06.04.2020.

Kako zaštititi dijete od Korona virusa (COVID-19)

Što je korona virus, koji su simptomi te kako smanjiti rizik od zaraze i prijenosa virusa? Odgovaramo na najčešća pitanja roditelja.

Uvod

U vrijeme pandemije Corona virusom, život i djece i roditelja se u potpunosti promijenio. Da bi se roditelji bolje nosili sa svim važnim informacijama u ovom tekstu će biti opisano ono najvažnije što trebaju znati kako bi mogli maksimalno zaštiti svoju djecu i sebe.

Što je novi koronavirus?

Corona (Koronavirus) (COVID-19) je novi virus iz porodice virusa koji uzrokuju teški akutni respiratorni sindrom (SARS) ali i  neke druge oblike respiratornih infekcija kao što je prehlade.

Kako se prenosi novi koronavirus?

Virus se prenosi: 

  • direktnim kontaktom, 
  • respiratornim kapljicama poput kašlja i kihanja  
  • dodirivanjem površina zagađenih virusom.

Još nije poznato koliko dugo virus preživljava na površinama, ali jednostavni dezinficijensi ga mogu eliminirati – „ubiti“.

Koji su simptomi novog koronavirusa?

Simptomi mogu uključivati:

  • povišenu temperaturu (groznicu),
  • kašalj 
  • kratkoću daha.

U težim slučajevima infekcija može prouzrokovati upalu pluća ili otežano disanje. Virus u rijetkim slučajevima, za sada najviše u starije populacije, može biti i smrtonosan.

Kako smanjiti rizik od zaraze i prijenosa virusa? 

 

  1. Često i temeljito pranje ruku sapunom i toplom vodom, a ako to nije moguće
  2. koristite dezinfekcijski gel na bazi alkohola. Kod dojenčadi i male djece treba sa takvim dezinficijensima biti oprezan!
    Novorođenčad i dojenčad ne treba prati s dezinficijensa zbog njihove izrazito osjetljive kože i mogućnosti da si dezinficijens nanesu u usta ili u oči.
    Također, kod veće djece treba paziti da nakon primjene dezinficijensa ne dođe do iritacije kože, osipa, crvenila, svrbeža, pečenja, hrapave kože, koža koja se ljuska.
    Tada treba odmah prekinuti primjenu dezinficijensa i posavjetovati se za terapiju, za početak primjenu blagih neutralnih krema za suhu i osjetljivu kožu a zatim ev. po preporuci pedijatra ili dermatologa lijekove- kreme koje idu na recept.
  3. Prilikom kašljanja i kihanja pokrijte nos i usta, ali ne dlanom nego rukom savijenom u laktu ili u maramicu
  4. Nos brišite jednokratnim maramicama
  5. Izbjegavajte kontakt s osobama koje su bolesne, kašlju ili imaju simptome prehlade ili gripe.
  6. Ne družite se u većim skupinama.
  7. Boravite kod kuće, na terasama, balkonima, vlastitom dvorištu ako ga imate
  8. Zdrava prehrana je također veoma važna. Treba jesti raznoliko, izbalansirano, prehranu prilagoditi dobi djeteta, sezoni i području na kojem živite. S obzirom da je pandemija započela u zimskim mjesecima i nastavlja se u ranom proljeću, kada još nema  dovoljno svježeg voća i povrća, dobro je dodati vitamine osobito vitamin C i D, a ponekad se preventivno mogu primijeniti i imunomodulatori koji podižu imunitet organizma i čine ga otpornijim na potencijalnu respiratornu infekciju.
  9. S obzirom da je boravak kod kuće ograničen, preporuča se pokušati s djecom provoditi fizičku aktivnost, vježbice u kući, poligon, vježbe istezanja…
  10. Ako vi ili vaše dijete imate povišenu temperaturu, kašljete ili otežano dišete zatražite liječničku pomoć i to prvo telefonski savjet kod svog pedijatra ili liječnika obiteljske medicine, a zatim, ako je potrebno dogovoriti će se pregled, u pedijatrijskoj ordinaciji, u točno određeno vrijeme kako bi se izbjegli nepotrebni kontakti i dodatno ugrozilo zdravlje djeteta u roditelja.
    Također se preporuča da na pregled s djetetom dolazi samo jedan roditelj!

Pravila za pravilno pranje ruku za djecu i odrasle

 

  1. Smočite ruke tekućom vodom
  2. Uzmite dovoljno sapuna
  3. Temeljito istrljajte sve dijelove ruku, uključujući područje između prstiju i ispod noktiju te gornji dio ruku. Ovaj dio pranja ruku treba trajati barem 20 sekundi
  4. Temeljito isperite ruke pod tekućom vodom
  5. Osušite ruke čistim ručnikom ili jednokratnim papirnatim ručnikom
  6. Ako sapun i tekuća voda nisu dostupni, koristite sanitarni gel na bazi alkohola (barem 60% alkohola). 

Treba li dijete nositi medicinsku masku?

DA – Ako dijete ili vi imate respiratorne simptome (kašljanje i kihanje), preporučuje se upotreba medicinske maske kako biste zaštitili druge

NE – Ako vi i dijete, nemate jedan od navedenih simptoma, NE treba nosite masku.
Maske bi trebale biti kirurške ili specijalne zaštitne maske (nema dimenzija za djecu, te im nema potreba stavljati one za odrasle), platnene maske iz kućne radinosti nisu prikladne. 

Same maske ne štite od infekcije, nego treba primijeniti preporuke o pranju ruku i izbjegavanju kontakta sa bolesnima ili boraviti u većim grupama ljudi i djece.

Mogu li se djeca i trudnice  zaraziti koronavirusom?

Ovo je novi virus i još uvijek se ne zna dovoljno o tome kako utječe na djecu ili trudnice. Moguće je da se ljudi bilo koje dobi zaraze virusom.

Također, se zna da su dojenčad i novorođenčad pod većim rizikom od COVID-19 u usporedbi sa starijom djecom, kako je navedeno u recentnom izdanju znanstvenog časopisa „Pediatrics“. Zaključno, sa osvrtom na dob, što je dijete mlađe, rizik obolijevanja od težih oblika bolesti je veći. 

Trenutno nema dokaza koji bi sugerirali da su djeca osjetljivija na zarazu COVID-19, u usporedbi s općom populacijom. Izvještaj zajedničke misije WHO-Kine (16. i 24. veljače 2020.) zaključio je da su djeca mlađa od 18 godina činila 2,4 posto svih prijavljenih slučajeva, a većina je identificirana praćenjem kontakata u kućanstvima. Također je izvijestio da se bolest kod djece činila relativno blaga, s vrlo malim postotkom one mlađe od 19 godina koji su razvili tešku (2,5 posto) ili kritičnu bolest (0,2 posto). (UNICEF 2020)

U članku objavljenom 22 siječnja 2020. u renomiranom časopisu „New England Journal of Medicine“ navedeno je da „izgleda da djeca imaju blažu kliničku sliku i značajno rjeđe obolijevaju nego odrasli“. Pa ipak, nakon toga je tijekom veljače oboljelo 9 djece u dojenačkoj dobi u Kini, a potom je u Europi zabilježeno još nekoliko slučajeva oboljele djece.

Što učiniti ako član obitelji pokazuje respiratorne simptome?

Treba potražiti medicinsku pomoć.

Posebno to, ODMAH, treba učiniti ako vi ili vaše dijete imate temperaturu, kašljete ili otežano dišete, a u posljednjih 14 dana ste boravili u području gdje je prijavljena epidemija koronavirus ili ako ste bili u bliskom kontaktu s nekim tko je putovao iz nekog od tih područja. Mogu li trudnice prenijeti novi koronavirus na nerođenu djecu?

Mogu li trudnice u trudnoći prenijeti virus na bebu?

U ovom trenutku nema dovoljno dokaza koji bi utvrdili prenosi li se virus s majke na bebu tijekom trudnoće ili potencijalni utjecaj koji virus može imati na bebu. Ova se tema trenutno istražuje. 

Trudnice bi se i dalje trebale pridržavati odgovarajućih mjera opreza kako bi se zaštitile od izloženosti virusu te odmah potražiti medicinsku pomoć ako imaju temperaturu, kašlju ili otežano dišu.

Smije li majka zaražena novim koronavirusom dojiti?

Sve majke koje žive u područjima pogođenima širenjem virusa i područjima koja su u riziku od širenja zaraze, a koje imaju simptome kao što su povišena temperatura, kašalj ili otežano disanje trebaju potražiti liječničku pomoć i pratiti savjete zdravstvenog osoblja

DA – Uzimajući u obzir dobrobiti dojenja i neznatan utjecaj majčinog mlijeka u   drugih respiratornih virusa, majka može nastaviti dojiti uz poduzimanje preventivnih mjera. 

Za majke koje imaju blage simptome a osjećaju se dovoljno dobro da bi mogle dojiti to uključuje nošenje zaštitne maske u blizini djeteta, uključujući vrijeme kada doje, pranje ruku prije i nakon kontakta s djetetom te čišćenje i dezinfekciju kontaminiranih površina kako je preporučeno u svim slučajevima kada je potvrđeno ili postoji sumnja na zarazu novim koronavirusom. 

Ako  majka ima težu kliničku sliku i ne može dojiti, preporučuje se izdajanje mlijeka i hranjenje djeteta čistom čašicom ili na žličicu uz poduzimanje jednakih preventivnih mjera kao i kod dojenja. (UNICEF 2020)

Kamo se može roditelj kretati s djecom, tijekom pandemije Corona virusa?

Trenutno je u Republici Hrvatskoj na snazi odluka o zatvaranju škola, vrtića u fakulteta, u svim regijama RH. Djecu se ne smije voditi u parkove, osim ako se radi o velikim prirodnim prostranstvima gdje su kontakti zanemarivi, a i tada treba poštivati distancu od 2 metra razmaka. 

Dječja igrališta su zatvorena kao i  igraonice, kina, sportske dvorane… Sportska natjecanja su otkazana.

Preporuča se ostajanje kod kuće i smanjenje kontakata što je više moguće čak i unutar obitelji i s prijateljima… 

Situacija se mijenja iz trena i tren, a novim spoznajama i širenjem infekcije se doslovno na dnevnoj osnovi mijenjaju stavovi, a slijedom toga i naputci za prevenciju nastanka bolesti, kao i načini zaštite od same infekcije.

Najčešća pitanja roditelja

 

  1. Smijemo li voditi djecu na javna mjesta?
    NE – Sva javna mjesta su zatvorena. Dječja igrališta i sportska igrališta također. Treba se družiti unutar uskog kruga obitelji, boraviti na terasama, balkonima ili u vlastitim dvorištima i izbjegavati kontakte sa većom grupom ljudi.
  2. Što ako moje dijete ima blage respiratorne simptome? Trebam li ga voditi u bolnicu?
    NE –  Korona virus obavezno obuhvaća visoku temperaturu, kašalj, zaduhu (plitko disanje). Koliko je poznato, učestali simptom šmrcanja i curenja iz nosa, osobito u predškolske djece ne čini tipičan simptom oboljenja prouzročenog korona virusom. Preporuča se telefonska konzultacija sa nadležnim pedijatrom, koji će odrediti da li treba doći na pregled ili će se roditelj moći savjetovati i pratiti preko telefona, sms-a, maila, vibera, whats up-a.
  3. Mogu li baka i djed čuvati dijete, a oni su zbog dobi rizična skupina za korona virus?
    DA – Ukoliko oni nemaju simptome, nema zapreke njihovom kontaktu.
    NE – ukoliko su oboljeli od kroničnih bolesti ili su imunokrompromitirani, te ukoliko su putovali u rizična područja, ne preporuča se njihov kontakt s djetetom.
  4. Treba li testirati dijete sa simptomima kašlja, visoke temperature i obilatim sekretom iz nosa?
    NE – Ukoliko dijete nije bilo u direktnom kontaktu sa zaraženom osobom ili putovalo u područja od visokog rizika, ili bilo hospitalizirano radi teškoga stanja, nema razloga za testiranjem na korona virus.
    DA – Ukoliko je dijete bilo u direktnom kontaktu sa zaraženom osobom ili putovalo u područja od visokog rizika, ili bilo hospitalizirano radi teškoga stanja, treba izvršiti testiranjem na korona virus.
  5. Dijete koje je oboljelo od teže, kronične bolesti ili je imunokompromitirano?Obzirom na vrlo ograničene i nedostatne spoznaje o djelovanju korona virusa u dječjoj populaciji, preporuča se temeljem najnovijih informacija stručnjaka prilagođavati ritam i aktivnosti djeteta od dana do dana, te se uvijek konzultirati sa primarnim pedijatrom i subspecijalistom. 

(Lit: Doc. prim. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, dr.med, spec.pedijatar, subspec. pedijatrijske neurologije Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba)

Zaključak

Pandemija Corona virus infekcije, pokazuje da se virus izuzetno brzo širi, te da se treba pridržavati svih uputa stručnjaka kako bi se zaštitilo svako dijete. 

Iako djeca obično imaju blažu kliničku sliku i značajno rjeđe obolijevaju nego odrasli, poštivanje svih higijenskih mjera i izbjegavanje kontakata i većih grupa, glavni su preduvjet da se infekcija ne širi, te da djeca ostanu zdrava.

S obzirom da je epidemija u RH u tijeku naputci za pridržavanje u novonastalim okolnostima se brzo mijenjaju, tako da ih treba pratiti i ravnati se prema najnovijim informacijama Kriznog stožera i stručnjaka. 

Literatura:

1.UNICEF 2020

  1. Doc. prim. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, dr.med, spec.pedijatar, subspec. pedijatrijske neurologije Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

Linkovi:

Poliklinika-djeca.hr

Giovana Armano

Članak napisala:

Prim. mr. sc. Giovana Armano

dr. med., specijalist pedijatar - Medicinski fakultet upisala je 1975., a diplomirala 1980. Specijalistički ispit iz pedijatrije položila 1988., a magisterij obranila 1983. godine. Od 2000. radi u Domu zdravlja Susedgrad, sada DZ Zagreb Zapad, u Specijalističkoj pedijatrijskoj ordinaciji dr. Armano. 2006. dobila je Povelju HLZ za rad u Hrvatskom društvu za socijalnu i preventivnu pedijatriju. Član je upravnog odbora udruge Centar dječjeg zdravlja. 2016. godine izdala je knjigu za roditelje „Pedijatar u kući“ te se uključila u Kliničko istraživanje uvođenja formule za dojenčad na bazi kozjeg mlijeka. Sudjeluje i organizator je brojnih znanstvenih stručnih skupova.

Ostali članci