09.08.2022.

Varikozitet vena (proširene vene) — simptomi i kako liječiti

Oko 25 posto odraslih ima proširene vene, poznate i kao varikoze ili varikozitet. Saznajte simptome i kako liječiti problem proširenih vena.

varikozitet vena

Varikoziteti vena se mogu pojaviti na bilo kojoj veni u tijelu, no najčešće pogađaju vene na nogama. Proširene vene su čest poremećaj i javljaju se kod 25% odraslih osoba. Primijećeno je da se varikoziteti češće javljaju kod žena, ali i u nekim obiteljima, odnosno da postoji genetska sklonost, no povezano je i s opterećenjem nogu u smislu dugotrajnog stajanja, pretilosti ili trudnoće.

Što je to varikozitet vena?

Varikozitet vena je stanje proširene, prepunjene, izvijugane vene čiji zalisci više dobro ne obavljaju svoju ulogu. U zdravim venama, venski zalisci propuštaju krvi prema srcu i zatim se zatvaraju te sprječavaju povrat krvi u suprotnom smjeru, prema nogama (pod utjecajem sile teže). Funkciju zalistaka podupiru mišići nogu koji svojim radom (kontrakcijama) djeluju kao pumpe i pomažu da se krv iz nogu vrati prema srcu. Proširene vene na nogama izgledaju kao zadebljale, plavkasto-ljubičaste, izvijugane vrpce pod kožom, uglavnom mekane na dodir, mogu biti bolne, ali mogu i ne uzrokovati ikakve tegobe.

Uzroci varikoziteta vena

U slučaju slabih, loših zalistaka (genetska sklonost), oštećenja zalistaka ili pojačanog opterećenja dolazi do propuštanja krvi kroz zaliske natrag prema nogama te do prepunjenosti vena i nakupljanja krvi u nogama, što dovodi do pojačanog pritiska na stijenke vena koje se proširuju — time se ulazi u začaran krug jer proširenost vena dalje oštećuje zaliske i smanjuje njihovu funkcionalnost. Rizični faktori za nastanak proširenih vena su:

  • Genetska predispozicija –  u bližoj obitelji postoji član ili članovi s varikozitetima vena.
  • Dob – starenjem dolazi do trošenja, oštećenja venskih zalistaka.
  • Spol –  proširene vene javljaju se češće kod žena zbog uloge estrogena koji opušta stijenku venskih žila, one postaju mlohavije te dovodi do smanjene funkcionalnosti venskih zalistaka i njihovog propuštanja (rizična razdoblja su nekoliko dana prije menstruacijskog krvarenja, u trudnoći i menopauzi, ali i tijekom uzimanja hormonske kontracepcije).
  • Trudnoća u trudnoći je, osim hormonskih promjena, dodatni faktor opterećenja povećani volumen krvi u tijelu (što je normalno za trudnoću), zatim pritisak povećane maternice na krvne žile u zdjelici (otežan povrat krvi iz nogu prema srcu) te pretjerano dobivanje na težini.
  • Povećana tjelesna težina – pojačano opterećenje na vene nogu.
  • Dugotrajno stajanje i sjedenje – ako smo dulje vremena u istom položaju smanjen je mišićni rad nogu, što otežava povrat krvi iz nogu prema srcu.
  • Nošenje visokih potpetica – mišić potkoljenice je u stalnom napetom stanju, smanjen je efekt pumpe na vene potkoljenica.
  • Fizička neaktivnost – osobe koje su manje fizički aktivne sklone su dobivanju prekomjerne težine, a dodatno zbog neaktivnosti imaju smanjen mišićni rad nogu što dovodi do otežanog povrata krvi prema srcu.

Smatra se da postojanje samo jednog rizičnog faktora neće dovesti do proširenih vena, već da najčešće imamo kombinaciju rizičnih faktora uz genetsku sklonost (slabost vena).

Simptomi varikoziteta vena

Proširene vene na nogama mogu biti bez simptoma i ako su jako proširene, izražene i vidljive kao ljubičaste, plave, izvijugane žile ispod površine kože, te u tom slučaju predstavljaju više estetski problem. S druge strane, ponekad su simptomi proširenih vena izraženi već kod manjih varikoziteta. Siptomi su izraženiji nakon opterećenja nogu i u ljetnim mjesecima (vrućine). Najčešći simptomi su:

  • osjećaj težine, umora i napetosti u nogama
  • žarenje, toplina i bol u predjelu proširene vene, osobito nakon duljeg stajanja ili sjedenja
  • svrbež u predjelu varikoziteta
  • grčevi u nogama.
  • oticanje nogu oko gležnjeva
  • promjena boje kože, suhoća i stanjena koža nogu
  • u težim slučajevima može se javiti krvarenje i rane koje teško zacjeljuju
  • otvrdnuće proširene vene i bolnost na dodir  – sumnja na upalu i ugrušak (tomboflebitis)  u zahvaćenoj veni.

Dijagnosticiranje proširenih vena

Kada se obratite liječniku zbog simptoma proširenih vena na nogama (ili drugdje), liječnik će prvo napraviti klinički pregled te konstatirati postoje li vidljive, izražene, proširene vene te postoje li otekline i/ili promjene na koži. Liječnik će vas upitati (anamneza) kakav posao radite, stojite li dugo ili sjedite, te koliko vam često vene zadaju probleme u smislu boli i pečenja, te popuštaju li tegobe kada odmarate s podignutim nogama.

Od dijagnostičkih pretraga potrebno je napraviti doppler — ultrazvuk vena s kojim će se provjeriti postoje li oštećeni zalisci i u kojoj mjeri (mjerenje povrata krvi u krivom smjeru kroz oštećene zalistke). Ovom pretragom liječnik može provjeriti i postoji li ugrušak u veni (tromboza) kao uzrok boli ili otvrdnuća vene.

Rijetko je kad potrebno raditi venogram — postupak snimanja vena, primjerice nogu, kada se u venu noge uštrcava kontrast koji se zatim prati na RTG snimci da se precizno ocrtaju vene i prati se kako krv teče venama tog područja (ima li povrata krvi i u kojoj mjeri). Ova pretraga radi se prije operacije vena.

Liječenje i prevencija proširenih vena

Varikoziteti vena najčešće nisu opasno stanje, često mogu biti i bez simptoma te ne zahtijevaju liječenje. Liječniku se trebate obratiti ukoliko imate bolove i pečenje u nogama, a osobito ako se ti simptomi javljaju noću te vam remete san, zatim ako imate oticanje nogu i/ili promjene na koži (suhoća, promjena boje kože, ekcemi). Obavezno se javite liječniku ukoliko se pojavi jača bol i crvenilo u području proširene vene (sumnja na tromboflebitis)  ili ako imate ranu na koži koja krvari ili ranu koja teško zacjeljuje (komplikacije varikoziteta). Liječenje se provodi i ukoliko su vene kozmetski problem, iako ne rade velike zdravstvene tegobe.

Za ublažavanje tegoba kod blažih oblika proširenih vena, a i za prevenciju varikoziteta preporučuje se prvenstveno promjena životnih navika:

  • izbjegavati dugotrajno sjedenje i stajanje
  • nositi visoke pete samo u posebnim prilikama, a ne svakodnevno
  • smanjiti tjelesnu težinu 
  • odmaranje s nogama na povišenom
  • redovita umjerena fizička aktivnost (mišićni rad kao pumpa) – hodanje, bicikl, vježbe kod kuće s dizanjem na prste.

Kod srednje izraženih problema s venama se, uz promjenu životnih navika, preporučuje nošenje elastičnih kompresivnih čarapatakve čarape imaju različiti stupanj kompresije (čvrstoće stiska), propisuju se individualno prema stupnju problema s venama i obujmu noge osobe. Uloga kompresivnih čarapa je da rade dovoljni stisak oko nogu te time pomažu povrat krvi iz vena prema srcu, sprječavajući njihovo pretjerano punjenje i daljnje širenje, a time smanjuju simptome težine u nogama, pečenje i bol u venama i oticanje nogu, te pojavu komplikacija varikoziteta vena na nogama.

Ukoliko i dalje postoje tegobe zbog proširenih vena unatoč provedenim promjenama životnih navika i nošenju elastičnih kompresivnih čarapa, ili postoje već i komplikacije, onda se pristupa invazivnim metodama liječenja:

  • Endovenozna metoda liječenja – tom metodom se ustvari oštećuje unutarnja stijenka vene te se ona sama zatvori, stijenke se slijepe i vena postaje neprohodna, nefunkcionalna, a na kraju je tijelo samo razgradi –  u tu svrhu se koristi laser, radioterapija ili drugi izvor toplinske energije.
  • Sklerozacija pomoću pjene – slično kao kod endovenozne metode, ali se izvodi pomoću pjene koja kao kemijska tvar dovodi do oštećenja unutarnje stijenke vene. Za ovu metodu nije potrebna anestezija.
  • Operacijsko liječenje varikoziteta – uklanjanje proširene vene. Važno je naglasiti da se operacijom ne može popraviti ili zamijeniti oštećeni zalistak, nego je jedini način liječenja odstraniti proširenu venu (ili je uništiti jednom od prijašnje dvije opisane metode).

Moguće komplikacije

Komplikacije proširenih vena se javljaju rijetko, no kako neke od njih mogu biti ozbiljne, važno je ne zanemariti simptome varikoziteta (koji se javljaju puno prije pojave komplikacija) te poduzeti mjere liiječenja i prevenirati ih.

  • Ugrušci i upale površinskih vena (tromboflebitis superficialis) – ukoliko je zahvaćena površinska vena onda se na mjestu proširene vene javlja crvenilo, otvrdnuće i bol na ograničenom području noge – to je najlakša komplikacija.
  • Ugrušak u dubljoj veni noge – nema vidljivog otvrdnuća vene jer se ugrušak nalazi u veni koja je smještena duboko u tkivu, mišiću noge, no dolazi do oticanja cijele noge (ili potkoljenice) s pojavom boli u nozi – obavezno se odmah javiti liječniku.
  • Krvarenje – površinska proširena vena može na nekim mjestima imati stanjenu stijenku koja može prsnuti i dovesti do manjih krvarenja, ali se u tom slučaju morate odmah javiti liječniku.
  • Pojava rana – ulkusi kože nogu najčešće se javljaju u predjelu skočnih zglobovima, a nastaju ili pucanjem kože koja je napeta zbog oticanja nogu (često je u području pojave rane koža promijenjene boje, stanjena i suha) ili na mjestu neke manje, banalne ozljede (ogrebotina), no otežano je cijeljenje zbog loše cirkulacije. Liječenje ulkusa je dugotrajno i zahtjevno. 

 

Proširene vene često osobama predstavljaju više estetski nego zdravstveni problem te se poneki odlučuju na liječenje varikoziteta iz tih razloga. Varikozne vene se najčešće javljaju na nogama, a ako uzrokuju tegobe i veće zdravstvene smetnje ne treba ih zanemarivati, nego se svakako treba obratiti liječniku i odabrati adekvatan način liječenja kako bi se preveniralo napredovanje varikoziteta i pojava komplikacija koje uvelike smanjuju kvalitetu života.

Članak napisala:

dr.med. Helena Šimurina, spec.obit.med.

Helena Šimurina, dr. med., specijalist obiteljske medicine, rođena je 16.04.1972. u Zagrebu. Završila je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine te 1997. nakon obaveznog pripravničkog staža počinje raditi kao liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja studenata u Zagrebu. Tijekom 1998. pohađa poslijediplomski studij iz školske medicine, a od 2005. do 2008. godine prolazila je specijalističko usavršavanje i poslijediplomski studij iz obiteljske medicine te je 2008. godine položila specijalistički ispit. Do 3. mj. 2021. radila je kao specijalist obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar, a nakon toga u Privatnoj specijalističkoj ordinaciji obiteljske medicine, Helena Šimurina. Kroz godine rada iskazuje veći interes za preventivnu medicinu, holistički pristup osobi i njenim tegobama te za potporno prirodno liječenje, fitoterapiju i mikronutriciju.

Ostali članci