Krpelji - Kako se zaštititi i što učiniti nakon ugriza

14.09.2020.

Krpelji - Kako se zaštititi i što učiniti nakon ugriza

Kako se najbolje zaštititi, koje bolesti prenose te što učiniti nakon ugriza krpelja odgovara specijalistica dječje dermatologije

Dolaskom toplijeg vremena više boravimo u prirodi — vrijeme je za igre na otvorenom i dugo priželjkivana druženja. Vjerujemo da sa svojim mališanima volite provoditi vrijeme u prirodi, no ljepše vrijeme donosi “neprilike”, poput uboda i ugriza različitih kukaca.

U našim krajevima najčešće se pojavljuju ugrizi komaraca i krpelja, odnosno ubodi pčela, osa, stršljena i slično. Reakcije koje nastaju nakon uboda ili ugriza mogu biti lokalne reakcije, kao što su oteklina, bol i crvenilo na mjestu uboda ili ugriza. Može doći i do sistemske reakcije koja ponekad može biti životno ugrožavajuća, primjerice, anafilaksija nakon uboda pčele kod osobe koja ima alergijsku reakciju. Neki od kukaca, poput krpelja, mogu biti i prijenosnici zaraznih bolesti.

 Krpelji su sitne životinje iz skupine člankonožaca i paučnjaka, koji za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju dotok krvi. Hrane se krvlju životinja i čovjeka i mogu biti prijenosnici nekih zaraznih bolesti. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je šumski krpelj Ixodex ricinus, a u priobalju pseći krpelj Rhipicephalus sanguineus.

Gdje se najčešće nalaze krpelji?

Krpelji se najčešće nalaze u niskom raslinju (do visine jednog metra), na listovima i granama grmova, u šikarama, u prizemnom sloju šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima i slično. Važno je napomenuti da krpelji imaju sezonsku aktivnost. Naime, za aktivnost krpelja neophodna je povoljna temperatura i vlažnost okoline. Najaktivniji su u proljeće i rano ljeto (travanj, svibanj, lipanj), ali mogu se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima.

 

Skriveni u niskom raslinju, krpelji čekaju dolazak pogodnog domaćina — toplokrvne životinje ili čovjeka. Hvataju se za domaćina, najčešće za krzno životinje ili odjeću ljudi, i zatim više sati šeću po tijelu u potrazi za mjestom gdje će ugristi. Sam ugriz krpelja traje i nekoliko minuta. Ugriz krpelja ne boli jer krpelj u slini sadrži tvari koje djeluju poput anestetika.

Koje bolesti prenose krpelji?

U Hrvatskoj se ugrizom krpelja mogu prenijeti različite bolesti, poput lajmske bolesti i krpeljnog meningoencefalitisa. Iznimno, mogu se prenijeti tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Bolesti se javljaju na određenim područjima pa govorimo o prirodnim žarištima, odnosno područjima gdje ima zaraženih krpelja. Na primjer, krpelji zaraženi bakterijom borelijom, koja je uzročnik lajmske bolesti, mogu se pronaći na čitavom području grada Zagreba, u Zagorju, Međimurju i Koprivničko-križevačkoj županiji. Krpelji zaraženi virusom krpeljnog meningoencefalitisa nalaze se u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave. Pseći krpelj u priobalju može biti prijenosnik rikecije koja uzrokuje mediteransku pjegavu groznicu.

Lajmska bolest (Lyme borelioza)

Lajmska bolest uzrokovana je bakterijom Borelia burgdorferi koja se prenosi ugrizom zaraženog krpelja. Bolest može zahvatiti više sustava, a najčešće kožu, zglobove, srce i živčani sustav.

  • Obično se dva do 30 dana od ugriza krpelja na mjestu ugriza javlja lagano uzdignuto crvenilo okruglog ili eliptičnog oblika koje se širi (obično veće od 5 cm), a sredina postaje sve bljeđa. Ova promjena na koži zove se Erythema migrans i može biti popraćena blagim simptomima (glavobolja, klonulost, vrtoglavica, bolovi u zglobovima i mišićima). Važno je već u ovom stadiju bolesti javiti se liječniku da se što ranije uvede antibiotska terapija.
  • Ukoliko se bolest ne izliječi u ovom stadiju, borelia ulazi u krvotok i zahvaća druge organe, posebno mišićno-koštani sustav, srce, zglobove i živčani sustav. Pročitajte više o osipima kod beba i djece.

Dijagnoza bolesti se postavlja na temelju karakteristične kožne promjene i laboratorijskih testova.

Krpeljni meningoencefalitis

Krpeljni meningoencefalitis uzrokovan je virusom krpeljnog meningoencefatisa koji se prenosi ugrizom zaraženog krpelja. Bolest se obično javlja sedam do 14 dana nakon ugriza krpelja. Većina zaraženih osoba uopće ne oboli, a u slučaju razvoja kliničke slike, bolest uglavnom pokazuje dvije faze.

  • U prvoj fazi bolesti javljaju se simptomi nalik gripi: umor, visoka temperatura, glavobolja, opća klonulost, mučnina, povraćanje i bolovi u mišićima.
  • Zatim slijedi razdoblje bez simptoma bolesti u trajanju od četiri do 10 dana.
  • Nakon toga se u manjeg broja bolesnika razvija druga faza bolesti, koja nastupa naglo s jako visokom temperaturom i znacima zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, upale mozga, moždanih ovojnica ili leđne moždine, što u najtežim slučajevima može dovesti i do paralize dišne muskulature te smrtnog ishoda.

Liječenje je simptomatsko i obično se provodi u bolnici.

Krpeljni meningoencefalitis može se spriječiti cijepljenjem. Cijepljenje se provodi u tri doze i najbolje ga je započeti tijekom zimskih mjeseci kako bi se osigurala zaštita prije sezone krpelja.

Kako se zaštiti od ugriza krpelja?

  • Izbjegavajte područja nastanjena krpeljima. U takvim područjima hodati obilježenim stazama, izbjegavati ležanje na tlu, puzanje kroz grmlje i ostavljanje odjeće na grmlju i travi.
  • Odjenite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi. Nositi majice dugih rukava i hlače dugih nogavica. Nogavice hlača uvući u čarape. Izbjegavajte odjeću tamnih boja jer se krpelj lakše uoči na svijetloj odjeći. Također, izbjegavajte materijale poput vune na koje se krpelj lakše uhvati.
  • Primijenite repelente, odnosno sredstva za odbijanje krpelja. Pratite upute proizvođača za primjenu repelenata.
  • Nakon povratka iz prirode skinite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo. Krpelj obično „šeta“ i više sati dok ne nađe mjesto gdje ugrize. Posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, vlasište, vrat, prepone, pazuhe i pregib koljena).
  • Obavezno se otuširajte po povratku iz prirode.
  • Ukoliko primjetite krpelja na koži, što prije ga je potrebno ukloniti. Rizik prijenosa infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen.

Što učiniti nakon ugriza krpelja?

Nakon ugriza, krpelja je potrebno što ranije ukloniti, a potom mjesto ugriza premazati antiseptikom. Zapamtite da ugriz krpelja ne znači odmah i pojavu bolesti jer je mali broj krpelja zaražen. Pratite javljaju li se na mjestu ugriza crvenilo ili drugi ranije opisani simptomi te se prema potrebi javite liječniku.

Kako izvaditi krpelja?

  • Ne premazujte krpelja alkoholom, uljem, masti ili slično jer može doći do naglog pražnjenja sadržaja iz krpelja u čovjeka i prijenosa uzročnika bolesti.
  • Krpelja što prije izvadite pomoću pincete, a prije toga pincetu prebrišite antiseptikom. Pincetom krpelja obuhvatite uz samu kožu i laganim povlačenjem izvucite, pazeći da ne oštetite tijelo krpelja.
  • Krpelje ne dirajte golim rukama.
  • Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto ugriza premažite antiseptikom.
  • Ukoliko je dio krpelja ostao u tijelu, javite se liječniku.

Kako ispravno koristiti repelente?

Repelenti su sredstva koja pripadaju pesticidima, a u njih ubrajamo i repelente insekata. Oni odbijaju insekte, smanjujući time mogućnost ugriza ili uboda, a time i vjerojatnost prijenosa bolesti.

  • Uvijek pažljivo pročitajte upute za uporabu
  • Slijedite upute za uporabu preparata u dječjoj dobi.
  • Zabranjena je upotreba repelenata za dojenčad mlađu od šest mjeseci, a nekih za djecu mlađu od godine dana, odnosno dvije (pažljivo čitajte upute za primjenu).
  • Ne držite repelent na mjestu dostupnom djeci i ne dozvolite im da sama primjenjuju repelent. Moguće su iritativne i alergijske reakcije na mjestu uporabe te iritacija oka. Štetne sistemske posljedice javljaju se od strane živčanog sustava kod udisanja ili ingestije preparata (trnci, smetenost, poremećaj svijesti).
  • Repelent primjenjujte na odjeću ili na otkrivenu zdravu kožu, ali nikako ispod odjeće.
  • Repelent nikada ne primjenjujte na oštećenu ili iritiranu kožu.
  • Repelent ne primjenjujte na područje oko očiju ili usta.
  • Repelent nikada ne špricajte direktno na lice (prvo na ruke, a potom na lice jer je moguće udisanje).
  • Repelent ne nanosite na dječje ruke (moguća ingestija).
  • Repelent obavezno isperite vodom i sapunom nakon boravka u prirodi.
  • Ako sumnjate da ste vi ili vaše dijete reagirali na repelent, odmah prekinite uporabu, isperite tretiranu kožu vodom i sapunom te potražite pomoć liječnika. Korišteni repelent pokažite liječniku.

Članak napisala:

Prim. dr. sc. Nives Pustišek

Prim. dr. sc. Nives Pustišek je specijalist dermatolog i venerolog te subspecijalist dječje dermatologije, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 2016. prim. Pustišek je obranila doktorsku disertaciju, za koju je i dobila Dekanovu nagradu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor brojnih stručnih/znanstvenih radova i publikacija iz područja dermatologije i venerologije te dječje dermatologije kao i priopćenja na kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog dermatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Europske akademije za dermatologiju i venerologiju i Europskog društva za pedijatrijsku dermatologiju. Osim redovnog rada u Ambulanti za dječju dermatologiju i venerologiju, prim. Pustišek aktivna je u javno-edukativnom radu. Sudjelovala je u provođenju edukativnog programa „Edukacija vršnjaka o HIV/AIDS-a za mlade“. Provodi strukturirani edukacijski program za oboljelu djecu i roditelje pod nazivom "Škola o atopiji". Od 2017.g. sudjeluje u projektu Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb ”Baš me to zanima”, edukacija djevojčica šestih razreda Grada Zagreba o reproduktivnom zdravlju i njezi kože.

Ostali članci