Paraliza sna ili paraliza spavanja je stanje koje može nastati prilikom usnivanja ili buđenja, u kojem je osoba svjesna, ali privremeno ne može pokretati svoje mišiće. Iako se paraliza sna javlja relativno često i ne uzrokuje posljedice, ona može biti vrlo neugodno iskustvo.
U ovom članku saznajte više o tome što je, kako nastaje i kako se liječi paraliza sna i što možete učiniti kako biste smanjili rizik od njenog pojavljivanja.
Što je paraliza sna?
Paraliza sna je iskustvo kada je osoba budna, ali ne može pokrenuti svoje tijelo. Javlja se prilikom prelaska između stanja budnosti i sna i traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta.
Kakav je osjećaj?
Tijekom paralize sna osoba može osjetiti:
- Da je budna, ali se ne može pokretati, pričati niti otvoriti oči
- Kao da je netko u sobi (halucinacija)
- Kao da je netko pritišće prema dolje
- Kao da će se ugušiti
- Strah
Razlozi paralize sna
Tijekom spavanja, izmjenjuju se REM (eng. rapid eye movement) i NREM (eng. non-rapid eye movement) faze sna. Jedan ciklus REM i NREM faze traje oko 90 minuta. NREM faza se javlja prva, zauzima oko 75% ukupnog vremena spavanja i tijekom nje se tijelo opušta i regenerira.
Na kraju NREM faze san prelazi u REM fazu. Oči se brzo pomiču i nastaju snovi, prilikom čega ostatak tijela ostaje vrlo miran i opušten. Tijekom REM faze mišići su “isključeni”, odnosno tijelo prirodno ulazi u privremenu paralizu, koja služi tome da nas spriječi da djelujemo u snu (ustajemo, hodamo, izlazimo van i sl.).
Paraliza tijekom spavanja je normalna i mi je uglavnom nismo svjesni, osim kada se javi u fazi kada počinjemo biti svjesni (pri buđenju) ili kada još nismo utonuli u san.
Kada najčešće dolazi do paralize sna?
Dva su perioda kada se najčešće javlja paraliza sna:
- Prilikom usnivanja – hipnagogna ili predormitalna paraliza sna
- Prilikom buđenja – hipnopompična ili postdormitalna paraliza sna
Paraliza sna prilikom usnivanja (hipnagogna)
Kako padamo u san, naše se tijelo postepeno opušta. Svjesnost o okolini se postepeno smanjuje, a mi te promjene najčešće nismo svjesni. Međutim, ostanemo li pri budni, a tijelo se opusti do faze paralize, može se dogoditi da iskusimo paralizu sna.
Paraliza sna pri buđenju (hipnopompična)
Ovo je najčešća vrsta paralize sna. Ako postanemo budni prije nego što je završio REM ciklus sna, može se dogoditi da kratkotrajno nećemo biti u stanju pomaknuti tijelo i tada možemo iskusiti paraliza sna pri buđenju.
Koga sve zahvaća paraliza sna?
Paraliza sna se javlja u oko 40% osoba. Ovo vrlo često stanje najčešće se počinje javljati u doba adolescencije i uglavnom iščezava sa starenjem. Muškarci i žene jednako često imaju paralizu sna.
Paraliza sna najčešće nastaje samostalno, no može se javiti i u sklopu drugih medicinskih stanja i tada se najčešće radi o:
- Migreni
- Duševnim bolestima (npr. anksioznost ili bipolarni poremećaj)
- Opstruktivnoj apneji u snu
- Narkolepsiji
- Noćnim grčevima
- Terapiji ADHD-a (poremećaja pažnje s hiperaktivnošću)
- Zlouporabi droga ili alkohola
Osim navedenog, paraliza sna javlja se kod:
- Manjka sna (nemogućnost spavanja ili nesanica)
- Nepravilnih uzoraka spavanja, kao što je to slučaj kod smjenskog rada, u studenata koji su budni noću ili zbog jet lag sindroma koji se javlja pri promjeni vremenskih zona
- Osoba kod koje se paraliza sna javlja u obitelji
Kako prepoznati paralizu sna?
Paraliza sna je specifično stanje kod kojeg je osoba budna, ali kratkotrajno nije u stanju pomicati tijeko, oči, niti govoriti.
Kako se paraliza sna tretira?
U većine ljudi paraliza sna ne zahtijeva posebno liječenje. Koliko je poznato, paraliza sna ne uzrokuje zdravstvene probleme. Ako osoba boluje od neke duševne bolesti ili narkolepsije, paraliza sna liječi se u sklopu osnovne bolesti.
Što mogu napraviti ako imam paralize sna?
Pozornost treba obratiti na smanjanje rizika za pojavu paralize sna, odnosno pozabaviti se poboljšanjem navika spavanja.
Kako mogu spriječiti paralizu sna?
Dovoljno sna i uredne navika spavanja smanjuju mogućnost pojave paralize sna. Većina odraslih osoba treba 6 do 8 sati sna svake noći. Načini za poboljšanje navika spavanja koji mogu smanjiti rizik od pojave paralize spavanja uključuju:
- Odlazak na spavanje u slično vrijeme svake večeri
- Najmanje 2 sata prije spavanja osigurati vrijeme bez gledanja u elektroničke naprave
- Redovita fizička aktivnost, ali ne prije odlaska na spavanje
- Smanjenje konzumacije kofeina i drugih napitaka s kofeinom kroz dan, a posebno u popodnevnim satima
- Izbjegavanje konzumacije alkohola prije spavanja
- Izbjegavanje konzumacije obilnih obroka prije spavanja
- Spavanje u potpuno zamračenoj sobi i tišini
Osobe koje imaju paralizu sna najčešće osjećaju olakšanje kada saznaju da je to relativno česta i bezopasna pojava te da reguliranjem svog ritma spavanja mogu utjecati na njeno javljanje.
Međutim, ako se paraliza sna javlja neuobičajeno često, ako je jakog intenziteta ili ako postoji zabrinutost oko toga da u pozadini postoji neko drugo medicinsko stanje, potrebno se javiti liječniku obiteljske medicine, koji će procijeniti je li potrebna daljnja obrada, odnosno pregled neurologa ili stručnjaka za poremećaje spavanja.
