Što je izvanmaternična trudnoća (ektopična trudnoća)?
Normalno i jedino moguće mjesto za normalan razvoj i tijek trudnoće je šupljina maternice. Svaki drugi dio maternice – rog maternice, vrat maternice (cerviks) ili dio unutarnjeg ženskog spolnog organa – jajovod, jajnik ili dijela trbušne šupljine – zdjelište, jetra… mogu biti sijelo izvanmaternične trudnoće (ektopične trudnoće, graviditas extrauterina) . Pojavnost je do 1,4% u svih trudnoća a najčešće se javlja u jajovodu (95%) zatim u trbušnoj šupljini (1,4%) dok na sva ostala sijela otpada zanemariv postotak. U slučaju da se radi o blizanačkoj trudnoći gdje je jedan plod smješten u šupljini maternice a drugi u jajovodu onda govorimo o heterotopičnoj trudnoći.
Što uzrokuje izvanmaterničnu trudnoću?
Izvanmaternična trudnoće je uzrokovana nepravilnim mjestom implantacije oplođene jajne stanice. Nakon oplodnje u ampularnom dijelu jajovoda oplođena jajna stanica putuje kroz jajovod do šupljine maternice. Na tom putu može doći do implantacije “prerano” (jajnik, jajovod, rog maternice) ili “ prekasno” (vrat maternice-cervikalna trudnoća). Nakon oplodnje ampula jajovoda ne mora preuzeti oplođenu jajnu stanicu pa se ona može ugnijezditi bilo gdje u trbušnoj šupljini. Kako je samo šupljina maternice sposobna održati normalan tijek trudnoće, bilo koje drugo mjesto gdje dođe do usađivanja oplođene jajne stanice ne može dugotrajno održavati razvoj trudnoće te se ubrzo završava oko 8. do 10 tjedna trudnoće.
Kome se može dogoditi izvanmaternična trudnoća?
Postoje brojni razlozi kada i kod koga se može razviti izvanmaternična trudnoća:
- Smanjena prohodnost i pokretljivost jajovoda
- nakon infektivnih bolesti (npr klamidijske infekcije, Escherihia coli…) i upale jajovoda,
- Endometrioza – radi stvaranja priraslica u zdjelištu koje ometaju rad i gibljivost jajovoda
- stanja nakon operacijskih zahvata u trbušnoj šupljini gdje dolazi do razvoja priraslica ili anatomskih promjena izgleda jajovoda
- Prirođene nepravilnost u razvoju jajovoda ili maternice
- Hormonalni razlozi – estrogen djeluje pozitivno a progesteron negativno na gibljivost jajovoda stoga nepravilne razine jednog ili drugog hormona mogu dovesti do ektopične trudnoće
- IUD (intrauterini uložak, spirala) – nakon dužeg korištenja radi mogućeg razvoja upale jajovoda ili jajnika
- Postupci medicinski potpomognute oplodnje (MPO) – prilikom vraćanja zametaka mogu biti odloženi na nepravilnim mjestima
- Rizično spolno ponašanje – infektivni uzroci
- Prethodne izvanmaternične trudnoće
- Pušenje – ukoliko planirate trudnoću prestanite pušiti
Koji su simptomi izvanmaternične trudnoće
Komplikacije izvanmaternične trudnoće su nekad vrlo opasne, a s druge strane postavljanje dijagnoza je nerijetko otežano. Stoga je bitno poznavati određene simptome koji će pomoći u brzini dijagnosticiranja.
Glavni simptomi
- Izostanak menstruacije
- Bol u donjem dijelu trbuha- najčešće jednostrana
- Nepravilno krvarenje iz rodnice
Simptomi puknuća
- Oštra bol u donjem abdomenu
- Opća slabost i vrtoglavica – radi obilnijeg krvarenja u trbušnu šupljinu
- Mučnina i povraćanje
- Bol u ramenu ili u području dijafragme (ošita)
- Pad krvnog tlaka – kod obilnijeg krvarenja
Dijagnosticiranje izvanmaternične trudnoće
Kada se javiti doktoru?
Prilikom izostanka menstruacije potrebno je ustanoviti trudnoću. Ukoliko se razviju simptomi krvarenja iz rodnice i boli u donjem dijelu trbuha i ramena potrebno je javiti se liječniku. Prateći simptomi krvarenja u trbušnu šupljinu su uz bolnost i omaglica, vrtoglavica, opća slabost i pad krvnog tlaka (hipotenzija). kod posjete liječniku učiniti će se ginekološki pregled kojim će liječnik, tražeći karakteristične simptome prilikom pregleda, posumnjati radi li se o izvanmaterničnoj trudnoći.
Vaginalni ultrazvuk
Već od petog tjedna trudnoće gestacijska vrećica bi se trebala vidjeti u šupljini maternice. Kod izvan maternične trudnoće ona se ne nalazi u maternici nego izvan nje. Dodatno ukoliko se uključi doppler (registracija protoka krvi) oko gestacijske vrećice se vidi kružni protok (ring of fire) što je također ultrazvučni dokaz ektopične trudnoće. Prisutnost slobodne tekućine u zdjelištu je znak nakupljanja krvi uslijed oštećenja nastalog puknućem mjesta na kojem se razvijala izvanmaternična trudnoća.
Krvne pretrage
- Određivanje korionskog gonadotropina (bHCG)
Ako sumnjamo na izvanmaterničnu trudnoću dodatni dokaz je i nepravilan porast bHCG-a (hormona trudnoće) u dva mjerenja u razmaku dva dana. Porast bi trebao biti najmanje za 50% veći nakon drugog dana. Ukoliko je došlo do puknuća jajovoda doći će i do pada bHCG-a. Mjerenje ovog markera nam služi i u praćenju razvoja izvanmaternične trudnoće (ekspektativno praćenje) ili kod liječenja lijekovima.
- Određivanje razine progesterona i estradiola
Rijetko se koristi u kliničkoj primjeni. Razine progesterona niže od 80nmol/l i razina estradiola manje od 500pg/ml također su dokaz nepravilne trudnoće. Međutim ukoliko se radi o ranoj izvanmaterničnoj trudnoći gdje još nije došlo do puknuća jajovoda, a plod je živ, neće doći do pada vrijednosti navedenih hormona.
Laparoskopija
Ponekad je teško ustanoviti radi li se izvanmaterničnoj trudnoći pa se uz razvijene simptome mora učiniti i laparoskopska dijagnostička operacija kojom se potvrđuje sumnja na izvanmaterničnu trudnoću i njena lokacija. Ukoliko je potvrđeno mjesto izvanmaternične trudnoće ista se operacijski odstrani pa je operacija i terapijski postupak.
Liječenje izvanmaternične trudnoće
Jedan dio izvanmaterničnih trudnoća (do 20%) se može samo pratiti ambulantno (ekspektativni postupak) i nije potrebno je liječenje medikamentima ili operacijskim postupkom. Liječnik će vas češće naručivati na ginekološke preglede, ultrazvuk i provjeru razine bHCG-a.
Lijekovi
Metotreksat
U medikamentoznom liječenju izvanmaternične trudnoće najčešće se koristi metotreksat. Spada u skupinu citostatika i osnovno mu je djelovanje da sprječava razvoja ploda i ostalih stanica trudnoće koje omogućavaju preživljavanje ploda. Koristi se jednokratno sistemski uz eventualno ponavljanje za 5 do 7 dana ili se ubrizgava pod kontrolom ultrazvuka direktno u izvanmaterničnu trudnoću. Za njegovu upotrebu kod pacijentica sa izvanmaterničnom trudnoćom trebaju biti zadovoljeni slijedeći uvjeti:
- Dokazana izvanmaternična trudnoća
- Razina bHCG-a manja od 5000IU/L
- Hemodinamski stabilne pacijentice – urednog krvnog tlaka bez značajnijeg pada vrijednosti u krvnoj slici
- Zdrave pacijentice – bez drugih kroničnih bolesti kao što su bolesti bubrega, jetre, krvnih stanica…
- Trudnoća u jajovodu dužine manje od 4cm mjerena ultrazvukom
- Izvanmaternična trudnoća kod koje nije došlo do puknuća i krvarenja iz mjesta ugnježđenja.
Najčešće se koristi kod izvanmaternične trudnoće smještene u:
- Jajovodu
- Intersticijska trudnoća – dio jajovoda koji se nalazi u rogu maternice
- Cerviksu (vratu maternice)
- Jajniku
Od ostalih lijekova mogu se koristiti još aktinomicin D, hipertonična otopina glukoze (50%), mifepriston…
Operacija
Najčešće korištena metoda u liječenju izvanmaternične trudnoće je operacija. Ovisno o kliničkoj slici, mjestu i dostupnosti izvanmaternične trudnoće ona može biti:
- Laparoskopska – najčešća (zlatni standard), jer je spada u minimalno invazivne zahvate a kako je izvanmaternična trudnoća najčešće smještena u jajovodu je i najprimjerenija.
- Laparotomijska – rjeđa, klasično otvaranje trbušne stijenke
Tijekom operacije najčešće se učini odstranjenje cijelog jajovoda (salpingektomija) sa trudnoćom, a ponekad se može samo urezati stijenka jajovoda ili se istiska trudnoća iz jajovoda.
Kako prevenirati izvanmaterničnu (ektopičnu) trudnoću?
Ne postoji prevencija za izvanmaterničnu trudnoću ali ukoliko postoje određena stanja kojim ste bili izloženi prije, a koja dovode do češće pojavnosti, na istu treba posumnjati, ukoliko ste imali ili imate probleme navedene u podnaslovu Kome se može dogoditi izvanmaternična trudnoća.
Koje su posljedice izvanmaternične trudnoće?
Posljedice izvanmaternične trudnoće odnose se na simptome i načine liječenja. Ponekad obilnija krvarenja mogu dovesti i do, po život opasnih, situacija. Operacijskim zahvatima smanjuje se mogućnost “prirodnog” začeća jer se odstranjenjem jajovoda ili poštednim zahvatima na jajovodu često oštećuje njegova funkcija ili jednostavno ostajete bez prirodnog puta oplođenog jajašca do maternice pa je potreban postupak medicinski potpomognute oplodnje-izvanmaternični postupak oplodnje i embriotransfer (prijenos ploda u maternicu).
Kada pokušati ponovno zatrudnjeti?
Svakako sa slijedećom trudnoćom treba pričekati psihički i fizički oporavak od operacijskog zahvata. Ukoliko je korišten metotreksata onda je najbolje pričekati od tri do šest mjeseci. Statistički gledano, šanse za buduću uspješnu trudnoću vrlo su dobre i 65% žena je ima urednu trudnoću u roku od 18 mjeseci od ektopične trudnoće. Neka istraživanja sugeriraju da se ta brojka tijekom dvije godine povećava na oko 85%. Vaša šansa za začeće uvelike ovisi o zdravlju vaših jajovoda. Ukoliko planirate trudnoću svakako je uputno o tome obavijestiti vašeg ginekologa.
Zaključak
Izvanmaternična trudnoća može biti izrazito opasno stanje, a istovremeno ponekad ju je teško dijagnosticirati. Treba obratiti pozornost na navedene simptome uz napomenu da takva trudnoća je najčešće manje opasna prije šestog tjedna jer do tada ne izaziva veće komplikacije. Treba zapamtiti osnovne simptome – izostanak menstruacije, bol u donjem dijelu trbuha i nepravilno krvarenje iz rodnice te ukoliko su prisutni bez odlaganja se javiti liječniku neovisno o tjednima trudnoće.
