18.07.2022.

Mliječac ili Soor kod beba: Uzroci, prevencija i liječenje

Soor ili mliječac česta je oralna infekcija novorođenčadi i djece prouzročena gljivicama soja Candida. Pročitajte kako ga prepoznati i liječiti.

mliječac ili soor kako prepoznati

Soor ili mliječac je naziv za infekciju sluznice usne šupljine, najčešće u novorođenčadi i dojenčadi koju uzrokuje gljivica Candida albicans. Soor je najčešća infekcija novorođenačke dobi jer zahvaća gotovo svako treće novorođenče, a javlja se u prvim tjednima života, odnosno do drugog mjeseca života. Ono najčešće prolazi spontano i ne uzrokuje veće poteškoće u djeteta, ali se u nekim slučajevima može i zakomplicirati.

Mliječac ili soor 

Hrvatski naziv „mliječac“ najbolje opisuje što majka vidi u usnoj šupljini djeteta; bijele naslage na jeziku (bijeli jezik), nepcu, unutrašnjoj strani obraza i unutrašnjoj strani usana. Na jeziku novorođenčeta i dojenčeta mogu biti i debele naslage koje ometaju sisanje pa dijete može biti razdražljivo i slabijeg apetita. Soor je važno razlikovati od bljucnutog mlijeka koje se lako može skinuti s jezika.

Češći je u prijevremeno rođene djece, djece koja su liječena antimikrobnom terapijom odnosno antibioticima. Soor se rijetko može vidjeti i u starije djece odnosno odraslih pacijenata koji imaju oslabljen imunološki odgovor, odnosno kod kojih se primjenjuje peroralna kortikosteroidna ili druga imunosupresivna terapija. 

Uzrok

  • Uzrok soora ili mliječca je mikroorganizam gljivica Candida albicans
  • Candida albicans je ubikvitarni, sveprisutni mikroorganizam
  • Candida albicans nalazi se na koži i sluznicama.  
  • Dijete obično dolazi u kontakt s Candidom već tijekom poroda, odnosno prolaska kroz porođajni kanal majke. 
  • U normalnim okolnostima, tijelo je u stanju zaustaviti rast i širenje gljivice. 
  • U situacijama kada je prirodna otpornost smanjena ili nezrela, gljivica nema zapreke u svome rastu i dolazi do infekcije.
  • U djece, naročito mlađe od dva mjeseca, obrambeni sustav je nezreo i novorođenčad i dojenčad su sklona razvoju infekcije.  

Kako prepoznati mliječac kod bebe?

mliječac ili soor

Na sluznici usne šupljine (jezik, nepce, unutrašnja strana usana i obraza) vide se bijele naslage koje se teško odvajaju od podloge. Obično se bijele krpičaste naslage vide na centralnom dijelu jezika, a kasnije se mogu proširiti i na ostali dio sluznice usne šupljine.

Bijele naslage soora se teško skidaju jer se drže za sluznicu. Ako ih se želi mehanički ukloniti, trebale bi se grubo strugati, što se nikako ne preporuča. Ispod naslaga soora vidi se upaljena, crvena sluznica. Ako se naslage prošire po cijeloj usnoj šupljini, dijete može imati poteškoće kod sisanja, može biti bezvoljno i razdražljivo.

Soor se može proširiti prema grlu i jednjaku, odnosno na donje dijelove probavnog trakta, te ga možemo vidjeti i na koži perianalne regije (perianalni gljivični dermatitis) odnosno pelenski dermatitis uzrokovan Candidom.

Soor ili mliječac se može zamijeniti sa zaostalim mlijekom u sluznici usne šupljine. Zaostalo mlijeko u usnoj šupljini se jednostavno može obrisati komadićem gaze, a sluznica ispod je zdrava. Ranice na sluznici usne šupljine, afte, u veće djece katkada se mogu zamijeniti za soor.

Kako prepoznati mliječac kod mama?

Majka može imati bijeli iscjedak i svrbež spolovila, što može biti znak genitalne infekcija gljivicom Candida albicans i javlja se obično u situacijama oslabljenog imunološkog odgovora i uzimanja antibiotske terapije.

U pravilu, bijele naslage koje se mogu primijetiti na sluznici usne šupljine u djeteta, se javljaju na bradavicama dojki. Bol u dojci, za vrijeme podoja ili između podoja, može biti znak da je došlo do infekcije u mliječnim kanalićima. Ovdje je potrebno isključiti mastitis. Bol u dojkama se katkada zna javiti i kod nepravilnih položaja kod dojenja

Liječenje

U najvećeg broja novorođenčadi, soor prolazi spontano, sam po sebi za dva do tri dana. Ako se infekcija proširi po cijeloj usnoj šupljini, dijete ima poteškoće kod sisanja i razdražljivo je, potrebno se konzultirati s patronažnom sestrom odnosno pedijatrom i uvesti lokalnu terapiju.

Naslage ne odstranjivati mehanički jer se ispod njih nalazi ogoljela, upaljena sluznica koja može krvariti. Osim toga mehaničko skidanje naslaga ujedno i širi infekciju. Ne prekidati dojenje, nego nastaviti ga nastaviti. Ako se majka izdaja, mlijeko se ne čuva, niti sprema u zamrzivač jer hladnoća ne ubija gljivice. Izdojeno mlijeko se baca dok se soor ne izliječi.

Terapija se provodi u djeteta, ali i majke. Primjenjuje se lokalna terapija antimikoticima u gelu ili tekućini (otopina). Preporuča se primjena lokalnog antimikotika na sluznicu usne šupljine u djeteta na sljedeći način: 

  • majka ili otac namotaju sterilnu kompresu oko prsta,
  • na sterilnu kompresu nanesu antimikotik u obliku gela ili tekućine, 
  • sterilnom kompresom prebrišu jezik, unutarnju stranu obraza i usana dva do tri puta dnevno

Lokalno se terapija primjenjuje nakon podoja, zatim se čeka do sljedećeg hranjenja barem 15 do 30 minuta da bi lijek ostvario djelovanje. Iako se učinak terapije vidi već nakon 24 sata od primjene, terapija se obično provodi kroz pet dana. 

Savjetuje se majku liječiti istim lijekom kao i dijete.

Potrebno je oblogom fiziološke otopine nježno s bradavice ukloniti ostatke mlijeka i sline, a potom na kožu bradavica nanijeti lokalni antimikotik. Lijek se primjenjuje nakon podoja. Ne dojiti 30-ak minuta nakon nanošenja lijeka da bi lijek mogao djelovati.

Dudu varalicu ili dude koje se koriste kod hranjenja, potrebno je češće dezinficirati. Za majku se savjetuje češće mijenjati jastučiće za grudnjak kako bi se spriječilo razmnožavanje gljivica. Jastučiće bi trebalo mijenjati čim se navlaže jer gljive vole vlažni medij. Ako se koriste višekratni jastučići potrebno ih je iskuhavati na barem 60 stupnjeva. Grudnjak bi trebao biti komotan i od čistog pamuka.  

Prevencija

mliječac prevencija

  • Održavati higijenu
  • redovito pranje ruku
  • dezinfekcija duda 
  • izbjegavanje izlaganje bradavica dojke vlazi (češće mijenjanje jastučića za dojenje, pamučni, komotan grudnjak)
  • Nakon podoja, bradavice prebrisati vodom i nježno osušiti.
  • Kožu bradavica potrebno je pravilno njegovati. Savjetuje se primjena neutralnih krema za epitelizaciju i obnovu kožne barijere. 
  • Ne prekidati dojenje.
  • Prema studijama, redovita primjena probiotika u trudnoći i dojenju smanjuje rizik infekcija, tako i infekcije gljivicom Candida albicans. 

Rizik za vrijeme trajanja poroda

  • Ako trudnica ima vaginalnu kandidijazu, infekciju rodnice Candidom albicans dijete se može zaraziti tijekom poroda.
  • Vaginalna kandidijaza je česta u žena, posebice nakon provedene antibiotske terapije.
  • U trudnoći se vaginalna kandidijaza češće javlja zbog hormonalnih promjena koje mogu oslabiti prirodnu obranu organizma. 
  • Redovito praćenje zdravlja trudnice otkrit će infekciju na vrijeme i provesti odgovarajuće liječenje.

 

Soor ili mliječac je vrlo česta infekcija u novorođenačkoj i dojenačkoj dobi. Obično se radi o infekciji koja prolazi spontano kroz dva do tri dana, djeca su dobrog općeg stanja i liječenje nije potrebno. No, u dijela djece kod kojih se infekcija proširi na cijelu usnu šupljinu, dijete je nezadovoljno, slabije jede i potrebno je provesti terapiju. Lokalna terapija antimikoticima u obliku gela ili tekućine provodi se i kod majke i kod djeteta. 

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci