27.02.2026.

Biopsija kože ─ kada se radi i kako izgleda postupak?

Kako bi se postavila dijagnoza kožne promjene ili bolesti, potrebno je napraviti biopsiju kože.

Biopsija kože je medicinski postupak kojim se uzima mali uzorak kože kako bi se pregledao pod mikroskopom. Ovaj pregled pomaže liječnicima da postave točnu dijagnozu raznih bolesti kože, ali i nekih sustavnih bolesti koje se mogu očitovati promjenama na koži. Radi se relativno jednostavno i brzo, a daje važne informacije o uzroku kožnih promjena

Pacijenti najčešće na internetu pretražuju pojam “biopsija kože iskustva pacijenata” i naglašavaju da je sam zahvat brz i bezbolan, uz minimalnu nelagodu nakon postupka. 

Kada se radi biopsija kože?

Biopsija kože ili probatorna ekscizija kože radi se zbog:

  • pathistološke pretrage kože – bioptat se šalje u patohistološki laboratorij, patolog pod mikroskopom pregledava kožu
  • imunofluorescentne pretrage kože – bioptat se šalje u imunološki laboratorij, u uzorku kože traže se naslage imunoloških kompleksa, protutijela ili komponenti komplementa, a metoda potrebna u dijagnostici imunoloških i autoimunih bolesti.

Liječnik će preporučiti biopsiju kože u sljedećim situacijama:

  • sumnja na kožni tumor 
  • kronične ili nejasne promjene kože koje ne odgovaraju na standardno liječenje (na primjer, atipične virusne bradavice)
  • dugotrajni osipi nejasnog uzroka
  • sistemske bolesti s promjenama kože (na primjer, autoimune bolesti)
  • za potvrdu dijagnoze određenih bolesti kože, poput psorijaze, lihena ili slično.

Pigmentne promjene kože se nastoje ekscidirati u cijelosti, no ako su veće ili lokalizirane na osjetljivim regijama kao što je lice, liječnik može prvo preporučiti biopsiju kože, a prema patohistološkom nalazu daljnju terapiju.

Kako se radi biopsija kože?

  • Postupak se izvodi ambulantno, obično u lokalnoj anesteziji
  • Nakon što se koža očisti i utrne, liječnik uzima mali uzorak kože pomoću posebnog instrumenta (npr. punch, oštrica ili skalpel). 
  • Ovisno o bolesti za koju se traži potvrda dijagnoze, bioptički se uzorak uzima iz središta ili s ruba promjene, gdje se najčešće klinasto zahvati bolesna i zdrava koža.
  • Rana se po potrebi zatvori jednim ili dva šava ili samo zavojem. 
  • Postupak traje svega nekoliko minuta i uglavnom nije bolan.
  • Biopsija kože cijena je obično pokrivena osiguranjem, no u privatnim poliklinikama često ide na teret pacijenta. Cijene se u privatnim poliklinikama razlikuju te se o tome potrebno informirati prije zahvata. 

Razlikujemo sljedeće tipove biopsije:

  • punch biopsija
  • duboka biopsija
  • shave biopsija.

Punch biopsija  

Najčešća metoda biopsije, obavlja se posebnim instrumentom koji se zove „punch“. „Punch“ je tanki, oštri, kružni nožić promjera 2-8 mm (najčešće 3-4 mm). Punch biopsija obuhvaća najpovršniji sloj kože (epidermis), srednji sloj (dermis) i dio potkožnog masnog tkiva (subcutis)

Ako se koristi punch malog promjera, rana cijeli spontano i nije potrebno stavljati šav. Mjesto biopsije najčešće cijeli bez ožiljaka ili s minimalno vidljivim malim ožiljkom.

Duboka biopsija

Biopsija obuhvaća sve slojeve kože, uključujući i potkožno masno tkivo. Izvodi se klinasto, uzimanjem tkiva volumena oko 1 cm kvadratni. Mjesto biopsije je potrebno zašiti kožnim, a katkad i potkožnim šavom. Njega takve rane jednaka je uobičajenoj njezi kirurških rana. 

Shave biopsija (tzv. brijanje biopsija)

Površinska biopsija, obuhvaća samo epidermis i površinski dermis. Ne zahvaća dublje slojeve, pa nije pogodna ako promjena prodire dublje u kožu.

Nakon biopsije kože

Nakon zahvata može biti prisutna blaga bolnost ili osjetljivost na mjestu uzimanja uzorka. Preporuke:

  • Ranu održavati čistom i suhom.
  • U prvih 24 sata ranu prekriti sterilnom gazom.
  • Nakon 24 sata može se oprati mlakom vodom i blagim sapunom (sindet), zatim osušiti tapkanjem čistom gazom.
  • Na mjesto biopsije jednom dnevno nanijeti antiseptik po preporuci liječnika.
  • Liječnik će nekada preporučiti i primjenu masti za bržu epitelizaciju promjene.
  • Izbjegavajte grebanje, trljanje ili pritisak na mjestu biopsije.

U većini slučajeva oporavak je brz, a šavovi (ako ih ima) skidaju se nakon 5–14 dana, ovisno o mjestu biopsije. Javite se liječniku ako primijetite jače crvenilo koje se širi, oteklinu, gnojni iscjedak ili bol na mjestu biopsije.

Rezultati biopsije kože

Uzorak se šalje u patohistološki laboratorij i/ili imunološki laboratorij, gdje ga očitava liječnik specijalist. Rezultati su obično dostupni unutar nekoliko dana do dva tjedna, a na temelju nalaza dermatolog ili obiteljski liječnik planira daljnje liječenje ili praćenje.

Moguće komplikacije zahvata

Iako je biopsija kože siguran postupak, moguće su blage komplikacije:

  • manja krvarenja ili podljevi
  • infekcija rane (rijetko)
  • blagi ožiljak ili promjena pigmentacije na mjestu uzimanja uzorka.

Ozbiljnije komplikacije izuzetno su rijetke.

Biopsija kože je jednostavan, brz i siguran postupak koji daje dragocjene informacije o uzrocima promjena na koži. Omogućava liječnicima postavljanje precizne dijagnoze i odabir najboljeg liječenja. Ako vam je biopsija kože preporučena, važno je znati da je riječ o rutinskom postupku s minimalnim rizicima, ali s velikim značajem za vaše zdravlje.

Nives Pustišek

Članak napisala:

doc. dr. sc. Nives Pustišek, dr. med.

je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci