Suha koža (lat. xerosis) je tip kože kojoj nedostaju masnoće, a karakterizira je ljuskanje i perutanje kože. Suha koža može zahvatiti cijelo tijelo, no, najčešće se javlja suha koža lica, ruku (šake i prsti ruku) i nogu (stopala).
Nerijetko se uz suhu kožu javljaju crvenilo, iritacija i svrbež. Suhoća kože može se pojačati djelovanjem vanjskih i unutarnjih čimbenika. Prepoznavanje razloga suhe kože pomoći će u pronalaženju odgovarajućih rješenja i tretmana za ublažavanje ovog stanja.
Što može uzrokovati suhu kožu?
Suha koža može biti uzrokovana vanjskim i unutarnjim čimbenicima.
Vanjski čimbenici koji uzrokuju suhu kožu
- Vrijeme: vjetar, hladno i suho vrijeme, posebno zimi, može smanjiti vlagu u koži.
- Sunce: prekomjerno izlaganje suncu može izazvati suhoću kože.
- Grijanje i klimatizacija: unutarnje grijanje i klimatizacija mogu isušiti zrak, što također utječe na kožu.
- Vruće kupke i tuširanje: dugotrajno izlaganje vrućoj vodi može narušiti kožnu barijeru i isušiti kožu.
- Korištenje sapuna i detergenata za pranje kože: podiže pH kože te se oštećuje zaštitna kožna barijera i koža postaje suha.
- Kemikalije (proizvodi za čišćenje kućanstva) sadrže iritirajuće sastojke koji mogu isušiti kožu.
- Kozmetika koja sadrži preparate za smanjivanje bora ili kozmetika koja se koristi u liječenju akni često u svome sastavu sadrže aktivne supstance (primjerice derivate vitamina A) koji mogu izazvati suhu kožu lica i perutanje kože lica.
- Lijekovi: lijekovi poput diuretika, kemoterapeutika i lijekovi za akne (izotretinoin) mogu imati nuspojavu suhoću kože.
- Prehrana: neadekvatna prehrana, nedostatak esencijalnih masnih kiselina, vitamina i minerala može utjecati na zdravlje kože. Neadekvatan unos vode može dovesti do dehidracije, što će dovesti do suhe kože.
Unutarnji čimbenici koji uzrokuju suhu kožu
- Genetika: tip kože (suha, mješovita, masna, osjetljiva i normalna) često se nasljeđuju.
- Nasljedne bolesti vezane uz suhu kožu: ihtioze su nasljedne bolesti kod kojih postoji defekt gena koji određuje sintezu kožnih lipida i/ili proteina, što dovodi do suhe kože.
- Dob: s godinama koža gubi vlagu i elastičnost, tako da je suha koža česta u starosti. Suha koža kod beba javlja se obično uz bolesti kože poput atopijskog dermatitisa ili ihtioze.
- Bolesti kože: atopijski dermatitis je česta upalna bolest kože karakterizirana suhoćom kože, crvenilom i svrbežom. I neke druge bolesti kože, poput psorijaze, često su povezane sa suhom kožom.
- Druge bolesti: bolesti poput dijabetesa i hipotireoze mogu uzrokovati suhoću kože.
- Hormoni: hormonalne promjene, poput onih koje se javljaju tijekom menopauze, mogu utjecati na hidrataciju kože. Suha koža u trudnoći također se može javiti kao posljedica djelovanja hormonskih promjena.
Koji su znakovi suhe kože?
Znakovi suhe kože mogu varirati od blagih do teških i mogu uključivati različite simptome.
Najčešći znakovi suhe kože:
- Perutanje i ljuskanje: suha kože se može perutati ili ljuštiti, ostavljajući vidljive suhe ljuske na površini.
- Hrapava tekstura: koža može postati hrapava ili gruba na dodir.
- Pukotine: u težim slučajevima, suha koža može pucati, osobito na rukama, prstima, nogama i tabanima.
- Crvenilo i iritacija: suha koža može postati crvena i iritirana, posebno ako se često češe ili trlja.
- Osjećaj zategnutosti: osjećaj zategnutosti se pojačava nakon kontakta s vodom (na primjer, tuširanje, kupanje ili pranje ruku).
- Svrbež: suha koža koja svrbi dovodi do grebanja i daljnjeg oštećenja kože.
- Osjetljivost: suha koža može postati osjetljivija na dodir, a može se javiti i peckanje ili osjećaj žarenja kože.
Kako prepoznati razliku između suhe i dehidrirane kože?
Razlikovanje suhe i dehidrirane kože važno je zbog različitog pristupa u njezi i liječenju kože.
Suha koža
- Uzrokovana manjkom masnoća (lipida) u koži
- hrapava i zategnuta, ljuskava na površini, često uz crvenilo, iritaciju i pukotine na koži
- može se javiti na bilo kojem dijelu tijela, najčešće na šakama i prstima ruku (izloženost vodi i detergentima), na laktovima i koljenima (iritacija i trenje), na nogama i stopalima (naročito pete), na licu te na području oko očiju i vrata (tanja koža)
- njega uključuje izbjegavanje vanjskih čimbenika koji pojačavaju suhoću (pretopla voda, agresivna sredstva za pranje) i korištenje bogatih, hidratantnih masti i krema.
Dehidrirana koža
- Stanje kože uzrokovano nedostatkom vode u koži
- može se javiti kod bilo kojeg tipa kože, uključujući masnu i mješovitu kožu
- obično bez sjaja s vidljivim finim linijama koje su uzrokovane gubitkom vode
- često ide uz osjećaj zategnutosti i nelagode, posebice nakon pranja
- može zahvatiti bilo koji dio tijela, ali najčešće zahvaća kožu lica
- njega uključuje korištenje proizvoda s hijaluronskom kiselinom i glicerolom koji zadržavaju vodu, hidratantnih seruma i laganih krema koje ne sadrže alkohol, izbjegavanje agresivnih proizvoda za čišćenje lica te povećanje unosa vode.
Kako testirati kožu i saznati je li suha ili dehidrirana?
Test stiskanja
Nježno stisnite kožu na obrazu ili čelu. Ako koža ostane naborana nakon puštanja, vjerojatno je dehidrirana.
Tekstura i izgled
Suha koža je obično hrapava i ljuskava, dok dehidrirana koža može izgledati sivo, beživotno i imati fine linije zbog gubitka vlage.
Masni sjaj
Dehidrirana koža može biti i masna jer proizvodi više ulja (masnoća) da nadoknadi gubitak vlage, dok suha koža nema dovoljno ulja.
Osjećaj nakon čišćenja kože
Dehidrirana koža može se osjećati zategnuto nakon čišćenja, ali se brzo oporavlja nakon nanošenja hidratantnih proizvoda. Suha koža će ostati suha i zategnuta i nakon nanošenja proizvoda.
Kakvim je kremama najbolje mazati suhu kožu?
Za njegu suhe kože savjetuje se koristiti emolijense, zaštitne masti i kreme bogate masnoćama i hranjivim sastojcima. Kreme za suhu kožu mogu biti:
- bogate hidratantne kreme: u svome sastavu imaju više vode pa se lakše razmazuju i pogodnije su za nanošenje na veća područja tijela i za toplije doba godine
- masti i balzami: bogatije su teksture, teže se razmazuju, te su pogodni za manja, lokalizirana područja kože, a idealni su za jače suhu kožu, zimske mjesece i za specifična problematična područja poput laktova, koljena i ruku. Stvaraju dodatnu zaštitu na koži, čime sprečavaju gubitak vode iz kože.
Aktivne komponente u emolijensima koji se preporučuju za njegu suhe kože:
- vazelin — ovlaživač kože koji obnavlja zaštitnu barijeru kože, sprječava isušivanje i održava vlažnost kože
- hijaluronska kiselina — prirodni je ovlaživač (humektant) koji koži pomaže zadržati vlagu
- glicerin — ovlaživač koji privlači vlagu iz zraka i pomaže koži da ostane ovlažena
- ceramidi — lipidi koji pomažu u obnovi zaštitne barijere kože i zadržavanju vlage
- urea — pomaže u hidraciji kože i smanjenju hrapavosti
- linola kiselina — omega masna kiselina koja čini strukturu kožnih lipida i strukturu zaštitne barijere kože
- shea maslac — emolijens koji zamašćuje i vlaži kožu.
- prirodne masti i ulja — neka prirodna ulja, poput kokosovog ulja, pomažu obnovi lipida u koži.
- aloa vera: umiruje i hidratizira kožu. Za neke od aktivnih sastojaka u emolijensima, poput aloa vere, dokazano je i protuupalno djelovanje.
Kako se brinuti za suhu kožu?
Pravilno čišćenje (pranje) kože
- Pranje (umivanje, tuširanje, kupanje) u mlakoj vodi jer vruća voda dodatno isušuje kožu.
- Kratko pranje, ne duže od 5-10 minuta.
- Izbjegavati sapune i agresivna sredstva za pranje. Savjetuje se primjena sredstava za pranje čiji pH odgovara pH kože (sindeti).
Nanošenje emolijensa (hidratantnih masti i krema) na kožu
- Nakon pranja kožu nježno tapkati ručnikom, ne trljati.
- Nanijeti hidratantne kreme i masti odmah nakon pranja i tapkanja ručnikom, još dok je koža vlažna. Ovaj način primjene krema i masti pomaže zadržati vlagu u koži.
- Hidratantne masti i kreme potrebno je na kožu nanijeti barem dva puta dnevno.
- Dodatnu pažnju posvetite njezi problematičnih područja kao što su suha koža lica, suha koža oko očiju, suha koža vrata, suha koža šaka i stopala.
Dodatno zaštitite kožu od vanjskih iritansa
- Nosite rukavice pri rukovanju kemikalijama i sredstvima za čišćenje.
- Izbjegavajte proizvode za njegu s dodatkom alkohola, mirisa i drugih iritansa.
- Pravilno se zaštitite od sunca.
- Koristite ovlaživače zraka tijekom zimskih mjeseci kada je zrak suh zbog centralnog grijanja.
Unutrašnja hidratacija
Pijte dovoljno vode i jedite hranu bogatu esencijalnim masnim kiselinama (na primjer, riba i orašasti plodovi) i vitaminima koji podržavaju zdravlje cijelog organizma i kože.
Suha koža se pravilnom njegom kože, redovitim nanošenjem masti i krema te izbjegavanjem čimbenika koji dovode do povećanja suhoće može obnoviti i nahraniti. No, ako uz odgovarajuću njegu kože i terapiju i dalje imate ekstremno suhu kožu, odnosno ako se javljaju i smetnje poput suhe kože i svrbeža i/ili crvenila, svakako se konzultirajte s liječnikom.
