Krvna slika | Limfociti - Uzroci povišenih ili sniženih razina

24.05.2020.

Krvna slika | Limfociti - uzroci povišenih ili sniženih razina

Limfociti su bijele krvne stanice koje su također jedna od glavnih vrsta imunoloških stanica u tijelu. Saznajte zašto su limfociti jako bitni za borbu protiv bolesti i gripa.

Što su limfociti i koje razine su normalne?

Limfociti su podvrsta bijelih krvnih stanica ili leukocita i predstavljaju sastavni dio našeg imunosnog sustava. Imunosni sustav štiti naš organizam od stranih proteina i mikroorganizama, a sastoji se od stanica i molekula koje u izuzetno složenoj međuigri reagiraju na opaženu opasnost.

Vrste limfocita

Limfociti se stvaraju u koštanoj srži, gdje ostaju i sazrijevaju kao B limfociti (B stanice). Drugi pak odlaze u limfno tkivo izvan koštane srži i tamo postaju T limfociti (T stanice) i NK stanice.

Uloga i funkcija limfocita

1.    B limfociti

B limfociti stvaraju protutijela, odnosno specijalizirane proteine koji se vežu na dijelove proteina mikroorganizama i stanica koje treba ukloniti iz organizma.

Nakon početne imunološke reakcije protutijela se ne gube, već u određenoj količini ostaju trajno pohranjena u organizmu. Iz tog razloga organizam je u budućnosti spreman brže i učinkovitije reagirati na istu takvu molekulu. To je princip prema kojem cijepljenjem vrlo uspješno potičemo imunološki odgovor na pojedine mikroorganizme.

B limfociti čine od 10 do 20% limfocita u krvi.

2.    T limfociti

Iako B limfociti obilježavaju strane proteine i stanice koje treba uništiti, oni ih sami ne mogu eliminirati bez pomoći drugih imunoloških stanica, kao što su T limfociti. T limfociti uništavaju takve obilježene stanice, signaliziraju drugim imunološkim stanicama da su potrebne u imunološkoj reakciji i drže imunološku reakciju pod kontrolom.

T limfociti su najbrojniji limfociti i čine od 60 do 80% limfocita u krvi.

Imunofenotipizacija krvi je pretraga koja određuje udjele različitih podvrsta T limfocita u krvi, kao što su CD4+ i CD8+ limfociti. Važna je za dijagnostiku i praćenje određenih hematoloških poremećaja te poremećaja imunosnog sustava.

3.    NK stanice

NK stanice ili stanice ubojice podvrste su limfocita koji brzo reagiraju na opasnost izravnim uništavanjem stanica koje su promijenjene tumorom ili okupirane virusom. NK stanice čine od 5 do 10% limfocita u krvi.

Referentne vrijednosti limfocita

Normalne vrijednosti limfocita označavaju se kao apsolutni broj limfocita (engl. absolute lymphocyte count, ALC), a kod djece znatno variraju ovisno o dobi. 

  • Limfocitoza je povišena razina limfocita. Kod djece starije od 12 godina limfocitoza je definirana apsolutnim brojem limfocita u krvi višim od 4 x 109/L, odnosno višim od 8 x 109/L kod dojenčadi.
  • Limfopenija (limfocitopenija) je snižena razina limfocita. Kod starije djece limfopenija je definirana apsolutnim brojem limfocita u krvi nižim od 1,5 x 109/L, odnosno nižim od 4,5 x 109/L kod dojenčadi.

Značajna ili dugotrajna limfocitoza i limfopenija mogu upućivati na postojanje određenih bolesti i zahtijevaju dodatnu dijagnostičku obradu.

Snižene i povišene razine limfocita u krvnoj slici najčešće uzrokuju i povišene, odnosno snižene leukocite, što zovemo leukocitoza, odnosno leukopenija.

Povišeni limfociti

Mogući uzroci povišene razine limfocita

  • Infektivna mononukleoza, roseola infantum i influenca (gripa) virusne su infekcije u sklopu kojih se najčešće nalaze povišene razine limfocita. Kod infektivne mononukleoze tipično su povišeni limfociti koje zovemo atipični limfociti ili reaktivni limfociti, a pod mikroskopom se svojom građom razlikuju od običnih limfocita i to zovemo polimorfija.
  • Hripavac je jedna od rijetkih bakterijskih infekcija kod koje se javlja limfocitoza.
  • Teže alergijske reakcije i hematološke bolesti (npr. akutna i kronična limfocitna leukemija) rjeđi su uzroci povišene razine limfocita.

Sniženi limfociti

Mogući uzroci snižene razine limfocita

  • Akutna infekcija kod djece najčešće uzrokuje prolaznu limfopeniju (sniženu razinu limfocita), a do oporavka dolazi spontano nakon kraćeg vremena. U tom slučaju u tijelu se najčešće nalaze povišeni neutrofilni granulociti, a pri kraju infekcije povišeni monociti ukazuju na uspješno rješavanje. Provjerite kako uspješno skinuti visoku temperaturu tijekom akutne infekcije kod djeteta ili kod beba.
  • Rijetki poremećaji imunosnog sustava (npr. autoimune bolesti i imunodeficijencije) i druge teže bolesti (npr. limfom i aplastična anemija) mogu se pojaviti ako se u krvi zadrže niske razine limfocita.
  • Nedostatak određenih nutrijenata (npr. cinka i vitamina B6), bilo zbog nedovoljnog unosa hranom ili bolesti tankog crijeva, također može dovesti do smanjenog broja limfocita.

Diferencijalna krvna slika

Diferencijalna krvna slika određuje se u sklopu kompletne krvne slike iz kapilarne ili venske krvi i daje informacije o zastupljenosti pojedinih vrsta leukocita: limfocita, granulocitnih neutrofila, bazofila, eozinofila i monocita. Osim udjela pojedinih vrsta leukocita, važan je i njihov apsolutni broj, kojeg prilikom interpretacije nalaza liječnik računa iz udjela pojedinih leukocita i ukupnog broja leukocita.

U dojenačkoj dobi, kao i u prvim godinama života, imunološki sustav iznimno je aktivan jer se tek upoznaje s molekulama i mikroorganizmima iz okoliša. Iz tog su razloga do pete godine života limfociti dominantne imunološke stanice u diferencijalnoj krvnoj slici s više od 50% udjela. Oko pete godine života izjednačava se udio limfocita i neutrofila, a od predškolske dobi nadalje u diferencijalnoj krvnoj slici normalno dominiraju granulocitni neutrofili.

Važno je imati na umu da je svako odstupanje u krvnoj slici potrebno kontrolirati, a ukoliko ne dolazi do oporavka, potrebna je dodatna dijagnostička obrada. Svaki nalaz diferencijalne krvne slike mora se interpretirati pažljivo i od strane liječnika.

Članak napisala:

dr.med. Ana Balažin Vučetić, spec.pedijatrije

dr.med., spec.pedijatrije - radi kao pedijatar u ambulanti primarne zdravstvene zaštite djece u Zagrebu. Posebna područja njenog interesa uključuju holistički pristup zdravstvenoj zaštiti, rani neurorazvoj te nutritivne potrebe i prehranu trudnica te male djece koja predstavlja temelj zdravlja, rasta i razvoja. Rođena je u Bjelovaru, gdje je završila osnovnu školu i Opću gimnaziju, a Medicinski fakultet u Zagrebu završava 2006. godine. Majka je jednog djeteta. U slobodno se vrijeme bavi jogom, meditacijom i pisanjem.

Ostali članci