Zaušnjaci su virusna zarazna bolest. Kod tipične slike zaušnjaka dolazi do povišene temperature, nakon čega slijedi upala žlijezde slinovnice. Zaušnjaci iza uha i s prednje i donje strane uha uzrokuju povećanje žlijezde slinovnice, pri čemu su najčešće zahvaćene obje velike žlijezde slinovnice, parotide. Rjeđe mogu biti zahvaćeni testisi, gušterača ili mozak.
Cijepljenje protiv zaušnjaka dovelo je do toga da se danas ova bolest rijetko pojavljuje, a dođe li do infekcije u cijepljenih, ona je blažeg blagog tijeka i s manje komplikacija.
Prema posljednjem izvještaju Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti o mumpsu, u 2018. godini u čitavoj Europi prijavljeno je ukupno 11.312 slučaja mumpsa, od toga 22 iz Hrvatske. Nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj, a komplikacije su se javile u 6,5% slučajeva i najčešće je to bila upala testisa u adolescenata i mladih odraslih osoba koju nerijetko uzrokuju zaušnjaci kod muškaraca.
Uzroci zaušnjaka
Zaušnjaci, parotitis i mumps sinonimi su za zaraznu bolest koju uzrokuje RNA virus parotitisa, paramikovirus, član obitelji Rubulavirusa. Ovaj se virus umnožava u žlijezdama slinovnicama te se prenosi kapljičnim putem, kada zaražena osoba kihne ili se nakašlje.
Do zaraze dolazi nakon direktnog kontakta sa slinom zaraženog (npr. ljubljenje ili dijeljenje čaše), udisanjem čestica virusa iz zraka ili kontaktom preko površina s kojih se virus rukama prenese na sluznicu.
Zaušnjaci – inkubacija
Prosječna inkubacija, odnosno vrijeme nakon kojega se pojavljuju simptomi bolesti nakon kontakta s virusom, iznosi 16-18 dana, a najdulja inkubacija zabilježena za ovaj virus je 25 dana. Osoba oboljela od zaušnjaka najviše je zarazna za okolinu u periodu od nekoliko dana prije pa sve do 5-7 dana nakon što su se razvili prvi simptomi.
Osoba oboljela od zaušnjaka može provođenjem higijenskih mjera smanjiti širenje virusa u okolinu sljedećim mjerama:
- redovitim pranjem ruku sapunom
- korištenjem i odlaganjem jednokratnih maramica kod kihanja i kašljanja
- izbjegavanjem kolektiva ili odlaska na posao najmanje 5 dana od početka simptoma.
Simptomi zaušnjaka
Tipično za zaušnjake je da su praćeni bolovima, osjetljivošću i otokom obiju parotidnih žlijezdi, odnosno velikih žlijezdi slinovnica koje se nalaze u području obraza, ispod uha i donje čeljusti s obje strane lica.
Virus zaušnjaka rjeđe zahvaća druge žlijezde slinovnice pa tako u tek 10% nalazimo otok manjih žlijezda koje se nalaze obostrano ispod donje čeljusti i ispod jezika.
Klasičan tijek simptoma je sljedeći:
- Upali žlijezda slinovnica obično prethode opći nespecifični simptomi koji se javljaju uz virusne bolesti u trajanju od 3-4 dana i koji uključuju blago povišenu tjelesnu temperaturu uz umor, bolove u mišićima, razdražljivost, gubitak apetita, mučninu i glavobolju.
- Nakon 3-4 dana općih simptoma tipično nastupa upala i otok slinovnica koji se postepeno prati od ispod uha sve do ispod donje čeljusti. Otečeno tkivo te velike žlijezde slinovnice može pogurati uho prema gore i potpuno prekriti stražnji rub donje čeljusti. Najčešće su zahvaćene obje velike slinovnice, a tek u 25% slučajeva zahvaćena je samo jedna.
- Otok i bol slinovnica najizraženiji su prva 3 dana upale, nakon čega se, kroz narednih 7 dana, simptomi postepeno smanjuju. U prosjeku upala slinovnica traje oko 5 dana.
Osim klasičnog opisanog tijeka bolesti, mogući su i zaušnjaci bez temperature uz tek blage respiratorne simptome, a moguće je čak i preboljenje potpuno bez simptoma, kako od strane respiratornog trakta, tako i bez jasne upale slinovnica.
Kako izgledaju zaušnjaci?
Dijagnoza zaušnjaka
Osim klinički, virus mumpsa se laboratorijski dokazuje testom real-time PCR iz obriska sluznice usne šupljine, što se u Republici Hrvatskoj provodi od kraja 90-tih godina. Na taj je način moguće molekularno detektirati i precizno genetski okarakterizirati virus zaušnjaka.
Drugi uzroci povećanja žlijezda slinovnica, kada nisu u pitanju zaušnjaci kod djece, mogu biti:
- bakterijska upala žlijezde slinovnice koja je najčešće uzrokovana bakterijom Staphylococcus aureus
- druge virusne upale žlijezde slinovnice uzrokovane respiratornim virusima kao što su virus influenze, COVID-19, EBV ili HHV6
- kamen u izvodnom kanalu žlijezde slinovnice (sijalolit).
Zaušnjaci kod djece se ponekad mogu zamijeniti za povećani limfni čvor na vratu. Ono što razlikuje povećane limfne čvorove od infekcije zaušnjacima jest što kod povećanih limfnih čvorova
- postoji jasna granica upaljenog tkiva prema okolnom tkivu
- limfni čvor se može napipati i iza donje čeljusti (zaušnjaci ili mononukleoza)
- nema pomicanja uške kao kod zaušnjaka
- stražnji rub donje čeljusti je jasno vidjliv, nije prekriven otokom, kao kod zaušnjaka.
Liječenje zaušnjaka
Zaušnjaci su virusna bolest protiv koje ne postoji specifična terapija. Infekcija zaušnjacima prolazi sama od sebe unutar 1-2 tjedna.
Terapija kod zaušnjaka je usmjerena prema olakšanju simptoma i potpori organizma da se obrani od virusa, te se savjetuje:
- mirovanje
- adekvatna hidracija
- prema potrebi primjena analgetika i protuupalnih lijekova.
Za snižavanje temperature kod djece kao i kod bolnih stanja, preporučuju se isključivo lijekovi paracetamol i ibuprofen, koji se mogu i kombinirati prema potrebi, a doziraju se prema kilaži, po uputama liječnika ili ljekarnika. Aspirin se ne preporuča djeci mlađoj od 16 godina zbog rizika od razvoja Reyevog sindroma.
Primjena obloga preko zahvaćene žlijezdu slinovnicu kako bi se olakšala bol i nelagoda.
Cijepljenje i zaušnjaci
Cijepljenje protiv zaušnjaka se provodi sa dvije doze cjepiva, prema kalendaru cijepljenja.
- Prva doza se prima u drugoj godini života (nakon prvog rođendana), u sklopu kombiniranog cijepljenja protiv zaušnjaka, ospica i rubeole (Mo-Pa-Ru).
- Druga doza, odnosno docjepljivanje istim cjepivom, prema programu cijepljenja u našoj zemlji, prima se prilikom upisa u prvi razred osnovne škole.
Kada se infekcija zaušnjacima javi u osoba koje su potpuno cijepljene, očekivani tijek bolesti je blag, uz male šanse za razvoj trajnih oštećenja.
Komplikacije kod zaušnjaka
Komplikacije kod zaušnjaka nastaju kada se virus proširi po organizmu i dovede do infekcije udaljenih tkiva i organa. Komplikacije mogu nastati čak i ako je oboljela osoba imala samo blage opće simptome, bez otoka žlijezda slinovnica.
Komplikacije nisu česte ali su moguće i mogu dovesti do trajnog oštećenja organa. Radi se o sljedećim stanjima koja mogu nastati kao komplikacije mumpsa, kako kod djece, tako i kod odraslih osoba:
Upala testisa
Zaušnjaci kod muškaraca mogu uzrokovati upalu testisa koja se zove i orhitis te uzrokuje jaku bol i otok testisa. Ova komplikacija je češća nakon puberteta, a može dovesti do smanjenja veličine testisa i trajnog smanjenja plodnosti.
Upala jajnika
Zaušnjaci kod žena mogu biti praćeni upalom jajnika koja se zove i ooforitis. Karakterizira ju bol u donjem dijelu trbuha s mućninom, povraćanjem i vrućicom. Češća je nakon puberteta i čini se da, za razliku od komplikacije u muškaraca, ne smanjuje plodnost kod žena. Osim toga, zaušnjaci kod žena koje su trudne i u prvom tromjesječju trudnoće, mogu povećati šansu za gubitak ploda.
Upala moždanog tkiva
Radi se o upali tkiva mozga koja može dovesti to trajnih oštećenja, s dodatnim komplikacijama kao što su gubitak svijesti, konvulzije, gubitak kontrole mišića i sl.
Upala moždane ovojnice (meningitis)
Radi se o upali ovojnica oko mozga i kralježničke moždine. Meningitis je tipično praćen vrućicom, glavoboljom te ukočenošću vrata. Meningitis povezan s mumpsom rijetko ostavlja trajne posljedice.
Gubitak sluha
Ova komplikacija može nastati naglo ili se polagano razvijati tijekom infekcije virusom zaušnjacima. Nakon što završi infekcija, sluh se uglavnom u potpunosti oporavlja.
Upala gušterače
Virus zaušnjaka može dovesti do infekcije i oštećenja gušterače, pankreatitisa. Simptomi mogu biti bol ili osjetljivost u gornjem dijelu trbuha u projekciji želuca, a koja se može širiti prema leđima ili ispod lijeve lopatice. Upala gušterače praćena je:
- povišenom temperaturom
- mučninom
- povraćanjem.
Rizične skupine kod zaušnjaka
Osobe koje su najpodložnije infekciji virusom zaušnjaka jesu:
- necijepljena i nepotpuno cijepljena djeca
- adolescenti i mlađe odrasle osobe, kao što su studenti, s obzirom da imunitet od cjepiva s vremenom jenjava, a oni su populacija koja se blisko druži i okuplja u grupama, što pogoduje širenju virusa i nastanku manjih epidemija
- zadravstveni djelatnici.
Zaušnjaci su virusna zarazna bolest čija se pojavnost, teža klinička slika i komplikacije u velikoj mjeri mogu spriječiti cijepljenjem.
Tijek bolesti može varirati od blagog do teškog oblika s komplikacijama, koje jesu rijetke, ali mogu dovesti do trajnih oštećenja funkcije zahvaćenih organa, kao što je neplodnost u muškaraca ili oštećenje sluha.
S obzirom na pad imuniteta koji se bilježi nakon dječje dobi te sukladno tome najvećoj pojavnosti bolesti u adolescenata i mladih odraslih, autoriteti na razini EU razmatraju uvođenje i treće doze protiv mumpsa u adolescentnoj dobi, kako bi se održao imunitet i tako spriječile komplikacije koje mogu dovesti do trajnih oštećenja.
