Slezena je malen organ s važnom ulogom. Naziva se još i sigurnosnim vratima organizma zbog njene važne uloge u obrani protiv mikroorganizama i filtriranju krvi od oštećenih krvnih stanica.
Gdje se nalazi slezena i za što služi?
Slezena je neparni organ veličine šake i nalazi se u gornjem lijevom kvadrantu trbuha. Ima važnu ulogu u hematopoetskom i limfatičkom sustavu organizma. Spužvaste je građe, obavijena vezivnom čahurom od koje odlaze vezivne pregrade (trabekule) u unutrašnjost slezene, a sadržavanju krvne žile i živce. Unutar pregrada se nalaze okrugle nakupine limfnog tkiva i nazivaju se bijela pulpa. Oko bijele pulpe je tkivo bogato krvlju i naziva se crvena pulpa.
Glavne uloge slezene su:
- stvaranje limfocita (stvaraju se u bijeloj pulpi, sazrijevaju i prelaze u krvotok)
- razgradnja eritrocita i recikliranje željeza (stari i oštećeni eritrociti se razgrađuju)
- spremište crvenih krvnih stanica (eritrocita) i krvnih pločica (trombocita)
- sadrži i druge stanice važne za obranu organizma od mikroorganizama (npr. fagociti)
- služi kao spremnik krvi što može biti važno u slučaju većeg krvarenja.
Slezenu tako možemo shvatiti kao dva organa u jednom, oba važna za normalno funkcioniranje organizma što postaje značajno u slučaju odstranjenja slezene (splenektomije).
Bolna slezena
Dvije najčešće bolesti slezene uzrokuju bolnu slezenu, to su:
- povećana slezena i
- raspuknuta slezena.
Povećana slezena (splenomegalija)
Povećana slezena ili splenomegalija je stanje kod kojeg dolazi do rasta volumena slezene pri čemu ona povlači u sebe više krvi nego je to uobičajeno.
Uzroci povećane slezene
Uzroci povećane slezene mogu biti:
- virusne infekcije kao što je infektivna mononukleoza
- bakterijske infekcije kao što je sifilis
- endokarditis (upala srčane ovojnice)
- parazitske bolesti kao što je malarija
- bolesti jetre koje usporavaju prolaz krvi kroz slezenu kao što je ciroza jetre (alkoholna i nealkoholna)
- apsces slezene (lokalizirana nakupina gnoja u slezeni okružena ovojnicom)
- policitemija
- sarkoidoza
- lupus
- hemolitičke anemije
- limfomi i leukemije
- pritisak na venu slezene
- tromboza vene slezene
- infarkt slezene
- ciste slezene (parazitske i neparazitske)
- ozljeda slezene i unutarnje krvarenje u slezeni.
Simptomi povećane slezene
Većina ljudi nema simptome povećane slezene već se ona otkrije pri rutinskom pregledu. Kod nekih pacijenata je simptom bolna slezena no ne povezuju tu bol s povećanom slezenom jer se bolovi iz slezene često prenose u druga područja (u lijevo rame i u leđa).
Od simptoma povećane slezene još se mogu javiti:
- osjećaj punoće nakon unosa male količine hrane
- umor (anemija zbog smanjenog broja eritrocita u krvotoku)
- povećana učestalost infekcija (zbog smanjenog broja limfocita u krvi).
Liječenje povećane slezene
Liječenje povećane slezene ovisi o uzroku. Ukoliko se radi o bakterijskim ili parazitskim infekcijama, liječit ćemo ih antimikrobnim lijekovima. Ukoliko se radi o cisti, apscesu ili ozljedi slezene ponekad je potrebno kirurško odstranjivanje slezene (splenektomija).
Raspuknuta slezena
Uzroci raspuknute slezene
Do ozljede slezene najčešće dolazi pri tupoj traumi u području trbuha što se najčešće događa:
- pri prometnim nesrećama u automobilu ili na biciklu,
- u kontaktnim sportovima (boks, hokej, nogomet) ili
- u tučnjavama.
Povećana slezena (splenomegalija) se može raspuknuti i pri blažoj traumi. Puknuće slezene je hitno medicinsko stanje. Ukoliko je puknuće veće, dovodi do obilnog krvarenja u području trbušne šupljine i može brzo dovesti do gubitka velike količine krvi, hemoragičnog šoka i smrti.
Simptomi raspuknute slezene
Simptomi raspuknute slezene su:
- osjećaj punoće u području gornjeg dijela trbuha, posebno na lijevoj strani
- bolna slezena
- bolovi u lijevom ramenu
- osjećaj žeđi, slabosti, bljedilo, ubrzan puls, omaglica i gubitak svijesti uslijed gubitka velike količine krvi.
Liječenje raspuknute slezene
Raspuknuta slezena se liječi kirurški – splenektomijom (kirurško odstranjenje slezene) ukoliko je ozljeda veća, a u posljednje vrijeme i nekirurški kod manjih ozljeda i hemodinamski stabilnih pacijenata.
Splenektomija
Splenektomija je kirurški zahvat kojim se djelomično ili potpuno uklanja slezena.
Splenektomija je metoda izbora u liječenju ozljede slezene no može biti indicirana i u nekim drugim stanjima koja uzrokuju bolnu slezenu kao što su:
- splenomegalija
- određeni poremećaji krvnog sustava kao što su idiopatska trombocitopenična purpura, talasemija, hereditarna sferocitoza
- neki tumori (Hodgkinov limfom, Ne-Hodgkinov limfom)
- infekcije (apses slezene)
- ciste.
Splenektomija se može izvesti:
- laparoskopski
- otvorenom operacijom.
Laparoskopski – kirurški zahvat kojim se pristupa u trbušnu šupljinu kroz male rezove na koži uz pomoć kamere i posebnih kirurških instrumenata) i nakon takve operacije je brži oporavak i manja učestalost ranih postoperativnih komplikacija.
Otvorena operacija – ukoliko se radi kod puknuća slezene tada se pristupa hitnom operativnom zahvatu.
Splenektomiji prethodi preoperativna obrada koja uključuje:
- vađenje krvi
- elektrokardiogram
- radiološku sliku prsnog koša te
- CT (kompjuteriziranu tomografiju) ili MR (magnetsku rezonancu).
Oporavak nakon splenektomije
Nakon operacije je potrebno praćenje vitalnih parametara bolesnika, intravenska nadoknada tekućina, primjena analgetika (lijekova za liječenje boli) te drugih lijekova ovisno o potrebama pacijenta.
Ukoliko se radilo o otvorenoj operaciji, bolničko liječenje traje blizu 7 dana, nekad i duže ukoliko dođe do komplikacija. Kod laparoskopske operacije oporavak je u pravilu kraći, a nakon četiri do šest tjedana u većine bolesnika dolazi do potpunog oporavka.
Moguće komplikacije splenektomije
U posljednjih tridesetak godina se pokazalo da odstranjenje slezene nije benigna operacija. Neke od neposrednih komplikacija nakon kirurškog zahvata su:
- krvarenje na mjestu operacije
- ozljede okolnih organa (gušterače, debelog crijeva)
- atelektaza pluća (djelomični ili potpuni kolaps dijela pluća)
- plućna embolija (začepljenje arterije pluća, najčešće krvnim ugruškom)
- upala gušterače
- sepsa (sustavni upalni odgovor na infekciju bakterijama ili gljivicama).
Osim neposrednih komplikacija koji povećavaju rizik od perioperativne smrtnosti, značajan je i rizik od kasnih komplikacija. Prema izvještajima, kod pojedinaca bez slezene, doživotni rizik od sepse iznosi 2,5% – 13,5% i taj rizik ne umanjuje cijepljenje polivalentnim pneumokoknim cjepivom.
Obzirom na navedena saznanja u posljednje vrijeme se prednost daje neoperativnom liječenju ozljede slezene u hemodinamski stabilnih pacijenata te šivanje ozljede slezene bez odstranjenja slezene.
Boli li slezena kod trčanja?
Tjelovježbom izazvana prolazna bol u trbuhu (EITAP) česta je pojava kod sportaša. Pojavljuje se u čak 40% sportaša, najčešće kod trčanja, jahanja i plivanja. Može biti toliko jaka da je sportaš prisiljen prekinuti aktivnost do prestanka boli što je uglavnom neprihvatljivo u sportskim natjecanjima. Bol je uglavnom dobro lokalizirana, oštra i probadajuća. Javlja se bol u svim dijelovima trbuha, češće na lijevoj strani te ponekad u ramenu. Zbog toga se uvriježilo mišljenje da se radi o bolnoj slezeni.
Točan uzrok bolova je nepoznat, a nekoliko je teorija o tome kako bolovi nastaju:
- teorija dijafragmalnog grča (grčenje ošita zbog nedostatka kisika)
- mehanički stres trbušnih ligamenata
- problemi sa živcima u prsnoj i trbušnoj šupljini
- iritacija potrbušnice
- disfunkcija mišića trbuha.
Prehrana kod bolesti slezene
Za sada nema službenih preporuka za određene prehrambene intervencije kojima bi se smanjio rizik od splenomegalije.
Prehrana koja uključuje neke namirnice može poboljšati zdravlje i smanjiti cjelokupni rizik od obolijevanja. Preporuča se adekvatan unos:
- voća (bobičasto voće, trešnje, banane, jabuke)
- povrća (špinat, brokula, paprike, šparoge)
- škrobastog povrća (slatkog krumpira, puter tikve)
- cjelovitih žitarica (zob, kvinoja, ječam, smeđa riža)
- zdravih masnoća (ekstra djevičanskog maslinovog ulja, avokada, punomasnih fermentiranih mliječnih proizvoda)
- grahorica (crnog graha, leće, slanutka)
- sjemenki i orašastog voća (bućine, lanene i chia sjemenke, orasi, bademi
- životinjskih bjelančevina (ribe, školjki, jaja, piletine i puretine)
- začinskog bilja (origano, timijan, bosiljak, peršin).
Potrebno je izbjegavati i ograničiti unos određenih proizvoda u svrhu očuvanja i unapređenja zdravlja pa tako i sprječavanja razvoja bolesti slezene:
- zaslađena gazirana pića
- alkohol i cigarete
- brzu hranu
- slatkiše
- ultra procesuirane grickalice (čips, smoki, perece)
- mesne prerađevine.
Najbolje je kod svakog pojedinog pacijenta prilagoditi prehrambene preporuke ovisno o stanju koje je dovelo do splenomegalije. Općenito se kao najzdravija dijeta preporuča mediteranska dijeta koja je više godina zaredom proglašena najzdravijom prehranom na svijetu.
Ukoliko osjetite neki od gore navedenih simptoma, pogotovo ako su vezani uz gubitak tjelesne mase, javite se svom izabranom obiteljskom liječniku koji će vas po potrebi uputiti na daljnje pretrage.
Zdrava prehrana, redovita tjelovježba, boravak na svježem zraku, izbjegavanje cigareta i alkohola čuva zdravlje i smanjuje rizik od razvoja bolesti. Nikad nije kasno početi brinuti za svoje zdravlje.
