Histeroskopija — kada se izvodi i kako se pripremiti?

Histeroskopija je minimalno invazivan (poštedan) zahvat koji omogućuje detaljan pregled kanala vrata maternice, unutrašnjost maternice i ulaza jajovoda. Obavlja se endoskopskim instrumentom histeroskopom u kratkotrajnoj venskoj anesteziji ili bez nje, što ovisi o vrsti histeroskopije. Vrijednost histeroskopije je u tome što se u relativno kratkom vremenu može riješiti niz problema vezanih uz patologiju ženskih spolnih organa. 

Histeroskop ima mogućnost vizualizacije unutrašnjosti maternice uz pomoć kamere, ali i mogućnost operacijskog liječenja dodatnim instrumentima koji se mogu upotrebljavati tijekom zahvata. Histeroskopijom se rješavaju problemi koji se javljaju u generativnoj dobi žene, ali i u menopauzi. Danas je sve više u upotrebi jer za razliku od kiretaže operater “vidi što radi”. Histeroskop je spojen na monitor pa operater tijekom zahvata ima potpuni uvid u ono što radi.                                                  

Kada se radi histeroskopija?

Histeroskopija se radi u slučaju kada se posumnja na:

• submukozni miom maternice
• septum maternice
• polip tijela maternice.

Histeroskopija se radi i kod:

• odstranjenja urasle ili dijelova spirale
• obrade steriliteta (neplodnosti)
• odstranjivanja priraslica maternične šupljine
• odstranjivanja dijelova trudnoće i posteljice
• dijagnoza malignih promjena endometrija
• učestalo obilnijih ili nepravilnih menstrualnih krvarenja
• rješavanja neprohodnosti cervikalnog kanala
• sterilizacije.

Submukozni miom maternice

Submukozni miom veličine do 3 cm se može rješavati histeroskopijom. Submukozni miom, bez obzira na veličinu (od nekoliko milimetara do centimetra), je česti uzrok obilnijeg menstrualnog krvarenja i posljedične anemije te nepravilnih krvarenja i bolnih menstruacija.

Septum maternice

Pregrada unutar šupljine maternice može biti uzrok češćih pobačaja pa je histeroskopija najučinkovitija u rješavanju ovog problema. 

Polip tijela maternice

Polip tijela maternice (endometralni polip) je relativno česta pojava kod žena generativne dobi. Histeroskopijom se pokaže točno mjesto polipa koji se odstrani u cijelosti, a ostali dio šupljine maternice ostaje netaknut. Također se mogu otkriti i početni polipi koji se ultrazvukom ne mogu otkriti.

Odstranjenje urasle ili dijelova spirale

Ponekad tijekom odstranjivanja unutarmaterničnog uloška (spirale) može doći do problema. Spirala se prilikom ginekološkog pregleda ne može odstraniti ili se odlomio komadić spirale. U tom slučaju, histeroskopijom se prikaže i odstrani spirala u cijelosti.

Obrada steriliteta (neplodnosti)

U okviru obrade razloga zašto ne dolazi do trudnoće histeroskopija pruža direktan uvid u mogući razlog:

• stanje endometrija (sluznica maternične šupljine) — uzimanje biopsije radi patohistološkog ili mikrobiološkog nalaza
• rješavanje submukoznih mioma, polipa endometrija, septuma endometrija
• uvid u prohodnost ulaza jajovoda u materničnu šupljinu.

Odstranjivanje priraslica maternične šupljine

Odstranjivanje priraslica maternične šupljine (Ashermanov sindrom) koje su nastale prethodnim zahvatima ili nakon težih upala endometrija. 

Prilikom zahvata može se provjeriti prohodnost jajovoda ubacivanjem kontrasta (metilenskog modrila) u šupljinu maternice uz istovremenu laparoskopiju kojom se prikažu izlazi jajovoda u trbušnoj šupljini.

Ostalo

• Odstranjivanje dijelova trudnoće i posteljice koji se nisu mogli odstraniti drugim postupcima.
• Dijagnoza malignih promjena endometrija na koje se sumnja a nisu se mogli dokazati drugim postupcima.
• U slučaju učestalih obilnijih ili nepravilnih menstrualnih krvarenja histeroskopijom se može odstraniti sluznica maternice (histeroskopska ablacija endometrija) u cijelosti, kao i sloj ispod nje, čime se onemogućava pojava istog u budućnosti.
• Rješavanje neprohodnosti cervikalnog kanala.
• Histerskopom se mogu zatvoriti ulazi jajovoda u maternicu (sterilizacija) i time se onemogućiti trudnoća.

Vrste histeroskopija

Postoje dvije osnovne vrste histeroskopije, ovisno o tome rade li se u ambulanti ili u bolnici. 

Ambulantna (dijagnostička) histeroskopija

Ambulantna (dijagnostička) histeroskopija obavlja se ambulantno. Tijekom zahvata nije potrebno uspavljivanje pacijentice, čime se izbjegavaju moguće dodatne anesteziološke komplikacije. Zahvat je bezbolan uz mogućnost osjećaja pritiska u donjem dijelu trbuha ili manje nelagode. Zahvat u prosjeku traje oko 15 do 30 minuta, a nakon zahvata nije potrebno duže mirovanje od 24 h.

Komplikacije su vrlo rijetke (do 1%):

• perforacija maternice – tijekom zahvata se može probušiti stijenka maternice
• oskudnija vaginalna krvarenja nakon zahvata
• infekcija – vrlo rijetka jer se u prijeoperacijskoj obradi isključuju mogući uzročnici
• oštećenje vrata maternice – vrlo rijetko.

Histeroskop je debljine do 5 mm i prilikom uvođenja nije potrebno postaviti spekulum. Tijekom histeroskopije se istovremeno ubrizgava tekućina koja otvara rodnicu, vrat i šupljinu maternice radi lakšeg pregleda. Ulaz instrumenta operater prati na monitoru.

Prvenstveno služi u dijagnosticiranju problema, ali se može kod manjih promjena koristiti i terapijski. Tim zahvatom se mogu odstraniti manji polipi, miomi, uzeti biopsija sluznice…               

                 

Operativna (terapijska) histeroskopija

Operativna (terapijska) histeroskopija obavlja se u bolnici. Prilikom zahvata potrebna je kratkotrajna intravenska anestezija jer je širenje vrata maternice bolno. Histeroskop je promjera 8 do 10 mm pa je prije postupka potrebno proširiti (dilatirati) vrat maternice da bi instrument mogao proći. 

Ubrizgavanje tekućine u vrat i šupljinu maternice je pod većim tlakom i kontrolira se posebnom pumpom. Prosječno zahvat traje od 30 do 60 minuta, a nakon zahvata potreban je boravak u bolnici oko jednog dana ili nekoliko sati. Svakodnevnim aktivnostima se možete vratiti nakon tri do četiri dana, ako nije došlo do komplikacija. Komplikacije su iste kao kod ambulantne histeroskopije.

Koristi se kod većih mioma, polipa i drugih zahtjevnijih promjena u šupljini maternice čije odstranjenje nešto duže traje.

Koji dan ciklusa se radi histeroskopija?

Histeroskopija se obavlja u prvoj fazi menstruacijskog ciklusa, a najbolje od šestog do desetog dana kada je sluznica maternice dovoljno tanka da se ovim postupkom može što bolje vidjeti. Također u prvoj fazi ciklusa je osjetljivost krvnih žila endometrija manja pa su i krvarenja oskudnija tijekom zahvata, što omogućava dobru vidljivost.

Kako se pripremiti za histeroskopiju?

Ovisno o tome radi li se o ambulantnoj ili operativnoj histeroskopiji postupak pripreme je sa malim razlikama između njih.

Kod operativne histeroskopije, za razliku od ambulantne, potreban je pregled anesteziologa sa laboratorijskim nalazima. Ostale pripreme su jednake u obe vrste histeroskopije:

• ginekološki i ultrazvučni pregled prije zahvata
• uvid u prethodne ginekološke preglede i PAPA nalaz
• češće je potrebno prije histeroskopije učiniti cervikalne briseve na aerobe, mikoplazmu ureaplazmu i klamidiju, ali nije nužno
• prije samog zahvata mogu se uzeti tzv nesteroidni lijekovi protiv bolova (npr. Voltaren, Ketonal, Brufen…)
• kod izrazito osjetljivih pacijentica koje idu na ambulantnu histeroskopiju može se dati i lokalno analgetik (Lidocaine ampula) u vrat maternice.

Postupak — kako se radi histeroskopija?

Postupak ambulantne histeroskopije

1. Postavljanje pacijentice na ginekološki stol u položaj poput onog za pregled i toaleta vanjskog spolovila i rodnice.
2. Nije potrebno uvođenje u intravensku anesteziju, eventualno se može aplicirati lokalno, u vrat maternice, analgetik.
3. Slijedi uvođenje histeroskopa u rodnicu pod kontrolom kamere uz ubrizgavanje tekućine, što pacijentici ne izaziva značajnije tegobe.
4. Na monitoru se prati ulazak u cervikalni kanal i šupljinu maternice.
5. Manje promjene se odstranjuju pomoćnim instrumentima, što je za pacijentice uglavnom bezbolno ili uz manju bolnost i osjećaj nelagode.
6. Nakon pregleda i zahvata slijedi odstranjivanje histeroskopa.
7. Ginekolog izdaje nalaz sa nalazom stanja vrata maternice, opisom šupljine maternice i opisom o stanju ulaza jajovoda u maternicu (često uz video zapis na CD-u).
8. Nakon zahvata, ginekolog može preporučiti jednokratno uzimanje antibiotika.

Spolni odnosi, kupanje i druge aktivnosti su moguće nakon dva do tri dana, odnosno nakon što prestane vaginalno krvarenje koje je tih dana vrlo oskudno.

 Postupak operativne (terapijske) histeroskopije

1. Na odjel treba doći ujutro natašte.
2. Prijem na odjel i priprema pacijentice za zahvat.
3. Prema uputama anesteziologa, primjena intravenskih tekućina i antibiotika pola sata prije operacije.
4. Dolazak u operacijsku salu i postavljanje pacijentice na ginekološki stol u operacijskoj sali u položaj poput onog za pregled i toaleta vanjskog spolovila i rodnice.
5. Pokrivanje operacijskog polja.
6. Uvođenje u vensku anesteziju.
7. Postavljanje spekuluma u rodnicu.
8. Prihvatanje vrata maternice hvataljkom.
9. Širenje vrata maternice tzv. dilatatorima.
10. Uvođenje histeroskopa kroz vrat maternice uz tekućinu koja omogućava dobru vidljivost.
11. Prikaz kanala vrata maternice i šupljine maternice te potreban zahvat.
12. Izvođenje instrumenta iz maternice nakon zahvata.
13. Buđenje na stolu u operacijskoj sali i transport pacijentice na odjel.
14. Praćenje vitalnih funkcija tijekom boravka na odjelu ginekologije.

Oporavak od histeroskopije

Oporavak nakon ambulantne histeroskopije 

Pacijentica ostaje na stolu oko sat vremena nakon zahvata, a svakodnevnim se aktivnostima može vratiti odmah. Spolni odnosi su mogući nakon dva do tri dana, odnosno nakon što prestane vaginalno krvarenje koje je tih dana vrlo oskudno.

Oporavak nakon operacijske histeroskopije

Pacijentica ostaje u bolnici nekoliko sati do dan nakon zahvata, tj. dok ne prestane djelovanje anestezije. Ako je otpust isti dan, ne preporuča se upravljanje automobilom.

Kako se radi o rješavanju nešto složenijih problema, preporuka je mirovanje oko dva do tri dana nakon zahvata, a apstinencija od spolnih odnosa i tjedan dana.

Cijena histeroskopije

Ambulantna histeroskopija iznosi od 250 do 350 EUR, dok operativna histeroskopija od 450 do 600 EUR. U troškove zahvata treba još uračunati i:

• cijenu obrade patohistološkog nalaza
• eventualnu potrebu za produženim praćenjem pacijentice nakon zahvata
• primjenu antibiotika i dodatnih analgetika.

Najbolje se o mogućim dodatnim troškovima zahvata, koji su specifični za svaku ustanovu, raspitati prije samog zahvata.

U državnim ustanovama HZZO pokriva troškove histeroskopije preko uputnice nadležnog ginekologa. Najčešće se postupak obavlja preko uputnica za dnevnu bolnicu. Veći dio bolnica ima mogućnost operativne histeroskopije, dok manji dio njih obavlja ambulantnu histeroskopiju.

Histeroskopija kao minimalno invazivan zahvat omogućila je brzo i jednostavno rješavanje problema bez značajnijih postoperacijskih posljedica za pacijenticu. Operater uz pomoć kamere ima direktan uvid u patološku promjenu zbog koje se pristupa zahvatu, tako da su moguće komplikacije zahvata vrlo rijetke. Brz oporavak i učinkovitost glavne su prednosti ove metode.