Čuvanje trudnoće ─ što je, (ne)dopuštene aktivnosti i naknada

Čuvanje trudnoće izraz je koji se koristi za opisivanje medicinskih preporuka trudnicama koje su u riziku od komplikacija u trudnoći. Ovaj režim obuhvaća niz mjera i ograničenja osmišljenih da osiguraju zdravlje majke i djeteta. U ovom ćemo članku razmotriti što čuvanje trudnoće podrazumijeva, koje su aktivnosti dopuštene i zabranjene, koje su moguće komplikacije te informacije o naknadi HZZO-a za vrijeme čuvanje trudnoće, ako ona zahtijeva odsutnost sa radnog mjesta.

Što je čuvanje trudnoće?

Trudnoća je prirodno stanje koje sa sobom nosi brojne specifičnosti, zbog čega se trudne žene osjećaju drugačije nego prije. Mnoge od njih su fiziološke i prolazne, a ako je trudnica upoznata s normalnim promjenama koje je očekuju, lakše će se njima prilagoditi i prihvatiti ih te moći nastaviti funkcionirati kao do tada. Postoje, međutim, komplikacije koje se u trudnoći mogu javiti i kada će ponašanje u trudnoći trebati prilagoditi postojećoj situaciji.

Čuvanje trudnoće odnosi se na niz medicinskih preporuka koje bi trudnica trebala poštivati kako bi smanjila rizik od pobačaja, prijevremenog poroda ili drugih komplikacija. Ovo često uključuje smanjenje fizičkog napora, izbjegavanje stresa, inhalacije toksičnih supstanci i drugih čimbenika koji bi mogli ugroziti trudnoću. 

Iznimno je važno, već na samom početku, detaljno proći s ginekologom koji će voditi trudnoću sve informacije o prošlim trudnoćama, trenutnom zdravstvenom stanju trudnice, obiteljskoj anamnezi i spefičnostima radnog mjesta.

Ginekolog može preporučiti čuvanje trudnoće u slučajevima kada postoje ili se pojave specifični zdravstveni problemi, kao što su primjerice: 

• višestruki prethodni pobačaji
• skraćenje vrata maternice
• višeplodne trudnoće
• krvarenje u trudnoći
• prijevremene kontrakcije ili prsnuće vodenjaka prije 37. tjedna trudnoće 
• preeklampsija.

Preporuke Američke udruge opstetričara i ginekologa (eng. American college of Obstertrics and Gynaecology, ACOG) dodatno naglašavaju potrebu za individualiziranim pristupom. Svaka je trudnoća jedinstvena, stoga se preporuke o čuvanju trudnoće trebaju temeljiti na specifičnim potrebama i rizicima pojedine trudnice. Iako povećava uteroplacentarni protok i smanjuje pritisak na cerviks, ACOG ističe da ne postoje jasni dokazi koji podržavaju učinkovitost mirovanja u trudnoći u poboljšanju ishoda trudnoće, a s obzirom na to da postoje i određeni rizici istog, treba razmotriti i druge intervencije kada je to prikladno.

Koje su aktivnosti dopuštene kod čuvanja trudnoće?

Iako čuvanje trudnoće podrazumijeva određena ograničenja, trudnice mogu i dalje sudjelovati u nekim aktivnostima koje ne ugrožavaju njihovo zdravlje ili zdravlje djeteta. One uključuju: 

• lagane fizičke aktivnosti: hodanje, lagano rastezanje i vježbe disanja mogu biti korisne i pomoći u održavanju cirkulacije.
• opuštajuće aktivnosti: čitanje, slušanje glazbe, gledanje filmova i druženje s prijateljima u mirnom okruženju mogu pomoći u smanjenju stresa.
• rad od kuće: ako posao nije fizički zahtjevan, rad od kuće može biti opcija, uz redovite pauze i odmor. Važno je izbjegavati stresne zadatke i održavati redovite rasporede za odmor.
• zdrava prehrana: konzumacija uravnoteženih obroka bogatih vitaminima i mineralima ključna je za zdravlje trudnice i razvoj djeteta.

Pravilna prehrana temelj je zdravlja tijekom trudnoće. Trudnice trebaju unositi dovoljno proteina, kalcija, željeza, folne kiseline i drugih vitamina i minerala. Hidratacija je također vrlo važna, stoga se preporučuje unos dovoljne količine tekućine, osobito vode.

Dodatne preporuke za čuvanje trudnoće

Osim osnovnih smjernica, postoje i dodatne preporuke koje mogu pomoći trudnicama na čuvanju trudnoće:

• redoviti pregledi: važno je pratiti stanje trudnoće redovitim posjetima liječniku. To omogućuje pravovremeno otkrivanje i liječenje eventualnih problema. Ultrazvučno praćenje duljine vrata maternice na mjesečnoj razini do 24. tjedna trudnoće pokazalo se iznimno važnim za pravovremenu primjenu mjera za prevenciju prijevremenog poroda.
• podrška obitelji i prijatelja: emocionalna podrška može biti ključna za mentalno zdravlje trudnice. Razgovor s bliskim osobama može pomoći u smanjenju stresa i osjećaja izolacije.
• psihološka podrška: u slučaju povećane anksioznosti ili depresije, preporučuje se konzultacija s psihologom ili psihoterapeutom. Psihološka podrška može pomoći trudnicama da se lakše nose s izazovima čuvanja trudnoće.
• prilagodba dnevne rutine: organiziranje dana uz redovite periode odmora može pomoći u održavanju energije i smanjenju stresa. Važno je slušati svoje tijelo i ne forsirati se.
• tablete za čuvanje trudnoće: ako se radi o jednoplodnoj ili višeplodnoj trudnoći u kojoj je ustanovljeno skraćenje cerviksa, liječnik može predložiti korištenje progesterona u svrhu prevencije prijevremenog poroda. Progresteron se može uzimati u obliku tableta ili vaginaleta, ovisno o situaciji.
• mirovanje: ako je ginekolog preporučio mirovanje, važno je, ovisno o prisutnoj komplikaciji trudnoće, jasno s njim izdefinirati detalje oko vremenskog perioda ležanja, stajanja ili sjedanja koje smatra prikladnima.

Koje aktivnosti nisu dopuštene kod čuvanja trudnoće?

Postoje određene aktivnosti koje se trudnicama na čuvanju trudnoće strogo ne preporučuju zbog potencijalnih rizika:

• teški fizički napori: dizanje teških predmeta, intenzivne vježbe ili dugi periodi stajanja mogu povećati rizik od komplikacija. Ne preporučuje se dizanje tereta težih od 9 kg.
• stresne situacije: izbjegavanje stresnih okruženja i emocionalnih opterećenja ključno je za očuvanje zdravlja. Visoka razina stresa može negativno utjecati na trudnoću, stoga je važno pronaći načine za opuštanje, poput meditacije ili laganih vježbi disanja.
• putovanja: duga putovanja, osobito avionska, mogu biti rizična, posebno u kasnijim fazama trudnoće. Osim toga, dugotrajno sjedenje može povećati rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Ako je putovanje neizbježno, važno je redovito se ustajati i kretati te piti dovoljno tekućine. Pokušajte svaka 2 h kratkom pauzom razgibati ekstremitete.
• korištenje određenih lijekova: bez konzultacije s liječnikom, trudnice trebaju izbjegavati uzimanje bilo kakvih lijekova koji bi mogli naštetiti trudnoći. To uključuje i biljne pripravke i dodatke prehrani.
• spolni odnosi: u određenim će slučajevima ginekolog preporučiti apstinenciju od spolnih odnosa tijekom određenog perioda trudnoće. To je uvijek važno jasno pitati.
• konzumacija alkohola i pušenje u trudnoći: alkohol prolazi kroz posteljicu i u roku od dva sata razina alkohola kod fetusa dostiže razinu alkohola u krvi majke. S obzirom na to da nije do kraja utvrđena razina alkohola koja u trudnoći ne bi uzrokovala štetni utjecaj na plod, mnoga ginekološka društva uopće ne preporučuju njegovu konzumaciju u trudnoći. Pušenje u trudnoći povezuje se s brojnim komplikacijama kao što su pobačaji, abrupcija posteljice, prijevremeno prsnuće plodovih ovoja, razvoj predležeće posteljice, nastanak prijevremenih trudova i rađanje djece s niskom porođajnom težinom 

Moguće komplikacije kod čuvanja trudnoće

Iako čuvanje trudnoće ima za cilj smanjenje rizika, postoji nekoliko mogućih komplikacija koje se mogu javiti:

• prijevremeni porod: usprkos svim mjerama, može doći do prijevremenog porođaja, što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Prijevremeni porođaj može dovesti do različitih zdravstvenih problema za novorođenče, uključujući respiratorne poteškoće i razvojne probleme.
• povećani stres i anksioznost: ograničenja i briga o zdravlju mogu dovesti do emocionalnih problema kao što su depresija i anksioznost. Psihološka podrška može biti korisna u takvim situacijama. 
• medicinske komplikacije: stanja poput preeklampsije, gestacijskog dijabetesa ili problema s posteljicom zahtijevaju stalni nadzor i mogu zahtijevati dodatne medicinske intervencije. Redoviti pregledi kod ginekologa ključni su za rano otkrivanje i liječenje ovih stanja.
• fizičke komplikacije: dugotrajno mirovanje može dovesti do smanjenja mišićne mase i koštane gustoće, problema s cirkulacijom i povećanog rizika od krvnih ugrušaka, koji u konačnici mogu dovesti do životno-ugrožavajućeg stanja (plućna embolija). Redovite lagane vježbe i istezanja, prema preporukama liječnika, mogu pomoći u smanjenju ovih rizika. Važno je održavati tijelo aktivnim koliko god je to moguće unutar granica dopuštenog.

Pored ovih komplikacija, trudnice na čuvanju trudnoće mogu se suočiti s osjećajem izolacije i dosade. Pronaći načine za održavanje mentalne stimulacije, poput učenja novih vještina ili hobija, može biti korisno.

Koja je naknada HZZO-a za čuvanje trudnoće?

Iako odsustvo s posla u vezi s trudnoćom i rođenjem djeteta poduzetnici i zaposlenici najčešće doživljavaju kao jedno odsustvo, važno je razumjeti da su propisima definirane različite naknade za bolovanje zbog komplikacija u trudnoći (naknada za čuvanje trudnoće) te za ostale rodiljne i roditeljske naknade.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) osigurava naknadu za čuvanje trudnoće. Osnovicu za utvrđivanje naknade plaće čini prosječan iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu.

Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se redovita mjesečna plaća osiguranika u skladu s odredbama propisa o radu te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i privremena nesposobnost) koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen.

Naknada plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad radi komplikacija u trudnoći iznosi 100% od osnovice za naknadu, ali da najviši mjesečni iznos tako utvrđene naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a ne može iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28%, odnosno 565 EUR/4.257,28 kuna za puno radno vrijeme.

Pritom je potrebno ispunjavati uvjet staža osiguranja u obveznom zdravstvenom osiguranju na temelju radnog odnosa, obavljanja gospodarske djelatnosti ili obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja odnosno na temelju primanja naknade plaće nakon prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja djelatnosti osobnim radom od najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje).

Osiguranici koja ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja naknada plaće, za sve vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija u trudnoći, pripada u iznosu od 25% proračunske osnovice za puno radno vrijeme, odnosno 110,35 EUR/831,50 kuna.

Čuvanje trudnoće je važan medicinski režim koji može značajno doprinijeti zdravlju trudnice i djeteta. Razumijevanje što podrazumijeva čuvanje trudnoće, koje aktivnosti su dopuštene ili zabranjene, te koje komplikacije mogu nastati, ključno je za uspješnu trudnoću. Također, informiranje o pravima na naknadu HZZO-a može pomoći trudnicama da se lakše nose s financijskim aspektima čuvanja trudnoće. S pravilnom medicinskom skrbi i podrškom, mnoge trudnoće pod nadzorom mogu rezultirati zdravim porodom.

Pridržavanje medicinskih uputa, redoviti pregledi i komunikacija s liječnikom ključni su za uspješno čuvanje trudnoće. S tim mjerama, trudnice mogu imati mirniju i sigurniju trudnoću, osiguravajući najbolje moguće uvjete za rođenje zdravog djeteta.

Uz medicinsku podršku, emocionalna i socijalna podrška obitelji i prijatelja također igra ključnu ulogu u uspjehu čuvanja trudnoće. Stvaranje pozitivnog i poticajnog okruženja može pomoći trudnicama da se osjećaju sigurno i podržano, čime se smanjuje rizik od komplikacija i poboljšava ukupno iskustvo trudnoće.

Naposljetku, važno je naglasiti da je svaka trudnoća jedinstvena i zahtijeva individualizirani pristup. Suradnja s medicinskim timom ključna je za prilagodbu preporuka specifičnim potrebama svake trudnice. Na taj način, trudnice na čuvanju trudnoće mogu osigurati najbolje moguće uvjete za sebe i svoje nerođeno dijete.