Što je alergija na pelud i gdje pronaći peludni kalendar?

Alergija je prekomjerna reakcija imunološkog sustava na različite, inače neškodljive čimbenike okoliša, koje zovemo alergeni. Alergijske reakcije mogu biti brze ili rane reakcije (uz alergen sudjeluju imunoglobulini klase E (IgE)) i kasne reakcije (uz alergen sudjeluju imunološke stanice).

Alergeni mogu biti:

• inhalacijski alergeni ili alergeni iz zraka – naprimjer: peludi, grinje, kućna prašina, životinjska dlaka, perje, plijesni i slično. Inhalacijski alergeni najčešće u organizam ulaze preko sluznice dišnog sustava i uzrokuju simptome upale sluznice nosa (alergijski rinitis), očiju (alergijski konjuktivitis) ili donjih dišnih puteva (alergijska astma). Moguće je također pogoršanje kožnih alergija (atopijski dermatitis) nakon kontakta kože s inhalacijskim alergenima u preosjetljivih osoba.
• nutritivni alergeni ili alergeni iz hrane – najčešće ulaze u organizam preko probavnog sustava. Moguć je ulaz nutritivnih alergena i preko kože u kontaktu namirnice i kože u preosjetljive osobe. Kliničke manifestacije nutritivnih alergija mogu biti različite — od zahvaćanja probavnog sustava, kože, sustavnih reakcija do brojnih drugih.
• kontaktni alergeni – naprimjer: nikal, kobalt, smjesa mirisa, parabeni i slično. U preosjetljivih osoba uzrokuju kasni tip alergijske reakcije koji se klinički manifestira kao alergijski kontaktni dermatitis. 

Što je pelud?

Pelud su mikroskopske granule, odnosno muške reproduktivne stanice biljaka i nosioci genetskog materijala potrebnog za oplodnju ženskih dijelova biljke. 

Pelud se oslobađa iz muških dijelova biljke, poput prašnika cvijeta i prenosi se do ženskih dijelova cvijeta, obično tučka, putem različitih metoda kao što su vjetar, insekti, voda ili drugi nosači.

Peludne granule se razlikuju po veličini, obliku i površinskim karakteristikama, što ovisi o vrsti biljke od koje potječu. Ove karakteristike peludi omogućuje botaničarima da identificiraju i klasificiraju različite vrste biljaka. Za mnoge ljude, pelud je poznatija kao glavni uzročnik alergijskih reakcija.

Što sve uzrokuje alergijsku reakciju na pelud? 

Pelud, peludna zrnca ili polen stvaraju se u doba cvatnje biljaka (polinacije). Iako najveći dio peludi ostaje na mjestu otpuštanja, pelud je lagana i nošena vjetrom se može prenijeti na velike udaljenosti (i do 100 km).

Neke od peludi su snažni inhalacijski alergeni i dovode do dišnih alergija u preosjetljivih osoba (polinoza). Glavno obilježje alergija na peludi je periodičnost, odnosno javljanje simptoma u vrijeme cvatnje biljaka.

Ovisno o geografsko-klimatskom području, određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, tako da u našim krajevima razlikujemo peludi karakteristične za kontinentalnu i peludi karakteristične za primorsku Hrvatsku. 

Značajan utjecaj na koncentraciju peludi u zraku imaju meteorološki faktori. Alergenu pelud posjeduje manje od stotinu biljaka širom svijeta, a razlikujemo:

• pelud drveća
• pelud korova i 
• pelud trava. 

Pelud drveća 

• Visoku alergenost ima pelud lijeske, breze i johe, a u mediteranskoj Hrvatskoj i pelud masline.
• Najviša koncentracija peludi lijeske je u veljači i ožujku. 
• Najviša koncentracija peludi breze je krajem ožujka i početkom travnja, a može se zadržati sve do kraja svibnja, ovisno o meteorološkim prilikama.
• Najviša koncentracija peludi johe se javlja kroz veljaču i ožujak.
• Maslina cvate od travnja do kraja lipnja. 

Pelud korova 

• Visoku alergenost ima pelud ambrozije i pelina, a u mediteranskoj Hrvatskoj i crkvina. 
• Ambrozija je jedan od najjačih prirodnih alergena. Cvate početkom srpnja, a vrhunac koncentracije njene peludi bilježi se od sredine kolovoza do rujna.
• Pelin cvate od sredine srpnja pa sve do kraja rujna.
• Crkvina cvate od početka proljeća, a pelud je prisutna u zraku tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci. Krajem travnja i u svibnju doseže najviše prosječne dnevne vrijednosti. Bez obzira na gornje, pelud crkvine u zraku može biti prisutna tijekom čitave godine. Raširena je na obalnom području Mediterana. 

Pelud trava

• Trave cvatu od travnja pa sve do rujna, a najveće koncentracije njihove peludi su obično tijekom svibnja.

Simptomi alergije na pelud 

Alergijski rinitis

Alergijski rinitis je alergijska upala sluznice gornjih dišnih puteva i najčešće je uzrokovana alergijama na peludi. Javljaju se simptomi:

• kihanja
• začepljen nos
• bistra sekrecija iz nosa
• glavobolja
• svrbež nosa i slično. 

Kod jednog dijela bolesnika može se javiti i suhi kašalj kao posljedica slijevanja sadržaja niz stražnju stjenku.

Alergijski konjuktivitis

Alergijski konjuktivitis je alergijska upala spojnice (konjunktiva) oka. Javljaju se:

• simptomi crvenila
• suzenja i 
• svrbeža očiju.

Alergijska astma

Alergijska astma je kronična alergijska upalna bolest dišnih putova obilježena:

• napadajima otežanog disanja
• pritiska u prsima i 
• kašlja.

Može li alergija na pelud nestati? 

Alergija na peludi u nekih osoba može nestati ili se simptomi alergija mogu smanjiti s vremenom. 

Postoji nekoliko faktora koji tome mogu doprinijeti:

1. Imunološki sustav se s vremenom može promijeniti i prilagoditi, što može rezultirati smanjenom reaktivnošću na alergene, a to se naziva razvoj prirodne tolerancije.
2. Smanjena ili promijenjena izloženost alergenima može utjecati na osjetljivost. Naprimjer, promjena okoliša ili životnog stila može dovesti do smanjenja simptoma. 
3. Terapija alergija, specifična imunoterapija ili hiposenzibilizacija može promijeniti način na koji imunološki sustav reagira na alergene te smanjiti osjetljivost.
   

Kako utvrditi alergiju na pelud? 

Alergija na pelud može se utvrditi:

• temeljem simptoma bolesti (sumnja)
• alergološkom obradom.

Na temelju simptoma bolesti (naprimjer: simptomi kihanja, suzenja očiju, kašljanja u određeno doba godine) postavi se sumnja na alergiju na peludi. Alergija se potvrđuje pregledom alergologa i alergološkom obradom (alergološkim testiranjem).

Alergološka obrada

Alergološka obrada kod sumnje na alergiju na pelud uključuje:

• kožno testiranje ili ubodni prick test na inhalacijske alergene
• bris nosne sluznice za citološku analizu
• određivanje ukupnog imunoglobulina E u krvi te specifičnih imunoglobulina E prema određenim alergenima
• nekada se savjetuje i pregled specijaliste otorinolaringologa, kao i pulmologa
• dodatna pulmološka obrada koju je potrebno učiniti kod sumnje na astmu uključuje spirometriju, ventolinski test, bronhoprovokacijske testove s metakolinom i FeNO test.

Koliko traje alergološko testiranje?

Kožno testiranje ili ubodni prick test traje oko 20 do 30 minuta, uz dodatno vrijeme za procjenu reakcije. Rezultati su obično dostupni unutar 20-ak minuta nakon što se test provede.

Kod određivanja specifičnog imunoglobulina E, sam postupak uzimanja krvi je brz, traje obično nekoliko minuta, ali testiranje krvi u laboratoriju i čekanje rezultata može potrajati nekoliko dana do nekoliko tjedana. 

Kako izgleda postupak alergološkog testiranja?

Kožni prick test uključuje sljedeće:

1. Na kožu podlaktice, rjeđe na leđa, nanosi se mala količina (kapljica) ekstrakta peludi. 
2. Potom se koža lagano ubode lancetom (mali nožić s oštrim vrhom) kroz svaku kapljicu alergena, kako bi alergen mogao prodrijeti u kožu.
3. Ako ste alergični na ispitivanu pelud, na mjestu nanošenja i uboda u vremenu od 20 minuta se javlja crvena kvržica koja svrbi.

Određivanje specifičnog IgE uključuje sljedeće:

1. Vađenje krvi i slanje krvi u laboratorij.
2. Laboratorijskim metodama (primjerice, RAST ili ImmunoCAP) se detektira prisutnost specifičnih  IgE antitijela protiv određenih alergena.

Koliko košta alergološko testiranje?

Cijena alergološkog testiranja ovisi o vrsti testiranja, broju testnih alergena, ustanovi u kojoj se testira i zdravstvenom osiguranju.

Kožni prick testovi mogu koštati od 50 do 150 eura, ovisno o broju testiranih alergena i ustanovi u kojoj se testiranje provodi.

Određivanje specifičnih imunoglobulina E iz krvi je skuplje od kožnih testova i cijena se povećava s brojem testiranih alergena.

Za točne informacije o cijenama, najbolje se konzultirati s liječnikom ili zdravstvenom ustanovom u kojoj planirate obaviti testiranje. Alergološko testiranje je u Hrvatskoj pokriveno troškovima HZZO-a i obavlja se na indikaciju liječnika. 

Kako smanjiti simptome alergije na pelud?

Smanjite kontakt s peludima

1. Pratiti peludni kalendar koji predviđa početak i trajanje polinacije (cvatnje biljaka). 
2. Pratiti razinu peludi u zraku na dnevnoj i tjednoj peludnoj prognozi. Alergijski semafor je dnevno izvještavanje o koncentraciji peludnih zrnaca u zraku određenog područja (boje alergijskog semafora su: zelena – niska koncentracija peludi, žuta – umjerena koncentracija peludi, crvena – visoka koncentracija peludi). 
3. U vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku izbjegavati boravak na otvorenom.
4. U vrijeme visoke koncentracije peludi zatvarati vrata i prozore  (posebno za vjetrovitog i suhog vremena).
5. Boravak u prirodi se preporuča ujutro ili nakon kišnog perioda.
6. Po povratku iz prirode istuširati se, oprati kosu i odjeću (da se smanji unošenje peludi u prostor u kojem boravite). Također se savjetuje ispiranje nosne sluznice fiziološkom otopinom ili morskom vodom.
7. Ne sušite rublje na zraku u vrijeme cvatnje biljaka koje vam izazivaju tegobe.
8. Četkajte i operite kućne ljubimce jer i oni skupljaju peludi. 
9. Redovito uređujte svoje okućnice i travnjake. 
10. Ako ste alergičar, pri košnji travnjaka nosite masku za lice. 

Terapija alergije na peludi 

Terapija alergije na peludi usmjerena je na smirivanje simptoma alergije i provodi se u dogovoru s liječnikom. 

Terapija uključuje primjenu lijekova iz skupine antihistaminika, intranazalnih i inhalacijskih kortikosteroida, bronhodilatatora, antileukotrijena i brojnih drugih lijekova.

Hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija 

Hiposenzibilizacija je oblik liječenja alergije na peludi primjenom malih i postepeno rastućih koncentracija alergena na koje je osoba preosjetljiva, čime se potiče razvoj tolerancije na dotični alergen. Alergen se daje u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik.

Opasnosti alergije na pelud 

Alergija na pelud može utjecati na:

• kvalitetu života – uz fizičke simptome koje osoba ima, alergije prate česti izostanci iz škole ili posla, kao i povećani troškovi (lijekovi i slično).
• nedostatak sna – nedostatak sna se često javlja vezano uz alergijske bolesti. Simptomi se često javljaju tijekom noći, što ima za posljedicu kronični umor, manjak koncentracije i drugo.
• kronični oblik upale sluznice – neliječeni alergijski rinitis može prijeći u kronični oblik upale sluznice. 
• predispoziciju za sekundarne upale – oteklina sluznice koja nastaje kao posljedica alergijske reakcija stvara predispoziciju za sekundarne bakterijske upale sinusa ili srednjeg uha.
• razvoj nosnih polipa – ako je zahvaćena sluznica sinusa, mogu nastati i tzv nosni polipi. U bolesnika s nosnim polipima otežano je disanje, česte su glavobolje te zbog pojačanog slijevanja sekreta niz ždrijelo i podražajni kašalj. 

Peludni kalendar za 2024.

Peludni kalendar je grafički prikaz peludnog spektra u zraku u određenom području, najčešće prikazan u vremenskom razdoblju od godinu dana.  

Peludni kalendar informira i prognozira pojavu sezonskih inhalacijskih alergena te pokazuje početak, trajanje i kraj polinacije pojedine biljne vrste. Razlikujemo peludni kalendar za kontinentalnu i primorsku Hrvatsku. 

Kontinentalna i primorska Hrvatska

Peludni kalendar kontinentalne i primorske Hrvatske predviđa početak cvatnje biljaka i njezino trajanje za razdoblje od godinu dana, s greškom od +/- 15 dana, što ovisi o meteorološkim prilikama. 

Kontinentalna Hrvatska

U kontinentalnoj je Hrvatskoj najviša koncentracija peludi u zraku krajem zime, u proljeće pa do polovice lipnja kada cvatu drveća i trave te od polovice kolovoza do polovice rujna, kada cvate korov. Prekid cvatnje u kontinentalnoj Hrvatskoj je zimi (studeni, prosinac, siječanj). 

Primorska Hrvatska

Za primorsku Hrvatsku najviša koncentracija peludi je neposredno prije proljeća i u rano proljeće.

Peludna prognoza po gradovima

Peludna prognoza uključuje svakodnevna praćenja dinamike pojavljivanja alergenih peludi u zraku. Peludna prognoza prikazuje se dnevnim izvještavanjem količine peludnih zrnaca u zraku određenog područja, odnosno alergijskim semaforom. 

Temeljem mjerenja količine peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora: 

• zelena – niska (od 0 do 1.9) razina peludi u zraku, samo izuzetno osjetljive osobe će imati tegobe
• žuta – umjerena (od 2.0 do 5.9) razina peludi u zraku, očekuje se da će većina alergičnih osoba imati tegobe
• crvena – vrlo visoka (≥ 12) i visoka (od 6.0 do 11.9) razina peludi u zraku, očekuje se da će sve alergične osobe imati tegobe.

Peludnu prognozu po gradovima:

• Beli Manastir
• Bjelovar
• Dubrovnik
• Đakovo
• Karlovac
• Koprivnica
• Kutina
• Labin
• Metković
• Našice
• Osijek
• Pazin
• Popovača
• Poreč
• Pula
• Rijeka
• Šibenik
• Sisak
• Slavonski Brod
• Split
• Varaždin
• Virovitica
• Zadar
• Zagreb

možete pratiti na službenim stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Najbolji pristup liječenju alergijskih bolesti je dobra edukacija oboljelih. Bolesnik treba dobiti što više informacija o bolesti, uzroku bolesti, simptomima, procjeni težine simptoma, pravilnoj primjeni lijekova i ostalo. Kako je osnova liječenja alergije na peludi  izbjegavanje alergena koji je izazivaju, važno je upoznati bolesnika s praćenjem peludnog kalendara i peludne prognoze. Također je važno u zaključku naglasiti da su alergijske bolesti često iscrpljujuće i frustrirajuće pa je zato uz klasičnu medicinsku pomoć potrebno pružiti i psihoterapijsku podršku.