09.04.2021.

Ugriz pauka: simptomi, posljedice, liječenje

Neki ugrizi pauka mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija ako se ne liječe. Zbog toga je važno znati prepoznat ugrize pauka i na koje simptome treba paziti.

Ugrizi pauka u našim su krajevima učestaliji tijekom toplih ljetnih mjeseci, a događaju se kako u kontinentalnom dijelu tako i na obali i otocima. Većina pauka ugrize čovjeka u samoobrani, a ugriz se obično dogodi tijekom obavljanja poljoprivrednih radova, kampiranja, boravka u prirodi i slično. Ugriz pauka je najčešće bezopasan, iako nekada može izazvati nekrozu tkiva, odnosno otrovati ugrizenu osobu.

Otrovanje ugrizom pauka zove se arahnidizam, araneidizam ili araneizam.

Latrodektizam predstavlja skupinu simptoma izazvanih djelovanjem otrova pauka crne udovice (Latrodectus tredecimguttatus) na razne organe, osobito na živčani i srčanožilni sustav.

Kako izgleda ugriz pauka?

  • Ugriz pauka obično je neprimjetan ili se osjeti lagana bol na mjestu ugriza.
  • Najjednostavnije je prepoznati ugriz pauka ako ste stvarno vidjeli da vas pauk
  • Na mjestu ugriza se nakon nekoliko sati obično vidi lokalizirana oteklina i crvenilo, obično uz svrbež i bol.

Više o ugrizima drugih insekata možete pročitati u članku o krpeljima i članku o stjenicama.

Simptomi ugriza pauka

Simptomi ugriza pauka su:

  • bol na mjestu ugriza
  • crvenilo i oteklina na mjestu ugriza
  • nekada se mogu javiti i znakovi infekcije na mjestu ugriza: veća oteklina
  • širenje crvenila, mjehuri, nekroza tkiva (boja kože postaje lividna, odnosno plavičasta, potom crna uz nastajanje rane)
  • rijetko se mogu javiti i znakovi sustavne infekcije: bolnost cijelog ugrizenog ekstremiteta, temperatura, zimica i tresavica
  • znakovi trovanja nakon ugriza otrovnog pauka: bol, stezanje i pritisak u prsnom košu, teško disanje, zimica, tresavica, grčenje mišića, žarenje tabana, glavobolja, umor, slabost, osip po koži i drugo.

Kako liječiti ugriz pauka?

Navodimo savjete kako liječiti ugriz pauka:

  • Mjesto ugriza oprati i dezinficirati. Najbolje je upotrijebiti neki od dezinficijensa za rane u spreju ili tekućini.
  • Na mjesto ugriza stavljati hladne obloge.
  • U slučaju crvenila i otekline, u dogovoru s liječnikom primijeniti lokalnu kortikosteroidnu kremu, najbolje u kombinaciji s lokalnim antibiotikom da se spriječi infekcija.
  • Za snižavanje svrbeža pomoći će peroralni antihistaminici.
  • U slučaju jače upalne reakcije i infekcije primjenjuje se i sustavna protuupalna, odnosno antibiotska terapija u dogovoru s liječnikom.
  • U slučaju ugriza otrovnog pauka javiti se odmah liječniku.

Saznajte i kako umiriti svrbež nakon ugriza komaraca.

Kada treba posjetiti doktora?

Liječnika je potrebno posjetiti:

  • obavezno u slučaju ugriza crne udovice
  • kod jače lokalne reakcije na mjestu ugriza (jača oteklina, crvenilo, bolnost ili nekroza tkiva)
  • kod pojave sistemske reakcije, urtikarije ili drugih općih simptoma
  • kod ugriza pauka u dječjoj dobi.

Koje su posljedice ugriza pauka?

Dvije su najčešće posljedice:

  • Najčešća posljedica ugriza pauka je lokalna reakcija koja cijeli puno duže nego kod ugriza ostalih insekata.
  • Smrtni ishod nakon ugriza otrovnog pauka u našim krajevima je rijedak. Do njega može doći kod ugriza crne udovice u dječjoj dobi ili kod srčanih bolesnika, odnosno osoba s visokim tlakom.

Otrovni pauci u Hrvatskoj

U Hrvatskoj postoji nekoliko vrsta paukova čiji otrov može biti nelagodan ili opasan. U nastavku pročitajte sve što trebate znati o svakoj vrsti.

Crna udovica

 Crna udovica je otrovni pauk koji se može naći na području Istre, Primorja i Dalmacije.

  • U Hrvatskoj se crna udovica može naći u Istri, Hrvatskom primorju, Dalmaciji i na otocima.
  • Najčešće živi u suhozidima, panjevima, vrtovima, vinogradima, garažama, šupama i slično.
  • Crne je boje, s crvenim mrljama na leđima (može biti do 17 mrlja).
  • Odrasle ženke (veličine 10 do 18 mm), koje su otrovne, nalaze se u prirodi od početka ljeta do rane jeseni, a mužjaci (veličine 3 do 5 mm) obično samo početkom ljeta. Nakon oplodnje ženka ubija mužjaka.
  • Otrovni aparat crne udovice sastoji se od šupljih štipaljki, otrovnih žlijezda i njihovih izvodnih kanala. Štipaljkom pauk probije kožu i iz otrovnih žlijezda ubrizga otrov u tijelo čovjeka.
  • Otrov je neurotropan i djeluje na autonomni i središnji živčani sustav, centralno i periferno.
  • Od trenutka ugriza i pojave prvih simptoma (bol i pečenje na mjestu ugriza) prođe desetak minuta do više sati.
  • Osoba može osjećati bol duž ugrizenog ekstremiteta, stezanje i pritisak u prsnom košu, zimicu i tresavicu. Koža je oblivena hladnim i ljepljivim znojem. Ponekad se koče i grče mišići tijela, osoba ne može stajati niti sjediti. Prisutna je jaka bol cijelog tijela.
  • Nakon 24 sata bol polagano popušta. Javlja se žarenje u tabanima. Osoba je iscrpljena.
  • Trećeg dana ugrizena osoba se osjeća bolje, ali još uvijek ima bol u stopalima, žarenje u tabanima, osjećaj trnaca i glavobolju uz umor i slabost. Nakon nekoliko dana na koži tijela se pojavljuje osip.
  • Osoba se obično oporavi za sedam dana, rijetko simptomi traju i do tri tjedna.
  • Liječenje može biti simptomatsko (sredstva za opuštanje mišića, analgetici, kalcij) i specifičnom terapijom (antitoksin).
  • Smrtni ishod je rijedak, iako u srčanih bolesnika kao i osoba s visokim tlakom mogu nastupiti komplikacije koje će prouzročiti smrt.

Pauk vučjak

  • Najveći je europski pauk (veličina ženke oko 2,7 cm; veličina mužjaka 1,9 cm).
  • U Hrvatskoj je rasprostranjen u Istri, Hrvatskom primorju i Dalmaciji.
  • Živi u zemlji, u nekoliko centimetara dubokim rupama.
  • Otrov pauka vučjaka nije otrovan za ljude, ali mu ugriz može biti neugodan. Obično izaziva lokalne reakcije otekline i lokalne bolnosti.

Pauk križar

  • Najčešća je vrsta pauka u našim krajevima.
  • Rasprostranjen je u Europi i Sjevernoj Americi.
  • Staništa su mu vrtovi, voćnjaci, ograde, živice, grmlje, gradska područja i slično.
  • Svijetlo-smeđe do crne je boje, a na stražnjem dijelu ima bijele pruge u obliku križa.
  • Bezazleni su, ali ugrizu ako ih se provocira.
  • Njihov ugriz nije otrovan, već neugodan i obično izaziva lokalnu reakciju otekline.

Smeđi pauk samotnjak

  • Živi u području južne Europe, Mediterana.
  • Smeđe je boje, a na prednjem dijelu tijela ima znak koji podsjeća na violinu.
  • Noge su mu duge, tanke i smeđe, prekrivene sitnom dlakom.
  • Otrov ovog pauka je opasan. Brzo se proširi tijelom ugrizene osobe i osoba osjeća mučninu, povraćanje, temperaturu i bolove u mišićima.
  • Na mjestu ugriza nastaje nekroza tkiva. Bol se javlja dva do osam sati nakon ugriza i pojačava se u sljedećih nekoliko dana. Rana od ugriza jako sporo cijeli.

Kako možemo izbjeći ugriz pauka?

  • Nositi zaštitnu odjeću (pri hodanju kroz travu ili za rad u vrtu ili vinogradu nositi duge hlače, nogavice uvući u čarape, nositi visoke čizme i kožne zaštitne rukavice za ruke).
  • Prije oblačenja cipela, odjeće ili rukavica dobro pregledati cijelu odjeću.
  • Upotrebljavati repelente koji sadrže DEET na odjeći i obući.
  • Biti upoznat s vrstom pauka koji obitava u vašem podneblju.
  • U slučaju ugriza otrovnog pauka što prije se javiti u najbližu zdravstvenu ustanovu.
Nives Pustišek

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci