Gotovo da više nitko ni ne spominje ukidanje pomicanja sata, iako je prema najavama 2021. godina trebala biti posljednja u kojoj se primjenjuje ljetno i zimsko računanje vremena. Među glavnim argumentima za prestanak s postojećom praksom istaknute su negativne posljedice pomicanja sata na zdravlje, ali konačne odluke još uvijek nema. U nastavku doznajte tko je uveo pomicanje sata te kada započinje i završava ljetno računanje vremena u 2024.
Kada je počelo pomicanje sata u svijetu i Hrvatskoj?
Mnogi se i danas pitaju zašto uopće postoje dani kada spavamo sat više ili sat manje. Za pomicanje sata unaprijed ili unazad zaslužan je novozelandski etnomolog George Vernon Hudson. Naime, on je na temelju svojih istraživanja o prilagodbi životu u različitim uvjetima došao do zaključka kako čovjeku više odgovara život danju nego noću. Zbog toga je 1895. godine predložio da se vrijeme pomakne dva sata unaprijed kako bi se tijekom ljeta iskoristilo više danjeg svjetla nego u popodnevnim satima. Prvi put su praksu pomicanja sata uveli Nijemci 1916. godine, a zatim su im se pridružile Velika Britanija i SAD. Hrvatska je započela s ljetnim računanjem vremena 1983. u bivšoj Jugoslaviji, što je i nastavila nakon osamostaljenja. Trenutno većina zemalja u Europi i gotovo cijela Sjeverna Amerika pomiču sat dva puta godišnje.
Zašto pomičemo sat?
Ušteda energetskih resursa je bila razlog zbog kojeg je još 1784. godine američki izumitelj i političar Benjamin Franklin prvi put spomenuo ideju o pomicanju sata, a s istom idejom je dvadesetak godina kasnije pred britansku vladu došao i William Willet. Kako smo ranije istaknuli, s uvođenjem ljetnog računanja vremena započelo se nakon Hudsonove studije, a među glavnim argumentima pomicanja sata unaprijed su:
- ušteda energije
- dobrobit sunčeve svjetlosti na ljudski organizam
- manji broj prometnih nesreća
- manja stopa kriminaliteta.
Ipak, dugogodišnja znanstvena istraživanja su ukazala na činjenicu da prelazak s ljetnog na zimsko računanje vremena donosi brojne rizike zbog kojih je i započela rasprava o ukidanju pomicanja sata.
Ukidanje pomicanja sata
Europska komisija je 2018. krenula s prijedlogom o ukidanju pomicanja sata u sklopu kojeg je provedeno i javno savjetovanje koje je pokazalo da je 84 posto ispitanika želi ukidanje zimskog i ljetnog računanja vremena. Ideja je bila da zemlje članice Europske Unije same odaberu žele li ljetno ili zimsko računanje vremena, a pretpostavka je bila da će se Hrvatska zbog turističke sezone odlučiti za prelazak na ljetno računanje vremena. Zadnje pomicanje sata se trebalo dogoditi 2021. godine, no zbog koronavirusa i krize koja je nastupila, konačna odluka o ukidanju pomicanja sata odgođena je do daljnjeg. Vlada Republike Hrvatske je u siječnju 2022. godine donijela Uredbu o ljetnom računanju vremena u 2022., 2023., 2024., 2025. i 2026. godini.
Ljetno računanje vremena
Ljetno računanje vremena znači da se sat pomiče sat vremena unaprijed, čime se prirodno svjetlo pojavljuje jedan sat kasnije ujutro i nestaje sat kasnije navečer.
Kada pomičemo sat u proljeće 2024.?
Prema Uredbi Vlade RH objavljenoj u Narodnim novinama, ljetno računanje vremena 2024. počinje 31. ožujka 2024. u 02 h 00 min i 00 s tako što se pomicanjem sata za jedan sat unaprijed vrijeme u 2 h 00 min 00 s računa kao 03 h 00 min 00 s.
Zimsko računanje vremena
Zimsko računanje vremena znači da se sat pomiče sat vremena unazad, što je najbliže prirodnom svjetlu kada je sunce u podne direktno iznad nas.
Kada pomičemo sat u jesen 2024.?
Prema Uredbi Vlade RH objavljenoj u Narodnim novinama, zimsko računanje vremena 2024. počinje 27. listopada 2024. u 03 h 00 min i 00 s tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min 00 s računa kao 02 h 00 min 00 s.
Dok se ne donese konačna odredba o ukidanju pomicanja sata vjerojatno ćete i dalje osjećati posljedice prelaska s ljetnog na zimsko računanje vremena i obratno koje se mogu ublažiti. Nemojte zaboraviti da, unatoč tome što je Uredbom o ljetnom računanju vremena regulirana i odredba o korištenju svjetla na automobilu, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama dnevna svjetla moraju biti upaljena od 1. studenog do 31. ožujka.
