01.12.2021.

Recikliranje pelena - Kako ih pravilno baciti i u koji otpad?

Saznajte kako reciklirati jednokratne dječje pelene, kako se bacaju, u koji otpad pripadaju i njihove moguće alternative.

Jeste li znali da jednokratne pelene čine oko 2 % ukupnog svjetskog otpada, a ujedno su biološki opasne i teško razgradive. U Hrvatskoj se godišnje prikupi oko 20 000 tona pelenskog otpada zbog čega mnogi stručnjaci iz područja ekologije apeliraju na roditelje da koriste platnene ili biorazgradive dječje pelene. No i pravilno recikliranje jednokratnih pelena uvelike može doprinijeti zaštiti okoliša i ljudskog zdravlja, a u nastavku pročitajte zašto svatko od nas treba dati svoj doprinos u očuvanju planete Zemlje.

Važnost recikliranja i odgovornog ponašanja s otpadom

Recikliranje je postalo neizostavan dio svakodnevice svih građana naše zemlje jer je postalo zakonska obveza, ali svijest o tome zašto je recikliranje važno nije na razini na kojoj bi trebalo biti. Recikliranje podrazumijeva sakupljanje, izdvajanje, prerađivanje korištenih stvari i izradu novih proizvoda od dobivenih materijala. Nepovoljne klimatske promjene kojima svjedočimo u posljednje vrijeme su, među ostalim, posljedica neodgovornog ponašanja s otpadom. Naime, otpad ne zagađuje samo zrak, tlo i vodu već dovodi do ispuštanja CO2 i metana u atmosferu i na taj način utječe na klimatske promjene. Također, otpad koji završi u zemlji, vodi ili zraku u konačnici ponovno dođe do nas jer jedemo ribu, meso, povrće, voće i žitarice koje su onečišćene, pune mikroplastike i štetnih plinova. Recikliranjem se znatno smanjuje količina otpada što dovodi do sljedećeg;

  • manja je potreba za prostorom za zbrinjavanje otpada
  • dolazi do štednje sirovina i energije jer se povećava količina sekundarnih sirovina (prerađeni otpad)
  • u industriji dolazi do ispuštanja manje štetnih plinova i otpadnih voda
  • smanjuje se mogućnost onečišćenja podzemnih i površinskih voda
  • smanjuje se emisija metana i drugih plinova

Unatoč edukaciji građana i promjenama u području gospodarenja otpadom, u Europskoj uniji se otpad konstantno gomila i iznosi oko 3 milijarde tona godišnje. Zabrinjavajuće je i da se tek oko 40 posto otpada iz kućanstva reciklira ili ponovno upotrebljava. Kako biste smanjili količinu otpada u vašem kućanstvu pokušajte primijeniti nekoliko korisnih savjeta;

  • planirajte kupovinu i kupujte samo ono što vam je potrebno
  • koristite višekratne platnene vrećice
  • kupujte proizvode koji su u povratnoj ambalaži ili ambalaži od recikliranih materijala
  • koristite višekratne vrećice za kupovinu voća i povrća koje se važu u trgovini
  • izbjegavajte kupovinu vode i sokova u plastičnim bocama i nabavite staklenu ili aluminijsku bocu
  • stvari koje vam više ne trebaju poklonite ili prodajte, nemojte ih odmah bacati
  • kupujte netoksična i višenamjenska sredstva za čišćenje
  • koristite punjive baterije

I, naravno, trudite se maksimalno reciklirati staklo, plastiku, papir, metal, tetrapak i biootpad jer je to najčešći otpad u svakom kućanstvu.

Kako pravilno reciklirati pelene?

Jednokratne dječje pelene se u prosjeku mijenjaju oko šest puta dnevno, a kada se radi o novorođenčetu čak i do osam puta. Sastavljene su od plastike, celuloze, upijajućih granula, kemijskih aditiva i parfema zbog čega nepravilnim odlaganjem mogu utjecati na okoliš, ali i zdavlje čovjeka. U nedostatku vremena i prostora brojne obitelji ne razmišljaju previše gdje će odložiti iskorištenu pelenu već je samo ubace u kantu s ostalim otpadom. Pravilan način odlaganja pelena uključuje specijaliziranu kantu odnosno sustav za odlaganje pelena;

  • bacite fekalije u toalet
  • zamotajte pelenu
  • ubacite pelenu u posebnu kantu
  • okrenite ručku 
  • zatvorite poklopac

Specijalizirane kante hermetički omotaju svaku pelenu u višeslojnu antibakterijsku foliju koja će spriječiti širenje bakterija i neugodnih mirisa, a pražnjenje takvih sustava je brzo i jednostavno.

U koji otpad pripadaju dječje pelene?

Nakon pražnjenja kante u koju odlažete iskorištene jednokratne pelene sljedeći korak je odlaganje otpada u odgovarajući spremnik. Mnogi zbog neznanja i činjenice da sadrže plastiku, odlažu jednokratne pelene u žuti spremnik što je pogrešno. Jednokratne dječje pelene pripadaju u miješani komunalni otpad što znači u spremnik zelene boje. Dakle, u miješani komunalni otpad treba odlagati;

  • vrećice iz usisavača
  • higijenski papir, vlažne maramice
  • pelene i higijenske uloške
  • vatu
  • zaprljani ili premazani voštani papir (papir za pečenje)
  • račune iz trgovine
  • indigo papir
  • naljepnice
  • filmove, fotografije
  • ambalažu od višeslojne plastike, ambalažu za lijekove
  • ambalažu od slatkiša
  • spužve, tapete
  • žarulje
  • porculan, keramiku
  • ostatke termički obrađene hrane
  • manje igračke
  • opuške, upaljače
  • britvice
  • naočale
  • pijesak za životinje

Iznimno je važno da ne odlažete opasan otpad u spremnik za miješani komunalni otpad jer se on ne odvozi na odlagališta otpada.

Alternative za jednokratne dječje pelene

Prema procjeni se u Hrvatskoj potroši oko 70 milijuna jednokratnih pelena, a kako bi se smanjila količina ove vrste otpada roditelje se usmjerava na korištenje alternative. Već dugi niz godina na našem tržištu su dostupne tetra ili platnene pelene, a još jedna ekološki prihvatljivija zamjena jednokratnim pelenama su biorazgradive pelene.

Biorazgradive pelene

Biorazgradive pelene su, također, namijenjene za jednokratnu upotrebu, no sadrže ekološke komponente koje su sigurnije za bebinu kožu i okoliš;

  • sadrže do 30 % manje kemikalija nego standardne jednokratne pelene
  • smanjuju mogućnost razvijanja ekcema, pelenskog osipa ili osjetljive bebine kože
  • tanke su i prozračne
  • brže se razgrađuju
  • manje zagađuju okoliš

Treba napomenuti da biorazgradive pelene zahtijevaju posebne uvjete na odlagalištima poput sunca i kiše kako bi se one što brže raspale.

Platnene (tetra pelene)

Zanimljivija, zdravija, jeftinija i ekološki prihvatljivija alternativa jednokratnim pelenama su platnene ili tetra pelene. Usporedbom jednokratnih i platnenih pelena jasno je da obje varijante imaju svoje prednosti, ali kada je riječ o zaštiti okoliša platnene pelene su dugoročno bolja opcija. Svakako uzmite u obzir nekoliko važnih karakteristika platnenih ili tetra pelena;

  • izrađene su od stopostotnog pamuka, bambusa ili konoplje
  • koriste se u manjim količinama, otprilike 20 komada po djetetu čime štedite novac
  • lakše se koriste
  • brže upijaju
  • teže se suše stoga ih treba promijeniti na vrijeme kako ne bi došlo do iritacije bebine kože zbog vlage
  • dolaze u različitim bojama i dezenima
  • tetra pelene imaju više namjena pa se mogu koristiti kao gaza, dekica, zaštita od sunca i sl.

Kao najveća “mana” tetra pelena ističe se potrošnja vode, energije i sredstava za pranje čemu možete doskočiti biranjem “eco friendly” opcija na vašoj perilici za rublje i smanjivanjem količine deterdženta i omekšivača koje koristite.

Kako se peru tetra pelene?

Pranje i tretiranje tetra pelena nije kompliciran proces;

Preporuka je izbjegavati korištenje omekšivača za pranje tetra pelena, a kao zamjenu možete koristiti par kapi eteričnog ulja lavande. No ako nikako ne možete bez omekšivača onda odaberite onaj koji ne iritira bebinu kožu, kao što je Lupilu Ultra Sensitive omekšivač

Na vama je odluka koje pelene ćete koristiti za vaše dijete, a možete razmisliti i o  kombinaciji jednokratnih i platnenih dječjih pelena. Najvažnije je osvijestiti što bacamo u otpad, kako što pravilnije reciklirati i maksimalno očuvati naše zdravlje i okoliš.