Mongolska pjega (lat. Macula mongolica) je urođena promjena na koži koja se najčešće primjećuje kod novorođenčadi, obično na trtičnom ili donjem dijelu leđa. Iako njezin izgled ponekad može zabrinuti roditelje, riječ je o potpuno bezopasnoj i prolaznoj pojavi. Pjega ne zahtijeva liječenje te u većini slučajeva spontano nestaje tijekom ranog djetinjstva. Iako se može vidjeti kod svih populacija, najčešće se primjećuje u azijskoj populaciji te je po tome i dobila naziv.
Uzrok nastanka mongolske pjege
Uzrok mongolske pjege nije potpuno poznat. Mongolska pjega kod beba nastaje zbog zadržavanja melanocita – stanica koje proizvode pigment melanin – u dubljim slojevima kože (dermisu) tijekom fetalnog razvoja.
Normalno se melanociti tijekom trudnoće premještaju u površinski sloj kože (epidermis). Kada taj proces nije u potpunosti završen, pigment ostaje dublje u koži i stvara plavkasto-sivu ili plavozelenu boju. Mongolska pjega kod beba nije povezana s bolešću niti genetskim poremećajem, već s prirodnim razvojnim varijacijama.
Kako izgleda mongolska pjega?
Mongolska pjega obično ima plavkasto-sivu ili plavo-zelenu nijansu, nekada može biti i blago ljubičasta. Boja mongolske pjege rezultat je dubljeg smještaja pigmenta u koži (Tyndallov efekt – raspršenje svjetlosti daje plavkastu nijansu).
Mongloska pjega kod djece se najčešće javlja na donjem dijelu leđa i stražnjici, ali može biti prisutna i na ramenima, rukama ili nogama.
Mongolska pjega može biti pojedinačna ili na više mjesta. Promjer mongolske pjege varira – može biti veličine nekoliko milimetara do više centimetara. Površina kože iznad mongolske pjege je glatka, bez zadebljanja ili ljuskanja. Mongolska pjega je u potpunosti bezbolna i ne svrbi.
Koliko je česta mongolska pjega?
Učestalost mongolske pjege ovisi o etničkom podrijetlu. Mongolska pjega kod beba se najčešće se pojavljuje kod azijske, afričke i latinoameričke – u više od 80% novorođenčadi. Kod bijele rase pojavnost mongolske pjege je znatno manja, oko 5–10%. Pjega se obično vidi odmah po rođenju ili unutar prvih tjedana života, a u većini slučajeva nestaje do šeste godine. U manjem broju slučajeva može ostati vidljiva i u odrasloj dobi, ali tada poprima blažu nijansu.
Dijagnoza mongolske pjege
Dijagnozu mongolske pjege postavlja liječnik već pri prvom pregledu novorođenčeta, na temelju kliničkog izgleda. Dodatna obrada mongolske pjege (na primjer ultrazvuk ili slično) nije potrebna jer je karakterističan izgled dovoljan za postavljanje dijagnoze. Mongolsku pjegu je katkada potrebno razlikovati od:
- promjena na krvnim žilama kože (na primjer, kapirani hemangiom, rodin ugriz i slično)
- drugi poremećaji pigmentacije (na primjer, plavi madež ili mrlje boje bijele kave)
- modrica (osobito u slučajevima kada se pojavi na neuobičajenim mjestima).
Tretiranje mongolske pjege
Mongolska pjega kod djece ne zahtijeva nikakav medicinski tretman. Budući da je riječ o dobroćudnoj i prolaznoj promjeni, preporučuju se promatranje i redoviti pedijatrijski pregledi. Istraživanja su pokazala da mongolske pjege izvan trtičnog područja i one koje su veće od 10 cm znaju ostati i u odrasloj dobi. Ako pjega ne nestane do adolescencije i predstavlja estetski problem, moguće je razmotriti lasersko uklanjanje, no to je rijetko potrebno.
Mongolska pjega kod beba je uobičajena, bezopasna i prolazna pigmentna promjena kože novorođenčadi. Ne zahtijeva liječenje niti predstavlja zdravstveni rizik. Edukacija roditelja o mongolskoj pjegi važna je kako bi se spriječile nepotrebne brige i pogrešna tumačenja.
