Perutanje kože je čest problem, naročito tijekom hladnijih, zimskih mjeseci. Obično se radi o bezazlenom stanju kože koje se može riješiti vlaženjem kože neutralnim masnijim kremama. No, ponekad perutanje kože može biti simptom kožnih bolesti koje zahtijevaju pregled liječnika.
Što je perutanje kože?
Perutanje kože je stanje na koži kada se gornji, najpovršniji sloj kože (epidermis) počne ljuštiti u sitnim ljuskama.
Perutanje kože posljedica je oštećenja kožne barijere, odnosno poremećenog omjera lipida (ceramida, kolesterola, slobodnih masnih kiselina) i proteina u koži. Kožni lipidi i proteini stvaraju lipidno-proteinski matriks oko stanica epidermisa i barijeru prema vanjskom svijetu koja zadržava vodu (vlagu) u koži. Ako je kožna barijera poremećena, voda se gubi iz kože i koža postaje isušena.
Perutanje kože obično ne prate subjektivne smetnje, no može biti i neugodno, praćeno svrbežom, crvenilom ili osjećajem zategnutosti i nelagode na koži. Perutanje kože može zahvatiti cijelo tijelo ili biti lokalizirano primjerice:
- perutanje kože na glavi
- perutanje kože na licu
- perutanje kože na nogama
- perutanje kože na rukama i slično.
Perutanje kože može biti izolirani simptom suhe kože ili dio nekih drugih bolesti i stanja.
Mogući uzroci perutanja kože
Perutanje kože posljedica je vanjskih i unutarnjih čimbenika koji dovode do poremećaja kožne barijere. Od unutarnjih čimbenika perutanje može biti vezano uz bolesti kože, ali i biti simptom nekih drugih sistemskih bolesti.
Unutarnji čimbenici
Perutanje kože lica obično se javlja zbog djelovanja vanjskih čimbenika (vjetra, sunca, suhog zraka i slično), ali može biti znak atopijskog dermatitisa (perutanje kože kod beba), seboroičnog dermatitisa (perutanje kože na nosu, perutanje kože ispod obrva) ili kontaktnog dermatitisa (perutanje kože oko očiju).
Perutanje kože tjemena obično je znak seboroičnog dermatitisa, dok se perutanje kože na prstima ruku, odnosno perutanje kože na dlanovima obično javlja kao posljedica preagresivnog pranja ruku ili korištenja dezinficijensa, ali može biti i znak psorijaze ili kontaktnog dermatitisa.
Perutanje kože nogu u većine je ljudi prisutno tijekom zimskih mjeseci kao posljedica suhog zraka u zatvorenim prostorijama, korištenja agresivnih sredstva za pranje i prečestog tuširanja. Perutanje kože na stopalima može biti znak gljivične infekcije, kontaktnog dermatitisa ili psorijaze. Perutanje kože može biti i specifično za dob pa se tako perutanje kože kod novorođenčadi često javlja fiziološki u trećem ili četvrtom tjednu života i rijetko je znak ozbiljnijih bolesti. Perutanje bebine kože može biti znak dermatitisa.
Vanjski čimbenici
Perutanje kože najčešće se javlja tijekom zimskih mjeseci, zbog niske vlažnosti zraka, hladnog vremena, vjetra i centralnog grijanja u zatvorenim prostorijama. Koža može postati isušena i tijekom ljetnih mjeseci, nakon sunčanja i sunčanih opeklina.
Također uzrok može biti i neodgovarajuća njega kože poput:
- čestog i dugog tuširanja
- pretople vode za pranje
- prekomjernog korištenja sredstava za pranje (sapuna, pjenušavih kupki).
Drugi razlozi:
- suhi zrak u prostorijama
- korištenje medicinske terapije za akne (lokalni retinoidi, sistemski izotretinoin)
- onkološka terapija (primjena kemoterapije, terapija zračenjem).
Kožne bolesti i stanja uz koje se javlja perutanje kože
Atopijski dermatitis
Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože obilježena suhom kožom (perutanjem kože), crvenilom i svrbežom. Najčešće se pojavljuje kod djece, ali može se pojaviti i kod odraslih.
Razlog nastanka atopijskog dermatitisa nije dovoljno jasan, a uključuje kombinaciju nasljedne predispozicije, okolišnih čimbenika (iritansa i alergena), oslabljenu funkciju kožne barijere, promijenjen imunološki odgovor i neravnotežu u mikrobiomu kože.
Seboroični dermatitis
Seboroični dermatitis je upalna bolest kože karakterizirana pojavom crvenila i ljuski na koži, koje mogu biti suhe i masne. Najčešće se javlja na područjima kože s bogatim lojnim žlijezdama, poput vlasišta, lica (oko nosa, obrva) i prsa.
Često se manifestira kao perut u vlasištu (perutanje kože vlasišta), perutanje kože kapaka, perutanje kože čela uz rub vlasišta, perutanje kože oko nosa. Smatra se da seboroični dermatitis nastaje kod poremećene kožne barijere i pojačanog upalnog odgovora potaknutom kvascima roda Malassezia.
Psorijaza
Psorijaza je kronična, upalna bolest kože obilježena crvenilom i srebrnim ljuskama najčešće na laktovima, koljenima, vlasištu i donjem dijelu leđa.
Kontaktni dermatitis
Kontaktni dermatitis je upalna bolest kože uzrokovana kontaktom kože s alergenima ili iritansima, a može se manifestirati crvenilom, vlaženjem kože, suhoćom (perutanjem kože) uz subjektivne smetnje svrbeža i pečenja kože. Kontaktni dermatitis često se manifestira perutanjem kože na kapcima jer je koža kapaka najtanja na tijelu, tako da je prolaz alergena i iritansa kroz najpovršniji sloj kože olakšan.
Infekcije kože
Pityriasis versicolor gljivična je infekcija uzrokovana kvascima roda Malazzezia, najčešće lokalizirana na koži uz rub vlasišta, dekolteu i gornjem dijelu leđa. Obilježena zonama crvenila i perutanja kože nakon kojeg zaostaju zone hipopigmentacija. Gljivične infekcije kože uzrokovane gljivama iz skupine dermatofitija mogu za glavni simptom imati perutanje kože.
Ihtioze
Ihtioze su rijetke nasljedne bolesti kože obilježene poremećajem u metabolizmu epidermalnih lipida i proteina uz izrazitu suhoću kože.
Starenje kože, postmenopauza, trudnoća
Kako starimo, koža prirodno postaje suha i sklona perutanju zbog prirodnog smanjena udjela lipida, vode, kolagena i elastina. Žene u postmenopauzi zbog hormonalnih promjena često imaju suhoću i perutanje kože. Perutanje kože u trudnoći također može biti posljedica hormonalnih promjena.
Medicinska stanja
Medicinska stanja i bolesti koje mogu uzrokovati perutanje kože:
- dijabetes melitus
- bolesti štitnjače
- nedostatak hranjivih tvari poput vitamina A, C, D ili omega 3 masnih kiselina.
Kako se liječi perutanje kože?
Iako liječenje perutanja kože ovisi o uzroku perutanja, temelj terapije je obnova oštećene kožne barijere i pravilna njega kože.
Obnova oštećene kožne barijere i pravilna njega kože
- Redovita primjena neutralnih masti i krema, emolijensa u cilju hidracije kože i zadržavanja vode u koži. Primjenom emolijensa stvara se zaštitni sloj na koži i obnavlja oštećena kožna barijera. Emolijensi mogu sadržavati sastojke poput ceramida, masnih kiselina, hijaluronske kiseline, glicerina, uree i slično.
- Izbjegavati jake sapune i sredstva za čišćenje kože. Birati blagu, neiritirajuću kozmetiku čiji pH odgovara pH kože (sindetske detergencije).
- Izbjegavati pranje u vrućoj vodi. Vruća voda dodatno isušuje kožu.
- Korištenje ovlaživača zraka u zatvorenom prostoru, posebno zimi, može pomoći u održavanju optimalne vlažnosti zraka i spriječiti sušenje kože.
- Unosite dovoljno tekućine.
Lijekovi i kreme prema specifičnom uzroku
- Kortikosteroidne kreme ili masti smiruju upalu kože i svrbež. U dogovoru s liječnikom primjenjuju se u liječenju atopijskog ili kontaktnog dermatitisa i psorijaze.
- Imunomodulatori u kremi ili masti također se koriste za smirivanje upale kože i svrbeža.
- Antimikotični šamponi ili kreme smiruju gljivice te će se primijeniti kod seboroičnog dermatitisa ili gljivičnih infekcija kože u djece i odraslih.
Perutanje kože je čest simptom koji se javlja uz suhu kožu i obično se uz odgovarajuću njegu kože smiruje. No, ukoliko se perutanje kože ne povlači uz hidraciju i pravilnu njegu kože potrebno je konzultirati se s dermatologom.
