Kada je naše tijelo izloženo hladnoći, dolazi do sužavanja (spazma) malih arterija koje se nalaze pod kožom okrajina kako bi se spriječio gubitak tjelesne topline. To je normalna pojava i jedan od zaštitnih mehanizama očuvanja stalne tjelesne temperature. Ako je ta reakcija pretjerana, imamo entitet koji se naziva Raynaudov sindrom.
Uzroci Raynaudovog sindroma
Raynaudov sindrom ili Raynaudov fenomen je stanje u kojem dolazi do pretjeranog spazma (stezanja) arteriola (malih krvnih žila) u prstima šaka i stopala, ali i drugim perifernim dijelovima tijela poput nosa, obraza, ušiju i jezika, uslijed pretjeranog reagiranja na niske temperature ili emocionalni stres. Karakterizira ga osjećaj hladnoće, utrnulosti i boli zahvaćenog dijela tijela koji zbog smanjene cirkulacije krvi može biti blijed ili cijanotičan (plavičast). Smanjen dotok krvi patofiziološki je u početku rezultat isključivo spazma, a kako bolest traje, i sužavanja malih krvnih žila zbog zadebljanja njihove stijenke.
Sindrom je prvi puta, 1982. godine, opisao Raynaud te je stoga sindrom po njemu i dobio ime.
Raynaudov sindrom javlja se u 5 do 10 posto svjetske populacije, češći je kod ženskog spola i kod osoba koje žive u hladnijim krajevima. Većina oboljelih (60 – 90 posto) boluje od primarnog Raynaudova sindroma, a najčešće je riječ o mlađim ženskim osobama, dok muški spol i dob iznad 40 godina češće upućuju na sekundarni Raynaudov sindrom.
Primarni Raynaudov sindrom
Kao što je ranije navedeno, primarni Raynaudov sindrom je češći i javlja se kod inače zdravih ljudi. Spazam krvnih žila koji se tu pojavljuje nije udružen s drugom bolešću.
Oni koji su oboljeli od Raynaudovog sindroma imaju povećanu odjetljivost alfta-2 receptora na hladnoću, te to dovodi do vazokonstrikcije.
Njegovu pojavu može predisponirati život u hladnijim klimatskim uvjetima. Između 60% i 90% slučajeva primarnog Raynaudovog sindroma javlja se u žena u dobi od 15 do 40 godina.
Sekundarni Raynaudov sindrom
Obično je povezan s drugim bolestima i poremećajima i javlja se u kasnijoj životnoj dobi. Stanja i bolesti kod kojih srećemo Raynaudov fenomen uključuju:
- bolesti vezivnog tkiva
- bolesti arterija
- sindrom karpalnog tunela
- ponavljajuće radnje ili vibracije
- pušenje
- ozljede
- primjene određenih lijekova itd.
Bolesti vezivnog tkiva
- sklerodermija
- sistemski lupus
- reumatoidni artritis
- Sjogrenov sindrom
- sistemski vaskulitis.
Bolesti arterija
Bolesti arterija uključuju stanja kao što su:
- ateroskleroza
- Buergerova bolest
- primarna plućna hipertenzija.
Sindrom karpalnog kanala
Pritisak na nervus medianus (glavni živac u ruci) može uzrokovati utrnulost i bol, čineći vas osjetljivijima na hladnoću.
Ponavljajuće radnje ili vibracije
- Tipkanje ili sviranja klavira
- korištenje alata koji vibriraju – vibracijom inducirani bijeli prsti.
Pušenje
Pušenje sužava krvne žile zbog zadebljanja zida žile.
Ozljede
Kod prijeloma, operacija ili ozeblina šaka i stopala.
Primjena određenih lijekova
- Beta-blokatori
- lijekovi protiv migrene s ergotaminom
- lijekovi za ADHD
- hormonski nadomjesni lijekovi (koji sadrže estrogene)
- neke vrste kemoterapije
- lijekovi koji sužavaju krvne žile, poput lijekova za prehladu.
Hipertizeoza, hipotireoza neki karcinomi i druga rjeđa stanja.
Simptomi Raynaudovog sindroma
Simptomi ovise o učestalosti, trajanju i jačini spazma krvnih žila, a očituju se u hladnim prstima i okrajinama koje su zahvaćene uz promjenu boje kože nakon izloženosti hladnoći ili stresu.
Kliničku sliku u početku karakterizira izrazita bljedoća prstiju ili cijanotična (plava) koža. Nakon što se cirkulacija počne poboljšavati, koža zbog hiperemije postaje zagasito crvena. Tada se mogu razviti bol, peckanje i gubitak osjeta u zahvaćenim dijelovima.
Ako se radi o ekstremitetima, ne moraju uvijek biti zahvaćeni svi prsti; promjene se mogu vidjeti samo na jednom ili dva prsta ruku ili nogu. Napomena da se ne pojavljuje svaka od navedenih promjena kod svakoga te varira od osobe do osobe.
U početku bolesti spazmi su rjeđi i traju kratko — od nekoliko minuta do nekoliko sati (prosječno 10 do 30 minuta). Kako bolest traje, napadi spazma su sve češći i dulji koža može postati glatka, sjajna i napeta s gubitkom potkožnog tkiva i pojavom malih bolnih ulceracija na vršcima prstiju koje, u težim slučajevima, mogu prijeći u gangrenu.
Kako se liječi Raynaudov sindrom?
Prva linija terapije kod blagih simptoma je odijevanje u slojevima, nošenje rukavica i debljih čarapa. Međutim, ako te mjere nisu učinkovite, potrebno je medikamentozno liječenje.
Ono što je važno učiniti kod terapije jest upravo proširiti krvne žile, poboljšati cirkulaciju. Primarni Raynaudov sindrom obično se liječi blokatorima kalcijevih kanala i vazodilatatorima.
Kada govorimo o sekundarnom Raynaudovom sindromu, on se pak liječi na način da se pronalazi poremećaj koji ga uzrokuje.
Simpatektomija, postupak u kojem se privremeno blokiraju ili izrežu određeni simpatički živci može se koristiti za ublažavanje simptoma Raynaudovog sindroma ako poremećaj postaje progresivno onesposobljavajući, a drugi tretmani ne djeluju. Međutim, čak i kada je ovaj postupak učinkovit, olakšanje traje samo 1 do 2 godine. Ovaj je postupak obično učinkovitiji za osobe s primarnim Raynaudovim sindromom.
Ciljevi liječenja su smanjenje broja, intenziteta i duljine napadaja spazma kako bi se spriječilo oštećenje tkiva.
Kako neki lijekovi mogu uzrokovati Raynaoudov sindrom, nužno je izbjegavanje beta blokatora, kao i kontracepcijskih pilula.
U slučajevima gdje je prokrvljenost potpuno blokirana i ne može se uspostaviti, postoji opasnost od razvoja gangrene. U tim stanjima, kao i u slučaju da se razvila gangrena, nužno je kirurško amputacijsko liječenje.
Preporuke za osobe s Raynaudovim sindromom
Kako bi što bolje kontrolirali simptome i smanjili napade, potrebno je pridržavati se mjera samopomoći i prevencije.
Prestanite pušiti
Prestanite pušiti jer pušenje sužava arterije. Također, ograničite konzumaciju alkohola i kofeina jer oni kod nekih osoba mogu izazvati napadaje.
Oblačite se slojevito
Oblačite se slojevito kako biste mogli održavati toplinu slabije prokrvljenih dijelova tijela. Nosite rukavice i čarape kako biste izbjegli smrzavanje ruku ili nogu.
Preporučuju se rukavice od celliant vlakana koja savršeno prijanjaju za kožu, potiču cirkulaciju i reguliraju tjelesnu temperaturu. Ako tražite materijale koji najbolje zadržavaju toplinu, obucite se u prolipopilen ili vunu ili pak svilu.
Svakodnevna tjelovježba
Svakodnevna tjelovježba značajna je pomoć u povećanju pulsa i za poboljšanje cirkulacije.
Redovita masaža može pomoći kod problema loše cirkulacije. Opuštajuće kupke u toploj, ali ne prevrućoj vodi preporučaju se barem tri puta na tjedan.
Dodaci prehrani
Uz prehranu bi bilo dobro konzumirati dodatke magnezija, flavonoida, vitamina B i E te esencijalne masne kiseline.
Prehrani možete dodati zagrijavajuće začine poput kajenskog papra, đumbira, korijandera, klinčića i cimeta te možete popiti i šalicu čaja od navedenih biljaka
Vježbe za poboljšanje cirkulacija tijekom napadaja
Tijekom napadaja nastojte pojačati tjelesnu aktivnost vježbama koje mogu pomoći u poboljšanju cirkulacije. Mrdajte prstima na rukama i nogama, stavite ruke ispod pazuha. Prelijte prste na rukama i nogama toplom (ne vrućom) vodom. Masirajte ruke i stopala.
