Giht je sustavna metabolička bolest taloženja kristala urata koja nastaje zbog povećane koncentracije urata, odnosno zbog povišene razine mokraćne kiseline u krvi (hiperuricemija). Drugi nazivi za giht su ulozi i podagra.
Giht u užem smislu predstavlja oblik artritisa koji nastaje odlaganjem vrlo oštrih kristala mokraćne kiseline (urata) u zglobove i posljedičnom bolnom upalnom reakcijom. Najčešće se giht javlja na nozi, i to na zglobu palca.
Trend porasta hiperuricemije i gihta prisutan je širom svijeta posljednjih godina, što se pripisuje promjenama u životnom stilu, sjedilačkom načinu života, prehrani bogatoj purinima, konzumaciji slatkih napitaka bogatih fruktozom i povećanim unosom alkohola.
Smatra se da oko 4% osoba ima razvijen giht, dok njih čak 8,9% – 24,4% ima hiperuricemiju.
Kako nastaje giht?
- Organizam normalno stvara mokraćnu kiselinu i ona je potpuno prirodan proizvod razgradnje tvari koje se zovu purini, a koje se nalaze u svim našim stanicama. Uz to, purine unosimo i hranom, npr. konzumacijom crvenog mesa, divljači, iznutrica i morskih plodova.
- Onda kada se u organizmu stvara više mokraćne kiseline ili je njeno izlučivanje putem bubrega smanjeno, razina mokraćne kiseline u krvi raste.
- Povišena razina mokraćne kiseline i krvi dovodi do taloženja, poput igle oštrih kristala urata u zglobove ili tkivo oko zglobova, što uzrokuje bolnu upalu zgloba ili artritis.
Uzroci gihta
Na nastanak gihta utječu individualni genetski i metabolički čimbenici, kao i način života i prehrana:
- iako je povišena razina mokraćne kiseline u krvi osnovni preduvjet za razvoj gihta, sve osobe koje imaju povišenu razinu mokraćne kiseline neće nužno razviti giht
- osoba može više godina imati povišenu razinu urata u krvi bez ikakvih simptoma, sve dok se ne aktivira proces koji pokreće simptome gihta, odnosno odlaganje kristala urične kiseline i upalnu reakciju na njihovo prisustvo.
Što povećava rizik od razvijanja gihta?
Prehrana
Prehrana bogata crvenim mesom, školjkama i konzumacija napitaka zaslađenih fruktozom povećavaju razinu mokraćne kiseline, što povećava rizik za razvoj gihta. Konzumacija alkohola, posebno piva, također povećava rizik za nastanak gihta.
Prekomjerna tjelesna težina
Osobe koje su pretile proizvode više mokraćne kiseline i njihovi bubrezi teže eliminiraju mokraćnu kiselinu iz organizma.
Kronične bolesti
Pojedine bolesti povećavaju rizik za nastanak gihta, a to su prije svega neliječena arterijska hipertenzija, dijabetes, pretilost, metabolički sindrom, bolesti srca i bubrega te psorijaza.
Pojedini lijekovi
Niske doze aspirina i pojedini lijekovi za kontrolu povišenog krvnog tlaka, uključujući tiazidske diuretike, inhibitore angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE) te beta blokatori mogu povećati razine mokraćne kiseline.
Dob i spol
Giht se češće javlja u muškaraca, jer oni imaju više razine mokraćne kiseline. Nakon menopauze, razine mokraćne kiseline u žene približavaju se onima u muškaraca. Muškarci razvijaju giht ranije od žena, u dobi od 30-50 godina, dok se u žena javlja uglavnom nakon menopauze.
Nedavna operacija ili trauma
Ovi događaji mogu ponekad potaknuti napadaj gihta. U nekih ljudi, primjena cjepiva može uzrokovati napadaj gihta.
Maligne bolesti krvnih stanica (leukemija, limfom) te obiteljska predispozicija također povećavaju rizik od razvijanja gihta.
Giht — simptomi
Intenzivna bol u zglobu
Najčešće se radi o velikom zglobu palca na nozi, iako se može javiti u bilo kojem drugom zglobu. Drugi su najčešće zahvaćeni zglobovi:
- gležnjevi
- koljena
- laktovi
- zapešća i
- prsti.
Bol je najjača u prvih 12-24 sata od početka akutnog napadaja gihta. U oko 20% oboljelih giht od samog početka zahvaća više od jednog zgloba.
Upala i crvenilo
Zahvaćeni zglob ili zglobovi postaju otečeni, osjetljivi, bolni i crveni.
Nelagoda u zglobu
Nakon što najjača bol prođe, sljedećih se dana do nekoliko tjedana u zahvaćenom zglobu može osjetiti stalna nelagoda.
Ograničen opseg pokreta
Ako giht napreduje i akutni se napadaju ponavljaju, dolazi do sve većeg ograničenja pokreta u zahvaćenom zglobu i dolazi do zahvaćanja sve većeg broja zglobova.
Faze gihta
Postoje faze u procesu nastanka gihta:
- asimptomatska faza
- akutni napadaj gihta
- mirna faza između napadaja
- kronični urični artritis sa stvaranjem tofa i oštećenjem zgloba.
Asimptomatska faza
Tijekom ove rane faze nema simptoma gihta, ali postepeno dolazi do taloženja kristala urata u tkivima. Dio pacijenata će iz ove asimptomatske faze napredovati prema akutnom napadaju gihta i to su u pravilu osobe koje:
- imaju metabolički poremećaj
- su pretile
- imaju arterijsku hipertenziju te
- redovito konzumiraju alkohol.
Akutni napadaj gihta
Akutni napadaj gihta smatra se najbolnijim oblikom akutnog artritisa. Početak gihta je tipično na nozi, i to na zglobu palca. Napadaj gihta nastaje naglo, vrlo često noću ili pred jutro, kada je razina prirodnog protuupalnog hormona kortizola najniža.
Oboljelu osobu iz sna tada probudi neugodan osjećaj kao da joj palac gori. Zglob je topao na dodir, crven, otečen i toliko osjetljiv da je na njemu nepodnošljiva čak i sama težina plahte.
Mirna faza između napadaja
Mirna faza nastupa 7-10 dana nakon akutnog napadaja koji se smiruje spontano ili uz pomoć lijekova za smirenje akutnog napadaja. Ako ne dođe do promjene životnog stila i prehrane, odnosno uvođenja kontinuirane terapije za smanjenje razine mokraćne kiseline u krvi, kada je to potrebno, dolazi do daljnjeg odlaganja kristala s rizikom za pojavu novih akutnih epizoda. Mirna faza može trajati mjesecima ili godinama.
Kronični urični artritis sa stvaranjem tofa i oštećenjem zgloba
Višegodišnjim ponavljajućim napadajima gihta, upalni proces u zglobu, odnosno artritis, postaje kroničan. Kronična upala s vremenom dovodi do stvaranja tofa. Tofi su potkožne izbočine oko zgloba koje nastaju taloženjem kristala oko kojih se formira upalno tkivo, što doprinosi kroničnoj upali, deformiranju zgloba i konačno gubitku funkcije zgloba. Sve navedeno dovodi do smanjene kvalitete života oboljele osobe.
S obzirom na to da je giht sustavna metabolička bolest koja nije ograničena samo na zglobove, oboljeli imaju povećani rizik za razvoj drugih kroničnih bolesti, koje se javljaju uz giht ako se razina mokraćne kiseline ne drži pod kontrolom. To su:
- oštećenje bubrega koje može dovesti do zatajenja bubrega
- hipertenzija, metabolički sindrom
- kardiovaskularne bolesti.
Objavljeni pregled prospektivnih studija iz 2015. god., koji je obuhvatio više od 50 000 pacijenata, otkrio je da giht povećava i rizik od pojave određenih karcinoma, i to konkretno karcinoma mokraćnih puteva, probavnog sustava te karcinoma pluća.
Liječenje gihta
Liječenje gihta obuhvaća trajnu promjenu prehrane i životnog stila, kao i terapiju lijekovima.
Prehrana sa smanjenom količinom purina
Idealna prehrana za giht je prehrana sa smanjenom količinom purina, koja u isto vrijeme djeluje protuupalno i promovira zdravlje oboljelih od gihta. Prehrana za giht je opisana u nastavku teksta. Prehranom se može smanjiti do 10% mokraćne kiseline u krvi.
Redovita tjelovježba
Redovita tjelovježba, i to isključivo tjelovježba niskog do umjerenog intenziteta, kao što je hodanje, plivanje, vožnja bicikla, joga, pilates imaju isto tako povoljan učinak na simptome gihta. Giht i hodanje odlično si odgovaraju.
Propisane tablete za giht
Kod akutnog napadaja gihta te kada promjena prehrane i tjelovježba ne smanjuju u dovoljnoj mjeri težinu i učestalost epizoda gihta, liječnik će propisati najbolje tablete za giht.
- Za liječenje akutnog napadaja gihta koriste se lijekovi iz skupine nesteroidnih protuupalnih lijekova, kortikosteroida ili kolhicin.
- Za kontrolu razine mokraćne kiseline u krvi koriste se urikostatici (alopurinol, febukostat) i urikozurici (probenecid, lezinurad, losartan).
Cilj liječenja gihta lijekovima je održavanje koncentracije urata u krvi ispod 350 µmol/L u ranoj fazi bolesti, odnosno ispod 300 µmol/L, kod kroničnog gihta s tofima. - Rrazina urata ne smije pasti ispod 180 umol/L jer urična kiselina, kada je prisutna u normalnim razinama, ima svoju ulogu u organizmu. Ona ima neuroprotektivni učinak i deluje kao antioksidans.
Liječenje gihta smanjuje težinu i učestalost napadaja te sprječava dugotrajne komplikacije — kako one u samim zglobovima, tako i one sustavne, bubrežne, metaboličke i kardiovaskularne.
Zahvaljujući učinkovitom liječenju, u današnje je vrijeme sve manje bolesnika kod kojih giht napreduje do teške kronične faze u kojoj je zahvaćeni zglob toliko deformiran da ne može obavljati svoju funkciju, ograničava kretanje i kvalitetu života oboljele osobe.
Prirodno liječenje gihta
Primjena hladnih obloga ili kompresa na zahvaćeni zglob
Pokazalo se da hlađenje upaljenog zgloba kroz 20 minuta smanjuje upalu vezanu uz akutni napadaj gihta. Oblozi za giht se pripremaju tako da se zamrznuti ili ohlađeni predmet (gel za hlađenje ili zamrznuti vlažni ručnik) obloži tkaninom i drži na upaljenom zglobu 20 min.
Podizanje zahvaćenog zgloba
Giht može uzrokovati otok u području stopala, dlanova, koljena i gležnjeva. Podizanje upaljenog zgloba smanjuje otok, jer potiče otjecanje tekućine prema srcu. Podizanje ekstremiteta može se kombinirati s hladnim oblozima.
Dovoljan unos tekućine
Pokazalo se da dehidracija povećava rizik od pogoršanja gihta. Posebnu pažnju treba obratiti kod osoba starije dobi koje su inače sklone dehidraciji, kod visokih temperatura okoliša te prilikom tjelovježbe. Preporuča se voda, nezaslađeni biljni čaj ili bistra juha, a nikako alkoholna niti zaslađena pića, koja pogoršavaju simptome gihta.
Voda s limunom
Istraživanje je pokazalo šta je najbolje za giht: svakodnevno konzumirati 2 l vode. U 2 l vode možete dodati i 2 iscijeđena limuna te tako još više smanjiti mokraćnu kiselinu u krvi. Pravi prirodni lijek za giht.
Čajevi za giht
Najbolji čaj za giht je biljni čaj od koprive, sikavice, hibiskusa ili đumbira. Konzumacija zelenog čaja u istraživanjima se povezuje sa smanjenim razinama mokraćne kiseline, stoga zeleni čaj i giht predstavljaju dobru kombinaciju.
C vitamin
Svakodnevno uzimanje 500 mg C vitamina može doprinijeti smanjenju razina mokraćne kiseline u krvi. To su tablete za giht bez recepta.
Magnezij
Magnezij je vitalni nutrijent važan za funkcioniranje organizma. Viša razina magnezija u krvi povezana je s nižim rizikom od metaboličkih poremećaja, uključujući i razine mokraćne kiseline.
Smanjenje stresa kao prirodni lijek za giht
Stres pogoršava simptome gihta. Iako često nije moguće ukloniti sve izvore stresa, sljedeći savjeti mogu pomoći smirenijem pristupu životnim okolnostima:
- redovito odlazite u prirodu
- redovito vježbajte blagim do umjerenim intenzitetom (hodanje, vožnja bicikla, plivanje i sl.), ako vam bol ne ograničava kretanje
- odmorite se od redovnog posla
- pišite dnevnik, redovito razmišljajte o svemu što već imate i o svemu na čemu ste zahvalni
- pročitajte ponovno omiljenu knjigu koja vas je inspirirala
- družite se redovito s dragim osobama
- uključite se u društveno koristan rad, pomažite drugima na bilo koji način.
Kada zbog gihta posjetiti doktora?
Ako osjetite naglu, jaku bol u zglobu, trebate se javiti svom liječniku. Giht koji se ne liječi na vrijeme i adekvatno, sa svakim novim napadajem dovodi do sve težih simptoma i oštećenja zgloba. U slučaju da imate povišenu temperaturu uz crveni, bolan, upaljeni zglob, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć, jer se može raditi o jakoj upali zgloba koja zahtijeva hitno liječenje.
Giht prehrana
Oboljelima od gihta preporuča se dijeta bez purina, kojom se smanjuje opterećenje organizma mokraćnom kiselinom. Potrebno je izbjegavati modernu zapadnjačku prehranu bogatu crvenim mesom, jednostavnim ugljikohidratima, procesiranim namirnicama te nezdravim masnoćama, a siromašnu vlaknima i biljnim namirnicama. Takva prehrana promovira nastanak upalnih procesa u organizmu, uključujući i giht.
Cilj prehrane kod gihta je postepenim smanjenjem kalorijskog unosa (ali bez gladovanja) postići idealnu tjelesnu težinu, jer je to ključno za smanjenje razine mokraćne kiseline i smanjuje opterećenje zglobova.
Ako prehrana za giht i nije striktno bez purina, ali dovodi do smanjenja tjelesne težine i smanjenja upale, djelovat će blagotvorno na simptome gihta.
Preporučena prehrana
Cjelovita i protuupalna prehrana za giht
Potrebna je cjelovita i protuupalna prehrana za giht tipa Mediteranske prehrane, uz izbjegavanje namirnica bogatih purinima, prije svega crvenog mesa, iznutrica, suhomesnatih proizvoda i morskih plodova poput inćuna, sardine, skuše, tune i školjkaša.
Umjerenost
Potrebna je umjerenost, jer neumjerenost u jelu i piću, kao i gladovanje, povećavaju rizik od nastanka akutnog napadaja gihta.
Bijelo meso, leća i nemasni mliječni proizvodi
Konzumirajte bijelo meso, leću i nemasne mliječne proizvode uz morske plodove koji imaju manje purina (npr. losos) te su dobri izvori proteina.
Raznoliko voće, povrće i cjelovite žitarice
Konzumirajte raznoliko voće i povrće te cjelovite žitarice, čime se unose složeni ugljikohidrati, protuupalne bioaktivne molekule i obilje vlakana.
Proso
Proso se ističe kao vrlo hranjiva namirnica s blagotvornim učinkom kod gihta. Iako pojedine namirnice biljnog porijekla, poput leće, graška, graha, gljiva, rajčica i sl. sadržavaju veće količine purina, njihova konzumacija ne povećava rizik za razvoj hiperuricemije te se preporuča.
Zeleni čaj
Zeleni čaj, višnje, aronija i slične namirnice bogate antioksidansima (antocijanini, katehini), jer mogu smanjiti razine mokraćne kiseline i upale u organizmu.
Crna kava
Crna kava, koja isto tako prema nekim istraživanjima smanjuje razine mokraćne kiseline, no nikako se ne smije konzumirati u velikoj količini, niti sa šećerom.
Namirnice koje je potrebno izbjegavati
- Hranu bogatu purinima, prije svega crveno meso, iznutrice, suhomesnatih proizvoda te morskih plodova poput inčuna, sardine, skuše, tune i školjkaša.
- Jednostavne šećere, svu zaslađenu hranu i napitke te pekarske proizvode.
- Fruktozu. Fruktoza povećava stvaranje mokraćne kiseline, a uz to smanjuje i njeno izlučivanje. Posebno treba paziti na fruktozu koja je dodana u hranu i napitke.
- Alkoholne napitke, jer djeluju slično kao i fruktoza te čak u najmanjoj količini mogu doprinositi simptomima gihta. Posebno treba izbjegavati pivu i žestoka pića.
Što je najbolje za prevenciju gihta?
Za osobe koje nikada nisu imale giht, za prevenciju nastanka gihta je važno:
- održavati idealnu tjelesne težinu i količinu masnog tkiva, u odnosu na individualnu konstituciju tijela
- baviti se redovitom tjelesnom aktivnošću blagog do umjerenog intenziteta
- hraniti se raznoliko, cjelovitim namirnicama, većinom biljnog porijekla, što omogućuje postizanje i održavanje zdrave tjelesne težine i zdravog metabolizma, kao što je npr. Mediteranska prehrana.
Za osobe koje su već imale napadaje gihta, za prevenciju novih napadaja je važno:
- uzimati 2 l tekućine na dan, najbolje čiste vode, nezaslađene limunade ili nezaslađenog čaja (najbolji čaj za giht bi mogao biti zeleni čaj)
- držati se principa prehrane koji su ranije objašnjeni, s naglaskom na cjelovite namirnice biljnog porijekla, što pomaže smanjenju upale i smanjenju razine mokraćne kiseline
- provoditi redovitu tjelesnu aktivnost niskog do umjerenog intenziteta
uzimati redovito propisanu terapiju za smanjenje mokraćne kiseline u krvi i te se redovito kontrolirati kod liječnika.