Hoće li nam pomicanje sata u ožujku 2021. godine biti i posljednje još uvijek se ne zna. Hrvatska je jedna od brojnih zemalja koje će u narednom periodu odlučiti prestajemo li s ljetnim ili zimskim računanjem vremena i kada točno. Dok se ta odluka ne donese, 28. 3. 2021. je dan u kojem ćemo ponovno izgubiti sat vremena sna jer kreće ljetno računanje vremena. Zašto je uopće uvedena ta praksa, kako pomicanje sata utječe na naše zdravlje, ali i ostale segmente našeg života i koji su planovi za obustavu pomicanja sata – otkrivamo u nastavku.
Kada se pomiče sat?
Ne postoji jedinstven datum za pomicanje sata zato što to svake godine ovisi o tome kada je posljednja nedjelja u ožujku i listopadu. Naime, Hrvatska je među zemljama koja prakticira ljetno i zimsko računanje vremena, što znači da:
- ljetno računanje vremena započinje posljednju nedjelju u ožujku (sat se u 2 h u noći pomiče jedan sat unaprijed)
- zimsko računanje vremena započinje posljednju nedjelju u listopadu (sat se u 2 h u noći vraća jedan sat unazad).
To znači da u ožujku spavamo sat vremena kraće, dok u listopadu spavamo sat vremena duže. Ove godine se sat u ožujku, kao što smo već naveli, pomiče 28. 3., dok će 31. 10. biti datum kada ćemo vratiti sat unatrag. Naravno, ako prije toga Hrvatska ne donese odluku o ukidanju zimskog računanja vremena.
Zašto pomičemo sat?
Postoji nekoliko teorija o tome tko je, zapravo, začetnik ideje o pomicanju sata. Prvi ju je 1784. godine spomenuo američki izumitelj i političar Benjamin Franklin u svome pismu urednicima „Pariških novina”. Glavni razlog koji je naveo bila je ušteda energetskih resursa, no kako je pismo bilo napisano u šaljivom tonu, ne zna se je li zbilja ozbiljno iznosio svoj prijedlog Francuzima. Dvadesetak godina kasnije s istom je idejom pred britansku vladu došao William Willett, no bezuspješno. Službeno se „krivcem” podjele vremena na zimsko i ljetno smatra novozelandski entomolog George Vernon Hudson. Pošto se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca, istraživanja su mu ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana. Zbog toga je 1895. godine predložio da se vrijeme pomakne dva sata unaprijed kako bi se tijekom ljeta iskoristilo više danjeg svjetla u popodnevnim satima. Tek 1916. godine su tu ideju Nijemci proveli u praksu, a nakon njih Velika Britanija i SAD.
Od 1983. godine započelo je kontinuirano ljetno računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji, a Hrvatska je tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.
Glavni argumenti za pomicanje sata su:
- ušteda energije
- smanjenje broja prometnih nesreća
- smanjenje stope kriminala.
Ipak, brojna istraživanja su s godinama pokazala da su rizici i negativne posljedice podjele računanja vremena na ljetno i zimsko znatno izraženiji u odnosu na prednosti.
Koji su rizici?
Istraživanja su pokazala da su posljedice pomicanja sata na ljudsko zdravlje i ponašanje puno veće prilikom prelaska s ljetnog na zimsko računanje vremena, dakle u periodu kada se sat vraća unatrag. Unatoč činjenici da s tom promjenom dobivamo sat vremena sna više, rizici od različitih problema se ne smanjuju, već upravo suprotno. No i prelazak na ljetno računanje vremena sa sobom nosi različite probleme koji su kod nekog više, a kod nekog manje izraženi.
Narušeno mentalno zdravlje
Poremećen ritam spavanja, neovisno o tome radi li se o satu sna koji dobivamo ili gubimo, uzrokuje različite tegobe koje se odražavaju na naše mentalno zdravlje. Posebno smo osjetljivi prilikom gubitka sata za spavanje, i to iz sljedećih razloga:
- remeti se lučenje hormona melatonina, što utječe na naš unutarnji sat i razinu energije koju imamo
- zbog gubitka energije često se javlja glavobolja i migrena
- kod mnogih ljudi javlja se problem sa spavanjem, odnosno nesanica
- zbog gubitka energije češće dolazi do umora
- smanjuje se koncentracija
- smanjuje se produktivnost na radnom mjestu.
Svi navedeni simptomi narušavaju naše mentalno zdravlje, što može dovesti do još većih fizičkih i psihičkih problema.
Smanjena sigurnost u prometu i vožnji
Brojna istraživanja su pokazala kako je broj prometnih nesreća prilikom prelaska na ljetno računanje vremena veći nego u ijedno drugo doba godine. U jednoj studiji znanstvenici su proučili više od 700.000 smrtonosnih prometnih nesreća u razdoblju od 20 godina i utvrdili da ih je u vrijeme pomicanja sata bilo šest posto više. Navedeno je kako bi ukidanjem ljetnog računanja vremena godišnje spriječili čak 28 nesreća sa smrtonosnim ishodom.
Ne treba zanemariti ni podatak da je nakon pomicanja sata povećan broj ozljeda na radu koje su puno teže i ozbiljnije.
Veći rizik od srčanog udara
Kardiovaskularna oboljenja su također jedan od rizika pomicanja sata. Poremećen san doprinosi:
- povećanju krvnog tlaka
- stresu
- lošem mentalnom zdravlju.
Ovo su česti uzročnici srčanog, ali i moždanog udara koji su ponedjeljak nakon pomicanja sata puno učestaliji nego u ostatku godine.
Veće šanse za loše raspoloženje i samoubojstva
Pomicanje sata, prvenstveno prilikom skraćivanja dana, okidač je za ozbiljna stanja. Kod osoba koje su narušenog mentalnog zdravlja produbljuje se stanje depresije i uvećane su šanse za samoubojstvo. Danski znanstvenici utvrdili su kako se u prvih tjedan dana nakon prelaska na zimsko računanje vremena broj slučajeva depresije povećava za 11 posto, što ni ne čudi ako se uzmu u obzir sve spomenute tegobe.
Studije su pokazale da pomicanje sata na zimsko i ljetno računanje vremena dovodi do porasta broja muškaraca koji počine samoubojstvo.
Kako spriječiti negativne posljedice?
Dok se ne ukine ljetno i zimsko računanje vremena, postoje načini pomoću kojih si možete olakšati posljedice pomicanja sata. Ne postoji lijek kojim možete ublažiti simptome, već se radi o promjeni u vašim navikama:
- odredite vrijeme za odlazak na spavanje i trudite se spavati 7 do 8 sati
- pojačajte unos voća i povrća u svoj organizam kako biste mu vratili energiju
- konzumirajte laganije obroke
- koristite vitamine i minerale kao dodatak prehrani
- smanjite unos kave
- smanjite količinu cigareta ako ste pušač
- ugasite svu elektroniku poput televizora i mobitela dva sata prije odlaska na spavanje
- trudite se ekrane zamijeniti čitanjem neke lagane literature
- nemojte držati mobitel na noćnom ormariću
- prozračite i zatamnite spavaću sobu ili prostoriju u kojoj spavate kako biste lakše zaspali.
Rezultati neće doći „preko noći”, ali nakon nekoliko dana osjećat ćete se znatno odmornije i bolje raspoloženo.
Planovi za obustavu pomicanja sata
Hrvatska je među zemljama koje su u Europskom parlamentu podržale odluku o ukidanju pomicanja sata dva puta godišnje. Dakle, u 2021. godini trebali bismo prestati sa zimskim i ljetnim računanjem vremena, što znači da će neke članice Europske unije zadnji put sat pomicati u ožujku, a neke u listopadu. Iako je odluka o tome koje računanje vremena odabiremo kao zemlja članica već trebala biti donesena, to još uvijek nije jasno određeno.
Sigurno je da je 2021. zadnja godina u kojoj ćemo sat pomicati dva puta godišnje, no konačna obustava ovisi o međusobnom dogovoru svih zemalja članica Europske unije.
Zaključak
Uskoro nam se bliži još jedno pomicanje sata, točnije 28. 3. 2021. prelazimo na ljetno računanje vremena. Nemojte zaboraviti da obveza paljenja svjetla na automobilu tijekom dana ne završava s tim datumom. Naime, prema Zakonu iz 2019. godine paljenje i gašenje svjetla na automobilu se regulira u periodu od 1. studenog do 31. ožujka stoga morate pričekati još tri dana.
Neovisno o tome hoće li Hrvatskoj to biti zadnje pomicanje, pokušajte se prilagoditi ponovnoj promjeni, isprobajte naše savjete za ublažavanje negativnih posljedica i maksimalno iskoristite dan koji je pred vama!
