uz višak muških spolnih hormona u jajniku
  • LPSC odstranjivanje izvanmaternične trudnoće trudnoća se nije razvila u šupljini maternice, a najčešće se razvije u jajovodu
  • Laparoskopsko rješavanje upalnih promjena jajnika i jajovoda
  • Operacijsko odstranjivanje mioma maternice (LPSC miomektomija) dobroćudni tumori građeni od mišićnih stanice maternice
  • Operacijsko odstranjivanje maternice (LPSC histerektomija)
  • Laparoskopsko rješavanje spuštene maternice i mokraćnog mjehura kod mlađih žena problemi spuštene maternice ili mjehura rješavaju se laparoskopijom, dok se kod starijih žena isti problem rješava kombinacijom laparoskopske operacije na koju se nadovezuje operacija koja se izvodi kroz rodnicu (LAVH – laparoskopski asistirana vaginalna histerektomija)                
  • Dijagnostička laparoskopija kod rješavanja nedoumica dobivenih tijekom prijeoperacijske obrade, dijagnosticiranja zdjelične endometrioze, pronalaženja uzroka akutne i kronične trbušne boli, uzimanja preparata za daljnju obradu (biopsije organa), itd.
  • Laparoskopsko odstranjivanje zloćudnih promjena maternice, jajovoda i jajnikakako se operacija obavlja uz optička pomagala koja omogućavaju precizniji uvid u promjene, kao i rješavanje istih, sve se više koristi u ginekološkoj onkologiji. Dobro uvježbani operater u mogućnosti je obaviti operacijski zahvat uz minimalne rizike i komplikacije i dobiti kompletan uvid u stupanj raširenosti bolesti.

Koji su rizici i komplikacije od laparoskopije?

Kao svaki operacijski zahvat, i laparoskopska operacija ima moguće rizike i komplikacije, koji se kreću od 1 do 3%. Ukoliko dođe do komplikacija prilikom zahvata, većina se može riješiti tijekom operacije laparoskopskim putem. Samo se u težim situacijama prekida laparoskopija i prelazi se na otvaranje trbušne stijenke klasičnim načinom (konverzija operacijske tehnike u laparotomiju).

  • Ozljeda krvnih žila te posljedično krvarenje
  • Ozljeda mokraćovoda (cjevčice koje spajaju bubrege s mokraćnim mjehurom) ili mokraćnog mjehura
  • Ozljeda crijeva
  • Infekcija operacijske rane i trbušne šupljine
  • Razvoj kile (hernije) u području operacijskih ulaza kako su veličine ulaza kroz trbušnu stijenku male, tako su i male šanse za razvoj istih
  • Bolnost u području ramena – kratkotrajna, izazvana zaostalim plinom u trbuhu koji se koristi tijekom operacije (CO2)
  • Neuspješno uvođenje laparoskopskih instrumenata – kod bolesnica s debljom trbušnom stijenkom (adipozitet), ponekad se mora učiniti prije navedena tzv. konverzija operacijskog zahvata
  • Anesteziološke komplikacije – tijekom uvođenja u anesteziju, npr. alergijska reakcija na lijekove, problemi vezani uz druge kronične bolesti srca, bubrega ili jetre, itd.
  • Duboka venska tromboza – kod operacijskih zahvata koji su dužeg trajanja može doći do poremećaja u zgrušavanju krvi i stvaranja ugrušaka koji mogu dovesti do plućne embolije.

Priprema za laparoskopiju

  • Prijeoperacijska obrada – laboratorijske krvne pretrage, pregled anesteziologa, EKG, po potrebi RTG srca i pluća, pregled interniste, dodatne potrebne dijagnostičke pretrage (kao što je CT trbuha), magnetska rezonanca i slično, postupci su koje će provesti vaš operater kako bi se mogao planirati operacijski zahvat, a time smanjiti rizici i moguće komplikacije
  • Odstraniti šminku, lak za nokte na rukama i nogama – prsti na nogama i rukama su bitni anesteziologu radi procjene u određenim problemima
  • Prehranu i gazirana pića koja napuhuju crijeva treba izbjegavati par dana prije zahvata, kao i prekinuti upotrebu cigareta
  • Odstraniti metalni nakit, sat, umjetno zubalo, očne leće…
  • Prijem u bolnicu najčešće je dan prije zahvata radi dodatne pripreme za operacijski zahvat, npr. tuširanje, pražnjenje crijeva (koriste se posebni sirupi kojima se prazni sadržaj i zrak iz crijeva), kao i radi upotrebe lijekova za prevenciju duboke venske tromboze (niskomolekularni heparin), postavljanja elastičnih povoja na noge, prijeoperacijske primjene antibiotika, itd.
  • Oralnu hormonsku kontracepciju (OHK) ili hormonsko nadomjesno liječenje (HNL za menopauzu) ne uzimati taj mjesec kada je planiran zahvat jer povećavaju rizik duboke venske tromboze
  • Lijekove koje inače koristite radi drugih kroničnih bolesti uzet ćete uz savjetovanje s operaterom i anesteziologom.

Kako se izvodi laparoskopija jajnika, jajovoda i maternice?

Prilikom planiranja laparoskopske operacije savjetujte se s vašim operaterom o načinu operacije, što se planira učiniti i zašto te o postoperacijskom tijeku i oporavku. Ukratko ćemo objasniti na koji se način izvodi većina laparoskopskih operacija, no svaki problem ne zahtijeva isti postupak, stoga je bitno dobiti iscrpnije podatke od operatera.

  • Nakon prijeoperacijske pripreme na odjelu slijedi odlazak u operacijsku salu
  • U operacijskoj sali medicinsko osoblje će vas smjestiti na operacijski stol u karakterističan položaj za laparoskopiju. Nakon kraćeg razgovora s anesteziologom i ginekologom slijedi uvođenje u opću anesteziju
  • Dezinfekcija i pokrivanje operacijskog polja i pripremanje instrumenata
  • Ponekad je potrebno postaviti i specijalni instrument (uterus manipulator) kroz rodnicu, kojim se po potrebi može mijenjati pozicija maternice tijekom operacije
  • U području pupka skalpelom se ureže koža u dužini jednog centimetra te se tzv. Veresovom iglom, koja se uvede u trbušnu šupljinu, upuhuje plin CO2. Time se postiže odizanje trbušne stijenke od unutarnjih organa i njihovo bolje prikazivanje te se smanjuje mogućnost ozljede krvnih žila i crijeva prilikom uvođenja ostalih instrumenata
  • Nakon postignutog zadovoljavajućeg tlaka u trbušnoj šupljini odstrani se igla i pristupi se postavljanju cjevaste vodilice (troakar) širine jednog centimetra (kod dijagnostičke laparoskopije može biti i uži) za instrument s kamerom i svjetlom (laparoskop) koji projicira sliku na ekran
  • Laparoskopom se orijentiramo o poziciji instrumenta u trbušnoj šupljini te pod kontrolom istog postavljamo ostale radne instrumente na postranične ulaze u donjem dijelu trbuha te eventualno u sredini iznad stidne kosti. Najčešće se radi o tri do četiri ulaza na trbušnoj stijenci
  • Slijedi pregled cijele trbušne šupljine, maternice, jajnika i jajovoda u zdjelištu te planiranje operacijskog postupka
  • Dobiveni operacijski materijal izvlači se kroz cjevčice, a ponekad ga je potrebno usitniti u komadiće koji se mogu izvući kroz vodilice iz trbušne šupljine
  • Nakon učinjenog operacijskog zahvata odstranjujemo instrumente i vodilice (troakare) uz ispuhivanje plina iz trbušne šupljine
  • Postavljanje šavova kože na operacijskim ulazima
  • Buđenje u operacijskoj sali te premještaj na odjel ginekologije, vrlo rijetko potreban je kraći boravak u jedinici intezivne skrbi
  • Otpust s odjela ovisi o postoperacijskom tijeku i vrsti zahvata, ali najčešće se radi o drugom ili trećem postoperacijskom danu
  • Ukoliko ste otpušteni prije skidanja šavova, bit ćete naručeni šesti ili sedmi postoperacijski dan na vađenje šavova u bolnicu.

Koliko traje oporavak od laparoskopije

Zahvaljujući laparoskopskoj tehnici, oporavak je puno brži, jednostavniji i lakši. Naravno, sve ovisi o opsežnosti operacijskog zahvata te eventualnim komplikacijama tijekom zahvata.

  • Ponekad se već tijekom dana kada je bila operacija možete lagano kretati. Najčešće je to ipak dan nakon operacije, u početku uz pomoć medicinskog osoblja, a vrlo brzo i samostalno
  • Kako operacijske rane nisu velike, komplikacije u području reza su rijetke i omogućavaju brzu uspostavu normalnog funkcioniranja, kao što su odlazak na toalet i lagano hodanje uz puno manju bolnost nego što je to kod klasičnih operacijskih zahvata
  • Nakon dva do tri tjedna od zahvata mogući su spolni odnosi
  • Nakon skidanja šavova moguće je kupanje i tuširanje
  • Umjerena fizička aktivnost moguća je nakon dva tjedna
  • O svemu se trebate posavjetovati s liječnikom.

Laparoskopske operacije postale su popularne i našle široku primjenu u rješavanju ginekoloških problema. U određenim centrima postoje i “laparoskopski roboti” kojim upravlja jedan operater tijekom cijele operacije, a kojim se izvode složene laparoskopske operacije.

Estetski prihvatljivija operacija, brži i lakši oporavak i povratak u normalu te sigurnost i kvaliteta operacije karakteristike su laparoskopije koje su osigurale da u većini slučajeva to bude vodeća metoda operacijskog zahvata.

Članak napisao:

Duško Pall

dr.med. diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 2002-2006.g. je na specijalizaciji iz ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom specijalizacije polaže poslijediplomski tečaj endoskopske ginekološke kirurgije (laparoskopija, histeroskopija) Ian Donald, poslijediplomski tečaj ginekološko opstetričkog ultrazvuka u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, te poslijediplomski tečaj kolposkopije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu. Od 2006-2015. godine radi u Općoj bolnici Ogulin i Općoj bolnici Karlovac na Odjelu ginekologije i opstetricije kao specijalist. Od kraja 2015. g. zaposlenik je Doma zdravlja Zagreb Zapad u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u ambulanti na Srednjacima . Početkom 2019. stiče naziv užeg specijalista fetalne medicine i opstetricije. Kao vanjski suradnik trenutno radi u Poliklinici Gemini Plus kao i Specijalnoj bolnici Podobnik u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika.

Ostali članci