10.07.2025.

Sunčanica ─ simptomi, pomoć i prevencija kod djece

Mala djeca i dojenčad su posebno ugrožena skupina kada se radi o sunčanici, jer kod njih određeni mehanizmi nisu u potpunosti razvijeni.

Sunčanica

Naš organizam je savršen aparat koji složenim mehanizmima održava temperaturu tijela optimalnu za funkcioniranje. No, u ljetnim mjesecima, kada vladaju visoke temperature zraka, a dodatno je povećana i količina vlage u zraku, tijelo svojim mehanizmima nije uvijek u stanju održati stabilnu temperaturu, stoga se može pregrijati i dovesti do opasnog stanja – sunčanice. Posebno treba paziti na one najmanje, jer sunčanica kod djece može nastati vrlo brzo, a simptomi sunčanice kod djece nisu uvijek odmah prepoznatljivi.

Što je sunčanica?

Sunčanica je termoregulacijski poremećaj koji nastaje zbog pregrijavanja tijela i duljeg izlaganja nezaštićene glave, osobito potiljka, sunčevom toplinskom zračenju. Obično se javlja kod osoba koje ne nose pokrivala za glavu.

Kod sunčanice dolazi do poremećaja normalnih tjelesnih funkcija, posebice u mozgu, gdje širenje krvnih žila i njihov porast propusnosti može izazvati oticanje (edem) moždanog tkiva.

Kada se javlja sunčanica?

Sunčanica se obično javlja tijekom ljetnih mjeseci, kada su temperature zraka visoke, a vlaga povećana. Najčešće se javlja kod dojenčadi, male djece i osoba koje nisu adekvatno zaštićene (bez šešira, s nedovoljno tekućine itd.).

Dojenčad i mala djeca nemaju dovoljno razvijene mehanizme termoregulacije, znojenja i hlađenja tijela te su posebno ugrožena skupina. Povišena temperatura od sunca kod djece često je prvi znak mogućeg razvoja sunčanice. Najveći rizik razvoja sunčanice je kod duljeg boravka na direktnom suncu, osobito između 11 i 17 sati, kada je sunčevo zračenje najintenzivnije. 

Zašto dolazi do sunčanice?

Naš mozak ima “termostat”, odnosno termoregulacijski centar koji kontrolira tjelesnu temperaturu. Kada temperatura okoliša poraste, taj centar potiče znojenje i povećanu cirkulaciju kako bi tijelo ostalo rashlađeno. Ako je sustav opterećen – zbog visoke temperature zraka, vlage, dehidracije ili nezdravog kardiovaskularnog sustava – tijelo se više ne može učinkovito hladiti. Posljedica je pregrijavanje tijela. 

Toplina djeluje i na mozak, šire se krvne žile u mozgu, postaju propusne za tekućinu, te dolazi do otekline moždanog tkiva i simptoma sunčanice.

Koliko traje sunčanica?

Roditelje često zanima koliko traje sunčanica kod djece, a odgovor ovisi o težini simptoma i brzini pružanja pomoći. Simptomi sunčanice kod djece mogu se brzo pogoršati zbog nedovoljno razvijenog sustava hlađenja tijela.

Lakši oblici sunčanice

Lakši oblici sunčanice mogu trajati nekoliko sati do nekoliko dana uz odmor, rehidraciju i rashlađivanje. 

Teži oblici sunčanice

Teži slučajevi sunčanice s nesvjesticom ili neurološkim simptomima mogu zahtijevati dug oporavak, a ponekad i bolničko liječenje.

Simptomi sunčanice kod djece

Sunčanica simptomi kod djece mogu varirati, ali svaka sumnja zahtjeva hitnu reakciju.

Lakši simptomi sunčanice kod djece

Ovi simptomi sunčanice kod djece mogu se pojaviti i postupno, pa ih je lako zamijeniti s umorom ili dehidracijom.

Teži simptomi sunčanice kod djece

  • Omamljenost
  • širenje zjenica
  • gubitak svijesti
  • ubrzani puls
  • plitko, ubrzano disanje.

Kako pomoći djetetu koje ima sunčanicu?

Ako primijetite simptome sunčanice kod djeteta, poduzmite sljedeće korake:

  • premjestite dijete u hladovinu ili klimatizirani prostor
  • skinite mu odjeću
  • rashladite ga laganim polijevanjem vodom sobne temperature, mokrim ručnicima ili plahtama
  • stavite hladan oblog na potiljak
  • koristite ventilator ako je dostupan
  • dajte mu da pije vodu u manjim gutljajima
  • u slučaju nesvjestice, položite dijete na bok i odmah potražite liječničku pomoć.

Brzo djelovanje je ključno – prva pomoć kod sunčanice kod djece može spriječiti ozbiljne komplikacije.

U slučaju pojave težih simptoma sunčanice kod djece, odmah potražite pomoć liječnika.

Cijelo vrijeme je potrebno kontrolirati tjelesnu temperaturu. S hlađenjem trebate prestati tek kada se tjelesna temperatura spusti ispod 38 stupnjeva. Potreban je odmor u miru u zamračenoj i prohladnoj prostoriji.

Posljedice sunčanice

Ako se sunčanica ne prepozna i ne liječi na vrijeme, mogu nastupiti ozbiljne posljedice:

  • oštećenje moždanog tkiva
  • dugotrajna iscrpljenost i slabost
  • poremećaji ravnoteže i koncentracije
  • povećana osjetljivost na toplinu u budućnosti
  • u ekstremnim slučajevima – toplinski udar koji može biti i po život opasan.

Nekontrolirana izloženost suncu, osobito bez zaštite, povećava rizik od sunčanice kod beba i manje djece, što može ostaviti ozbiljne posljedice. 

Boravak na suncu ─ kako se zaštititi od sunčanice?

Za prevenciju sunčanice kod djece (i odraslih) važno je pridržavati se sljedećih savjeta:

  • izbjegavati direktno sunce između 11 i 17 sati
  • nositi laganu, prozračnu odjeću i šešir širokog oboda
  • redovito piti vodu, čak i kad niste žedni
  • jesti laganu hranu bogatu voćem i povrćem
  • glavu i potiljak štititi pokrivalom (idealno navlaženim)
  • redovito rashlađivati tijelo (tuširanjem, ventilatorom)
  • koristiti adekvatnu zaštitu od UV zračenja (kreme, sjenila).

Posebna pažnja mora se posvetiti djeci jer njihov organizam još nema potpuno razvijen sustav termoregulacije ni zaštite kože. 

Budite oprezni s izlaganjem suncu, jer sunčanica nije jedina opasna posljedica ljetnih vrućina. Nekontrolirano izlaganje sunčevim ultraljubičastim zrakama može trenutno dovesti do opeklina, a dugoročno do karcinoma i prijevremenog starenja kože.

Pod povećanim rizikom od posljedica sunčevog zračenja su dojenčad i mala djeca. Zaštitni mehanizmi u koži u ovoj dobnoj skupini nisu razvijeni, jer dječji organizam punu aktivnost u stvaranju melanina obično ostvari tek oko 12. godine života. Ako nastanu, opekline od sunca dodatno smanjuju sposobnost rashlađivanja tijela i pogoršavaju sunčanicu.

Sunčanica je ozbiljno zdravstveno stanje koje se može razviti brzo i neočekivano, osobito kod djece. Pravodobno prepoznavanje znakova sunčanice kod beba i djece te primjena odgovarajućih mjera prve pomoći ključni su za izbjegavanje ozbiljnih posljedica. Prevencija je najbolja zaštita – pravilna odjeća, boravak u hladu, dovoljna hidratacija i odgovorno ponašanje na suncu pomažu očuvanju zdravlja vašeg djeteta tijekom ljetnih mjeseci.

Nives Pustišek

Članak napisala:

doc. dr. sc. Nives Pustišek, dr. med.

je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci