Zarazna bolest uzrokovana bakterijom iz bakterijskog roda Salmonella naziva se salmoneloza. U ovaj rod bakterija pripada mnogo različitih vrsta i podvrsta salmonela od kojih su neke važne kao uzročnici proljeva i povraćanja.
Najznačajnija je vrsta Salmonella enterica u koju pripada par tisuća serotipova. Neki poznatiji serotipovi su Salmonella Typhi (uzročnik trbušnog tifusa), Salmonella Typhymurium, Salmonella Paratyphy i Salmonella Enteritidis.
Danas je trbušni tifus u razvijenim zemljama vrlo rijedak tako da kad govorimo o salmonelozama tada mislimo na ostale serotipove salmonela. U razvijenim zemljama salmoneloze su kod ljudi najčešće bakterijske crijevne infekcije. Prenose se putem kontaminirane (zaražene) hrane ili vode. Većina infekcija salmonelom prolaze bez potrebe liječenja lijekovima, no ponekad salmoneloze mogu biti i opasne po život.
Kako se prenosi salmonela?
Čovjek se zarazi salmonelom kada jede kontaminiranu (zagađenu) hranu ili vodu, dakle mjesto ulaska bakterije je probavni trakt čovjeka. Salmonela inače živi u probavnom traktu životinja i čovjeka i prisutna je u fecesu (izmetu).
Kod životinja salmonela se često nalazi ne samo u probavnom traktu nego i u krvotoku (kod ljudi je to rijetko) i tako putem krvi dospijeva u svaki organ životinje pa tako i u meso koje jedemo, stoga je važno hranu (osobito meso i jaja) dobro termički obraditi prije jela.
Salmonela se prenosi prljavim rukama odnosno ako se nakon obavljanja nužde ne operu dobro ruke, a rukuje se hranom, stoga se put prijenosa naziva feko-oralni put prijenosa. Osoba koja ne pokazuje znakove bolesti također može prenijeti salmonelu ukoliko je kliconoša te nehigijenski rukuje hranom. Rjeđi putevi zaraze salmonelom su kontakti s egzotičnim kućnim ljubimcima poput reptila.
Rizične namirnice prenosnici salmonele
Svaka hrana može biti izvor zaraze ako se njome nehigijenski rukovalo ili je hrana dugo stajala izvan hladnjaka, podgrijavana hrana ili hrana nije adekvatno termički obrađena (kuhana ili pečena) prije konzumacije.
Hrana koja je zaražena salmonelom ne mora ima drugačiji izgled ili miris stoga je važno svaku hranu prije jela dobro termički obraditi i pridržavati se higijenskih pravila rukovanja hranom.
Neke namirnice su rizičnije da budu izvor zaraze salmonelom, a to su:
- sirovo meso (osobito perad),
- sirova jaja
- svježe, nepasterizirano mlijeko
- kolači s nekuhanim kremama i sladoledi (osobito sa sirovim jajima i svježim mlijekom).
- Simptomi salmoneloze
Inkubacija (vrijeme od zaraze do pojave simptoma) nakon unošenja kontaminirane hrane traje 6 do 48 sati. Težina simptoma bolesti ovisi o količini bakterija koje su ušle u organizam, zatim o njihovoj patogenosti (neki serotipovi su patogeniji od drugih) te o imunitetu i općenito zdravlju same osobe.
Manja djeca do 5 godina i osobe starije od 65 godina kao i osobe s narušenim imunitetom zbog drugih bolesti (imunokompromitirane osobe) imaju veći rizik da razviju teži oblik bolesti.
Zaraza salmonelom najčešće dovodi do lokalne želučano – crijevne infekcije – gastroenteritisa kojeg je teško razlikovati od drugih želučano crijevnih infekcija (crijevnh viroza).
Najčešći simptomi salmonelnog gastroenteritisa kod odraslih i kod djece su:
- nagla pojava mučnine
- bolovi u trbuhu
- povraćanje
- proljev
- temperatura i zimica
- glavobolja
- rijetko se pojavljuje krv u stolici.
Simptomi se najčešće spontano smiruju kroz 3-5 dana iako proljevi mogu trajati i do 10 dana.
Dok traju najburniji simptomi potrebno je obratiti pažnju na unos tekućine kako dijete (ali i odrasla osoba) ne bi dehidrirala, a najveći rizik od pojave dehidracije i s tim povezanim komplikacijama imaju manja djeca i starije osobe.
Znaci dehidriranosti na koje treba obratiti pozornost te se javiti liječniku ukoliko se primijete:
- suhoća usnica i jezika (bijel jezik)
- koža je suha i lako se stvara nabor
- smanjena količina urina (obratiti pažnju na težinu pelena i učestalost potrebe za mijenjanjem pelena)
- urin je tamniji (tamnije žuta boja urina – urina je koncentriran jer organizam štedi tekućinu)
- dijete je mirno, pospano, malaksalo
- puls je ubrzan ali je oslabljen u smislu da se teže može napipati.
U slučaju pojave dehidracije potrebna je hospitalizacija zbog kontrole unošenja tekućine (infuzijama) dok se bolest spontano ne smiri.
U rjeđim slučajevima bakterije salmonele mogu prodrijeti u krvotok (bakterijemija) te na taj način bakterije mogu dospjeti do svih organa u tijelu i uzrokovati npr. upale kostiju i zglobova, upalu bubrega, moždanih ovojnica ili uzrokovati apscese (nakupine gnoja) u trbušnoj šupljini. U slučaju bakterijemije potrebna je antibiotska terapija.
Dijagnoza salmoneloze
Dijagnoza salmoneloze dokazuje se mikrobiološkom pretragom uzorka stolice te je dijagnoza potvrđena ako se nađe bilo koja bakterija iz roda Salmonella.
Nije potrebno svaku osobu s proljevom i povraćanjem odmah testirati nego se na testiranje šalje ukoliko nakon 2 do 3 dana ne dolazi do smirivanja simptoma ili ukoliko se pojavi krv u stolici i/ili se epidemiološki posumnja da bi se moglo raditi o salmoneli (npr. grupiranje slučajeva proljeva i povraćanja u osoba iz iste škole, vrtića, ili nakon zajedničke proslave ili u istom mjestu, kvartu).
Nakon što je nekome dokazana Salmonella potrebno je nakon smirivanja simptoma ponavljati testiranja stolice sve dok se ne dobiju tri uzastopna uredna, negativna nalaza (najčešće je vrlo brzo nakon nestanka simptoma, no ponekad se kliconoštvo može produžiti na više mjeseci).
Liječenje salmoneloze
Liječenje salmoneloze s povraćanjem i proljevom provodi se samo potpornim postupcima:
- spuštanjem temperature
- dovoljnom rehidracijom
- dijetalnom prehranom.
Kako smo već naveli, osobito je važno kod djece i starijih pratiti unos tekućine i zamijetiti na vrijeme znakove dehidracije.
Kod obilnijih i učestalijih proljeva i povraćanja važno je nadoknađvati izgubljenu tekućinu ne samo vodom već se treba koristiti rehidracijske otopine kako bi uz tekućinu nadoknadili i elektrolite (npr. Rehidromiks , Reidrato ili Hipp ORS).
Djecu koja još doje treba što češće stavljati na prsa, a može im se dodati i unos tekućine na žličicu (prokuhana voda, rehidracijske otopine). Dijetna prehrana djece treba se u početku sastojati uglavnom od tekuće hrane, laganih juha, kašica, zatim se uvodi meso, riba, žitarice i povrće, a hranu treba nuditi u više manjih obroka.
Ukoliko se kroz 2 do 3 dana proljev, povraćanje i temperatura ne smiruju ili dijete (ili odrasli) unatoč postupcima rehidracije izgleda dehidrirano, treba se svakako uputiti liječniku.
Antibiotici se ne daju rutinski za salmoneloze jer ne skraćuju tijek bolesti, a mogu produžiti kliconoštvo (izlučivanje salmonela u stolici. Terapija antibioticima primjenjuje se:
- kod djece mlađe od 12 mjeseci,
- kod starijih osoba koje boluju od više kroničnih bolesti,
- kod imunokompromitiranih ili u slučaju pojave krvi u stolici,
- u slučaju bakterijemije i širenja salmonele na druge unutarnje organe.
Prevencija salmoneloza
S obzirom da je glavni put prijenosa salmonele kontaminirana hrana i prijenos prljavim rukama vrlo je jednostavno zaključiti kako ćemo prevenirati pojavu salmoneloza:
- sva hrana, a osobito meso i jaja, treba biti dobro termički obrađena – 10 minuta kuhanja/pečenja na 70°ubija salmonelu
- sirovo meso ne smije doći u kontakt s gotovom hranom koja je sprema za jelo
- kuhinjski pribor (nož, vilica, daska za rezanje) koji smo koristili za sirovu hranu ne smije se koristiti za gotovu, pripremljenu hranu
- ostatke hrane treba čuvati u hladnjaku, ne na sobnoj temperaturi
- podgrijavanje hrane treba biti dovoljno dugo na dovoljnoj temperaturi
- ne jesti hranu koja sadrži sirova jaja ili neprokuhano svježe mlijeko
- redovito prati ruke nakon toaleta, prije rukovanja hranom, nakon rukovanja sirovom hranom
- redovito prati radne površine u kuhinji i kuhinjske daske
- kliconoše ne smiju sudjelovati u pripremi hrane (moraju dobiti 3 uzastopna negativna nalaza uzorka stolice).
Posljedice salmoneloze
Uobičajeni tijek salmoneloze s gastroenteritisom ne dovodi do posljedica. Oporavak je potpun kroz 10-tak dana.
Salmonele mogu kod nekih osoba uzrokovati kliconoštvo . Definicija kliconoštva je da osoba izlučuje bakteriju u stolici (fecesu) dulje od 3 mj. od nestanka simptoma (rekonvalescentno kliconoštvo), a u kroničnom kliconoštvu izlučuju bakterije dulje od godinu dana. Dugotrajno kliconoštvo salmonelama događa se u manje od 1% slučajeva.
Kod težih oblika salmoneloza s bakterijemijom može doći do oštećenja zahvaćenih unutarnjih organa, no ukoliko se u tim slučajevima pristupi pravovremenom liječenju antibioticima posljedice su rijetke. Neliječena bakterijemija može dovesti do smrtnog ishoda.
Salmoneloze su u svijetu vrlo učestala crijevna infekcija, a glavni rezervoar salmonele su životinje i njihovo meso koje se svugdje konzumira. Kako bi smanjili učestalost salmoneloza i zaštitili sebe i svoje obitelji (osobito malu djecu i starije) važno je biti oprezan prilikom rukovanja sirovom hranom, pridržavati se svih pravila pripreme, obrade i čuvanja hrane, a osim toga naglasak treba staviti na higijenu ruku, kuhinjskog pribora i kuhinjskih površina.
U slučaju pojave simptoma slamoneloze ne treba posezati za antibiotikom osim u težim slučajevima, a liječenje treba provoditi dovoljnom rehidracijom, dijetalnom prehranom i odmorom.
