Što je dijabetes
Dijabetes je kronična bolest kojoj je svojstvena povišena i visoka koncentracija šećera (glukoze) u krvi. Rezultat je poremećaja stvaranja inzulina, njegovog djelovanja ili pak oboje. Kolokvijalno, ali i u medicini jednostavnijeg rječnika, uvriježio se pojam šećerna bolest. Iako je dijabetesu svojstven poremećaj cjelokupnog metabolizma, dakle ugljikohidrata, masti i bjelančevina, primarno je ova bolest prepoznata kao nemogućnost regulacije šećera u krvi, stoga i naziv šećerna bolest.
Dijabetes može dovesti do bolesti srca, krvnih žila, bubrega te oštećenja vida i živčanog sustava. Razlikujemo dva tipa dijabetesa: tip 1 i tip 2. Dijabetes tipa 1 može biti izazvan autoimunim djelovanjem — imunološki sustav napada “vlastiti” organizam i time se onemogućava stvaranje hormona inzulina. Postoji i rjeđi, nepoznati (idiopatski) dijabetes tipa 1 u kojem nije jasan uzrok nastanka bolesti. Iako može nastati bilo kad tijekom života, dijabetes tipa 1 češće nastaje kod ljudi mlađih od 30 godina, kao i kod djece u dobi od 10 do 14 godina.
Kod dijabetesa tipa 2 moguće je da gušterača ne stvara dovoljno inzulina, no puno je svojstvenija tzv. inzulinska rezistencija — stanje u kojem se inzulin stvara u gušterači, no tjelesne stanice su “otporne” na njegovo djelovanje. Inzulin, naime, ima vrlo važne funkcije u regulaciji metabolizma, od kojih je najvažnije uvođenje šećera u stanicu. Dijabetes tip 2 je prava pandemija današnjice. No, za razliku od dijabetesa tipa 1, dijabetes tip 2 je izlječiv, a tome se može doprinijeti promjenom životnog stila.
Do oboljenja od dijabetesa tipa 2 može doći zbog debljine i prekomjernog udjela masnog tkiva u tijelu, tako je preko 90% osoba s dijabetesom tipa 2 pretilo. Masno tkivo, naročito u trbušnom dijelu kod pretilih osoba, nije tromo tkivo, već vrlo aktivna žlijezda. Ono u krvotok luči molekule koje narušavaju djelovanje inzulina i korištenje šećera u krvi od strane mišića, potpomaže stvaranje glukoze u jetri i narušava stvaranje inzulina u gušterači.
Simptomi dijabetesa su različiti i opsežni, no mogu se naglasiti neki od najčešćih:
- hiperglikemija (povišena koncentracija glukoze u krvi)
- izraženo i učestalo mokrenje
- izražena žeđ i glad
- nagli gubitak tjelesne težine
- narušena ravnoteža elektrolita
- ketoacidoza (kod tipa 1) kao komplikacija narušene ravnoteže glukoze u krvi
Često se pri dijabetesu koristi i termin “narušena tolerancija glukoze”, odnosno pred-diabetes (pre-diabetes) tj. narušena homeostaza glukoze. Ona se otkriva laboratorijskim testiranjem koncentracije glukoze u krvi (plazmi) natašte ili testom oralne tolerancije glukoze.
Dijabetes u trudnoći – što je to i trebam li se zabrinuti
Gestacijski dijabetes je dijabetes koji se prvi put javlja ili dijagnosticira u trudnoći i najčešći je metabolički poremećaj u trudnoći. Podaci o učestalosti su različiti, no otprilike se javlja kod 1 do 4% trudnoća. Mnogo se češće javlja kod pretilih žena, zbog čega se kod trudnica s dijagnosticiranom debljinom, a onda i kod ostalih trudnica, redovito provodi probir na gestacijski dijabetes. Probir i dijagnostika gestacijskog dijabetesa vrlo je važna jer nekontrolirana šećerna bolest može dovesti do ozbiljne ugroze ploda u trudnoći, kao i ugroziti život same trudnice. Gestacijski dijabetes prepoznaje se kroz povišenu vrijednost šećera u krvi trudnica, a najčešće nastaje u drugom ili trećem tromjesečju trudnoće.
U tijelu trudnice izraženije djeluju hormoni kao i prije trudnoće (estriol i estradiol), ali važno je da u trudnoći počinje djelovanje hormona posteljice (hCG i hPL). Svi ovi hormoni imaju djelovanje koje je suprotno djelovanju inzulina, pa gušterača trudnice mora pojačano “raditi” kako bi uravnotežila homeostazu glukoze u krvi. Može se reći kako je gestacijski dijabetes posljedica hormonalnih promjena u tijelu trudnice, povećanog metabolizma majčinog masnog tkiva, smanjenog kretanja te povećanog kalorijskog unosa majke.
Koji su rizični čimbenici za gestacijski dijabetes?
- povišena tjelesna masa i debljina trudnice
- dijabetes u obitelji
- gestacijski dijabetes u prijašnjim trudnoćama
- starija životna dob trudnice
- prethodno mrtvorođeno dijete ili dijete velike porođajne mase
Od rizičnih čimbenika posebno valja istaknuti debljinu i povišeni udio masnog tkiva majke. Prehrana je značajan čimbenik na koji trudnica može voljno utjecati i time direktno djelovati na zdravlje ploda, odnosno djeteta.
Gestacijski dijabetes – simptomi
- pojačana žeđ
- izraženo i često mokrenje
- glukoza u urinu
- česte vaginalne infekcije
- zamagljen vid
To su samo neki od mogućih simptoma i posljedica, no nipošto ne služe za samodijagnostiku već za informiranje trudnica kao bi bile svjesne opasnosti, pravovremeno prepoznale simptome i uputile se liječniku. Pravovremenom reakcijom mogu se spriječiti ozbiljne komplikacije za zdravlje trudnice — oštećenje krvnih žila koje dovodi do zamagljenja vida i sljepila, oštećenje perifernih živaca i krvnih žila u bubrezima i udovima, ali i trajne promjene ploda (malformacije).
Dijagnoza
Trudnicama se na početku trudnoće preporuča screening na gestacijski dijabetes, a tzv. test opterećenja glukozom (OGTT test) nakon šestog mjeseca (24. tjedna) trudnoće ili prije, ovisno o izraženim rizičnim čimbenicima.
Riječ je o testu koji počinje ispijanjem napitka koji je većini trudnica neprijazan zbog izuzetno visoke koncentracije šećera. Napitak se ispija u dozi od jedne čaše, a nakon toga se mjeri koncentracija glukoze u krvi.
Ako je glukoza u krvi sat vremena nakon ispijanja iznad 10,0 mmol/L (“šećer u krvi preko 10”) ili dva sata nakon ispijanja iznad 8,5 mmol/L, sumnja se na dijabetes. Ako je jedna ili više vrijednosti jednaka ili veća od graničnih trudnica, upućuje se na daljnja ispitivanja.
Kako gestacijski dijabetes utječe na dijete?
Ako gestacijski dijabetes nije pod kontrolom, on može dovesti do povećanja porođajne mase djeteta, slijedom toga može doći do oštećenja koštano-mišićnog sustava djeteta kod porođaja. Novorođena djeca majki oboljelih od gestacijskog dijabetesa češće imaju postporođajne komplikacije poput povišenog šećera u krvi, žutice i privremenog zastoja disanja.
Kako gestacijski dijabetes utječe na majku?
Trudnice s gestacijskim dijabetesom imaju povišeni rizik razvoja debljine, arterijske hipertenzije (povišenog krvnog tlaka), preeklampsije, same mogu razviti dijabetes melitus te, u konačnici, metabolički sindrom. Također, vjerojatnije je da će morati roditi carskim rezom.
Što raditi kod dijabetesa u trudnoći – prehrana i tjelovježba
Unatoč lijekovima koji služe za poboljšanu toleranciju glukoze, za dijabetes tipa 2 nema pravog lijeka te se smatra kako se prvenstveno uravnoteženom prehranom i redovitom tjelovježbom mogu napraviti odlični zdravstveni rezultati te značajno doprinijeti izlječenju.
Isto tako, kod ustanovljenog gestacijskog dijabetesa liječnik će propisati terapiju lijekom (inzulinom), no kontinuirana korekcija prehrane vrlo je važna kako ne bi došlo do hiperglikemije nakon obroka ili natašte. Tako se liječenje trudnica s gestacijskim dijabetesom temelji na uravnoteženoj prehrani, kontroli tjelesne mase i redovitoj tjelovježbi (svakodnevna šetnja ili kontrolirana tjelovježba).
Suprotno mišljenjima kako prehrana kod gestacijskog dijabetesa mora biti puna odricanja i bez okusa, zdrava i uravnotežena prehrana može biti i gastronomski doživljaj. Što se tiče tjelovježbe, poželjna je tjelesna aktivnost uz nadzor stručnjaka. Ona ne samo da će omogućiti energetsku potrošnju, već doprinijeti boljoj toleranciji i korištenju glukoze u krvi, boljoj osjetljivosti na inzulin te sveukupno djelovati na zdraviju trudnoću.
Dijeta za gestacijski dijabetes i primjer jelovnika
Umjesto samog obraćanja pažnje na kalorijsku vrijednost obroka ili planiranje prehrane, izuzetno je važna kvaliteta namirnica, odnosno sastav obroka u prehrani majke. Valja jasno naglasiti neizostavnu ulogu kontrole i pravilnog odabira svakog obroka pri liječenju gestacijskog dijabetesa. Dakle, nije važno samo kontrolirati energetski unos, već i sastav obroka i kombiniranje namirnica.
Naime, ograničavajući režimi prehrane s niskim energetskim unosom strogo su zabranjeni u trudnoći, pa tako i kod gestacijskog dijabetesa, jer posljedice su hipoglikemija i štetni učinak za razvoj ploda. Također, kod trudnica koje su u riziku od gestacijskog dijabetesa važna je edukacija u smislu suradnje s kvalificiranim nutricionistom, kliničkim dijetetičarom i liječnikom.
Konkretni važni savjeti za prehranu kod gestacijskog dijabetesa
- Naglasak je na obrocima koji se temelje na povrću, neškrobastim ugljikohidratima, bjelančevinama, složenim ugljikohidratima niskog glikemijskog indeksa i kvalitetnim protuupalnim mastima.
- Apsolutno je nepoželjno koristiti namirnice i napitke s visokim udjelom jednostavnih šećera! U tu skupinu spadaju: nektar sokovi, bomboni, keksi, sladoledi, vode s aromama i kukuruzne pahuljice (apsolutno su nepoželjne).
- Prehrana bogata škrobom (krumpir, naročito pire i kuhani krumpir), tjesteninom, bijelim brašnom (peciva, kruh) i industrijski procesuiranim žitaricama nije poželjna kao temelj prehrane pri kontroli gestacijskog dijabetesa.
Naime, ove namirnice, naročito u nedostatku vlakana, proteina i masti, direktno doprinose reaktivnoj hiperglikemiji nakon obroka (povišenoj koncentraciji glukoze u krvi). Nakon obroka bogatog bijelim kruhom, tjesteninom ili krumpirom, ovisno o toleranciji glukoze i osjetljivosti na inzulin, može se javiti hipoglikemija i potom “u krug”.
- Rješenje prehranom nije u obrocima koji “gase” hipoglikemiju (npr. namirnicama koje imaju visoki glikemijski indeks), već u sprječavanju nastanka ovog začaranog kruga reaktivna hiperglikemija/hipoglikemija.
- Obilna konzumacija voća nije u prvom planu. Iako je voće izvor vlakana i antioksidansa, ono ipak značajno doprinosi unosu jednostavnih šećera, a time i smanjenoj toleranciji glukoze (i fruktoze). Banane (naročito zrele), lubenice i suho voće ne treba konzumirati redovito, već prednost dati borovnicama, malinama, kupinama, mandarinama te eventualno kiselijim jabukama.
- Valja znatno više konzumirati mahunarke i orašaste plodove kao izvore biljnih proteina, složenih ugljikohidrata i vlakana čime se regulira glikemija (povišena glukoza u krvi).
- Uloga vlakana, bjelančevina i masti od izuzetne je važnosti.
- Uloga mineralnih tvari (magnezij, kalij) i oligomineralnih tvari (krom) od izuzetne je važnosti pri regulaciji glukoze u krvi. Zeleno lisnato povrće, rajčice i luk samo su neke od namirnica koje valja intezivnije uključiti u prehranu pri dijetoterapiji gestacijskog dijabetesa.
- Obilnije konzumiranje povrća u kombinaciji sa zdravim mastima (maslinovo ulje, avokado, bučine i sezamove sjemenke, orašasti plodovi, lan i laneno ulje) omogućava bolju regulaciju glukoze u krvi i bolje zdravlje krvnih žila te sprječava pojavu hipertenzije i preeklampsije u trudnoći.
Imajte na umu da kratkoročno pridržavanje dijete i vraćanje na prehranu s visokim udjelom šećera, bijelog kruha i pržene hrane, neće omogućiti trajno zdravlje trudnici, a ni djetetu.
Kao što smo već spomenuli, dijeta pri prevenciji gestacijskog dijabetesa može biti ukusna i zdrava. Niže navedena jela poslužit će kao dobra orijentacija za planiranje prehrane pri gestacijskom dijabetesu. Pritom je za svaku trudnicu potrebno personalizirati plan prehrane, ovisno o njezinom zdravstvenom stanju i nutritivnim potrebama.
Primjer jelovnika: dan 1
Doručak: Zapečeni finski ili švedski kruh s avokadom, jajetom i cherry rajčicom.
Ručak: Pečena piletina (npr. otkošteni batak bez kože); grillano povrće (npr. tikvice, paprike i patlidžani); pečeni batat krumpir; miješana kupus i zelena salata s ekstra djevičanskim maslinovim uljem.
Međuobrok: Kreker od raži s humusom (namaz od slanutka) i bučinim sjemenkama.
Večera: Grillani losos ili pastrva; heljda pirjana s lukom i malo tostiranih badema ili oraha; salata od radiča s maslinovim uljem.
Primjer jelovnika: dan 2
Doručak: Skyr jogurt pomiješan s borovnicama, lanenim sjemenkama i nasjeckanim bademima.
Ručak: Varivo od mahuna, slanutka, batat krumpira, korjenastog povrća i komadića puretine; finski ili švedski kruh sa sjemenkama.
Međuobrok: Mini fritata s nasjeckanim šampinjonima i povrćem.
Večera: Mljeveni but junetine pirjane s lukom i češnjakom; pire od graška s bučinim uljem i sjemenkama; salata od radiča.
