Sindrom karpalnog kanala manifestira se kao trnci u rukama

Sindrom karpalnog kanala ili tunela je često stanje koje je uzrokovano pritiskom na medijalni živac šake (lat.  nervus medianus) te dovodi do boli, parestezije (trnjenja) ruku, smanjenog osjeta u području šake i prstiju. Sindrom se obično pojavljuje obostrano, ali su jače izraženi simptomi na dominantnoj ruci. Važno je sindrom što prije dijagnosticirati, otkriti uzrok te provesti adekvatno liječenje kako bi se spriječilo oštećenje živca.

Što je sindrom karpalnog tunela (kanala)?

Karpalni kanal ili tunel je uski prolaz koji se nalazi u predjelu baze dlana uz zapešće, a tvore ga kosti zapešća, tetive mišića koji pokreću prste i kao svod kanala tu je poprečni karpalni ligament (traka čvrstog vezivnog tkiva). Kroz karpalni kanal prolazi živac za šaku – medijalni živac (lat. nervus medianus) koji je zadužen za osjet dlana šake, palca, kažiprsta, srednjeg prsta i polovicu prstenjaka, a zadužen je i za mišiće šake, osobito pokretljivost palca. 

Karpalni tunel ima zaštitnu ulogu da spriječi ozljede medijalnog živca i tetiva koje pokreću prste, no radi se o uskom kanalu koji nema mogućnosti rastezanja te bilo kakva oteklina ili upala u tom dijelu dovode do sužavanja kanala i posljedica je pritisak na medijalni živac.

Što uzrokuje sindrom karpalnog tunela (kanala)?

Sindrom karpalnog tunela ima više mogućih uzroka, od genetske sklonosti, do načina kako opterećujemo ruke pa do drugih bolesti i stanja koje između ostalog onda zahvaćaju i strukture u karpalnom kanalu.

• Genetska sklonost – češće se javlja u nekim obiteljima (urođeno uži karpalni kanal)
• Dugotrajni ponavljajući pokreti u ručnom zglobu ili nepravilni položaj šake – češće se javlja kod nekih zanimanja kao npr. maseri, zidari, čistači, informatičari, daktilografi i dr. 
• Trudnoća i dojenje – zbog hormonalnih promjena i pojačanog nakupljanja vode u tijelu (edemi) dolazi do sužavanja ionako uskog karpalnog tunela kod žena
• Menopauza, uzimanje hormonske kontracepcije – također zbog hormonskih promjena i nakupljanja vode
• Pretilost
• Tumori i ciste – lipomi, fibromi, ganglioni, neurofibromi – svojim rastom sužuju karpalni kanal i pritišću na medijalni živac
• Druge bolesti i stanja – dijabetes, reumatoidni artritis, hipotireoza, degenerativne promjene na zglobovima ruku, loše srasli prijelomi u tom području

Tko je u opasnosti od sindroma karpalnog tunela?

Sindrom karpalnog tunela 3 puta češće se javlja kod žena jer anatomski imaju uži karpalni tunel  nego muškarci, a javlja se najčešće u dobi između 40. i 60. godine. S obzirom na to da danas sve više zanimanja traži dugotrajan rad na računalima sindrom se sve češće javlja i kod mlađih osoba.

Pod povećanim rizikom su svakako osobe koje u obitelji imaju članove s istim tegobama, zatim osobe koje u poslu opterećuju ruke težim poslovima ili ponavljajućim pokretima kao i osobe koje boluju od gore navedenih drugih bolesti. U 50% slučajeva se ne uspije otkriti uzrok pojave sindroma karpalnog tunela. 

Koji su simptomi sindroma karpalnog tunela?

Simptomi sindroma karpalnog tunela rezultat su pritiska na medijalni živac koji normalno daje osjet na dlanu i prva četiri prsta te upravlja mišićima šake i palca. Pritisak na medijalni živac u početku uzrokuje više osjetne simptome na području koje je pod kontrolom medijalnog živca i to osobito noću. U početku bolesti olakšanje donosi ako promijenimo položaj šake ili ako protresemo šaku. Najčešći simptomi su:

• smanjen osjet 
• žarenje, peckanje, mravinjanje, trnci u rukama (parestezija)
• osjećaj utrnulosti, obamrlosti prstiju
• osjećaj oticanja šake i prstiju (iako otekline ustvari nema)

Napredovanjem stanja, odnosno daljnjim pritiskom na živac dolazi do sve izraženijih simptoma koji traju dulje, javljaju se i danju i noću, a počinju se javljati i motorički problemi.

• slabost mišića šake, nespretnost i ispadanje stvari iz ruku
• osjećaj stalne utrnulosti i smanjenog osjeta
• sijevajuća bol koja sijeva prema prstima, grčevi
• „mravinjanje“, trnci u rukama koji se šire od šake prema ramenu
• sve slabija funkcija palca, slabost hvata palcem i kažiprstom (pincetni hvat)
• gubitak fine motorike prstiju (npr. zakopčavanje gumba)
• gubitak osjeta za prepoznavanje hladnog i vrućeg

Kako se dijagnosticira sindrom karpalnog kanala?

Dijagnostički postupak uvijek započinjemo detaljnom anamnezom (razgovor s pacijentu o tegobama, kada se javljaju, koliko traju, što ih izaziva i slično) i pregledom pacijenta. Tijekom pregleda, kod tegoba koje upućuju na sindrom karpalnog tunela, provode se sljedeći postupci:

• Tinelov test ili znak — liječnik lagano lupka po unutarnjoj strani ručnog zgloba (iznad zahvaćenog živca) te ako je živac stisnut ili oštećen u karpalnom kanalu, pacijent će osjetiti trnce u prstima i šaci (parestezija) i to se smatra pozitivnim Tinelovim znakom
• Phalenov test — fleksija (pregibanje) šaka – pacijent drži ispružene ruke ispred sebe, dlanovi su okrenuti prema podu i zatim se šake maksimalno saviju prema dolje da prsti pokazuju pod te se zadrži položaj 30-60 sekundi – ako se jave trnci u prstima ili utrnulost test je pozitivan
• Ispitivanje osjeta – pacijent zatvori oči, a liječnik laganim dodirom ispituje osjet na dlanu i prstima u području za koje je zadužen medijalni živac
• Ispitivanje snage mišića šake – osobito se ispituje snaga mišića u predjelu baze palca

Dijagnostička snimanja koja potvrđuju dijagnozu i otkrivaju uzrok tegoba:

• Elektromioneurografija (EMNG) – to je elektroneurofiziološka metoda koja je najvažnija za potvrdu dijagnoze sindroma karpalnog kanala, a kojom ispitujemo električnu aktivnost mišića i provodljivost živca te se može otkriti mjesto pritiska na živac i stupanj oštećenja.
  • Ova pretraga nam omogućuje i razlikovanje sindroma karpalnog kanala od drugih stanja koja daju slične simptome (trnce u rukama, bolove, smanjen osjet), a pritisak na živac nije nastao u karpalnom kanalu, nego negdje drugdje duž njegovog puta (kao npr.  kod problema s vratnom kralježnicom).
• Slikovne pretrage – RTG, ultrazvuk, MR  ručnog zgloba  –  ova snimanja su ponekad potrebna da se otkrije uzrok pritiska na medijalni živac u karpalnom kanalu, a kako bi se bolje donijela odluka o načinu liječenja

Kako se liječi sindrom karpalnog tunela?

Odabir terapije ovisi o jačini i učestalosti javljanja tegoba, o uzroku odnosno da li se uzrok može otkloniti (npr. promjenom načina opterećivanja šaka) te o duljini trajanja tegoba i posljedično da li je i koliko živac oštećen. Važno je što prije postaviti dijagnozu i krenuti s liječenjem da se zaustavi napredovanje bolesti i spriječi oštećenje živca.

Prirodno liječenje –  konzervativne metode liječenja

U početnim oblicima sindroma karpalnog kanala, pri kojem postoje smetnje samo npr. noću (pacijenta budi bol i utrnulost šaka) ili samo kod duljeg rada u nepravilnom položaju, mogu se primijeniti prirodne odnosno konzervativne (ne operacijske) metode liječenja. 

• Promjena načina, učestalosti ili položaja rada koji opterećuje šake – npr.  promjena položaja ruku pri radu na tipkovnici, promjena načina vježbanja (izbjegavanje jakog opterećenja na ruke – utezi, sklekovi i sl.)
• Imobilizacija ručnog zgloba ortozom – preporuka nošenja ortoze osobito noću kako ne bi spavali sa savinutim ručnim zglobom ili se nosi tijekom rada na računalu da se zglob drži u pravilnom položaju
• Fizikalna terapija i vježbe – fizikalna terapija (ultrazvukom, strujom magnetoterapijom) može ublažiti simptome smanjenjem upale i otekline u karpalnom kanalu, a kao i kod problema s išijasom i vratnom kralježnicom, vježbe istezanja i vježbe opsega pokreta omogućuju relaksaciju i razgibavanje nakon radnog dana te olakšavanje tegoba
• Terapija lijekovima – nesteroidni antireumatici (ibuprofen, naproksen) su protuupalni lijekovi koji mogu smanjiti upalu, bol i ublažiti tegobe sindroma karpalnog kanala, no ne preporučuje se kao dugotrajna terapija nego pomoć uz ostale prirodne metode liječenja
• Terapija kortikosteroidnim injekcijama – kortikosteroid je jak protuupalni lijek koji se može u obliku injekcija davati direktno u karpalni kanal da smanji upalu, oteklinu oko živca i time pritisak na živac. Koristi se u akutnim pogoršanjima, no djelovanje je privremeno 
  
• Liječenje drugih bolesti i stanja koje su uzrok pojave sindroma karpalnog tunela – liječenje dijabetesa, hipotireoze, reumatskih bolesti, smanjivanje tjelesne težine…

Operacijsko liječenje

Kod dugotrajnijih tegoba (dulje od 4 mjeseca), kad se simptomi trnjenja ruku, bolova, smanjen osjet i slabost mišića ruku pogoršavaju, a prirodne metode liječenja ne daju rezultate, treba se čim prije odlučiti na operacijsko liječenje.

Operacijsko liječenje ima uspješnost i do 95%, no kod pacijenata kod kojih je sindrom karpalnog kanala prisutan dulje vremena i nastalo je već oštećenje živca s motornom slabošću, rezultati operacijskog liječenja nisu uvijek zadovoljavajući. Operacijski zahvat može se izvesti u regionalnoj anesteziji (samo se dio ruke anestezira)  ili općoj anesteziji, a način zahvata može biti klasičan s većim rezom ili endoskopski (kroz 2 manja reza se ulazi kamerom i instrumentom). 

Samim operativnim zahvatom izvodi se oslobađanje pritiska na živac (odstrani se uzrok pritiska ili se presiječe karpalni ligament i tako se poveća prostor u karpalnom kanalu) i time se pacijent najčešće oslobodi odmah svih simptoma. Ako su simptomi dulje trajali prije odlaska na operaciju onda za oporavak i nestanak simptoma treba par mjeseci.  Kao i kod svake operacije postoji mala vjerojatnost i za komplikacije (u oko 2% slučajeva) kao što su  infekcije, ozljede ogranaka medijalnog živca, bol i stvaranje jakih ožiljaka.

Kako mogu prevenirati pojavu sindroma karpalnog tunela?

Osobe koje imaju povećan rizik pojave sindroma karpalnog kanala, bilo zbog drugih bolesti od kojih boluju ili zbog posla koji rade,  trebale bi poduzeti mjere prevencije da se spriječi ili odgodi pojava ovog neugodnog sindroma.

Na nasljedne faktore i spol ne možete utjecati no možete prevenirati pojavu sindroma karpalnog kanala time da pazite na svoju tjelesnu težinu, liječite pravilno druge bolesti od kojih možda bolujete (dijabetes, hipotireoza..) te da smanjite opterećenje ruku bilo za vrijeme rada ili rekreacije:

• koristite ergonomsku tipkovnicu i miša tijekom rada na računalu
• radite pauze tijekom rada 
• radite vježbe istezanja i razgibavanja ručnih zglobova
• tijekom vježbanja i rekreacije pravilno koristite sportsku opremu i pravilno izvodite vježbe da spriječite preveliko opterećenje ručnih zglobova

Sindrom karpalnog tunela česta je bolest zbog dugotrajnog i nepravilnog opterećenja šaka osobito kod rada na računalima i kod svih profesija koje rade fizičke poslove te pojačano opterećuju ruke. Važno je ne zanemariti pojavu prvih simptoma (parestezije – trnce u rukama, utrnutost, žarenje, smanjenu osjetljivost) i javiti se liječniku koji će provesti dijagnostičke metode te vas savjetovati kako pomoći u olakšavanju simptoma, kako spriječiti napredovanje bolesti i oštećenje medijalnog živca koje dovodi do slabosti mišića i gubitka fine motorbike šaka.