Krioterapija, poznata i kao terapija smrzavanjem, jednostavna je i učinkovita metoda za liječenje različitih promjena kože. Ova metoda koristi ekstremno niske temperature kako bi ciljano uništila bolesno tkivo. Zahvaljujući svojoj sigurnosti i brzom oporavku, krioterapija je postala rutinski zahvat u dermatološkim ordinacijama.
Što je krioterapija?
Krioterapija medicinski je postupak koji koristi ekstremno niske temperature za uništavanje neželjenog ili bolesnog tkiva. Krioterapija se najčešće izvodi pomoću tekućeg dušika, na temperaturi od -196 °C. Rjeđe se koriste neki drugi oblici hlađenja poput komprimiranog snijega CO2 (-79 °C), freon R22 (-41 °C) ili led (0 °C).
Krioterapija se najčešće koristi u dermatologiji, ali i u drugim granama medicine poput fizikalne medicine ili ginekologije. Krioterapija u dermatologiji primjenjuje se lokalno (na koži), ali postoje i oblici cijelo tjelesne krioterapije koji se koriste u sportu i fizikalnoj terapiji.
Kako se izvodi krioterapija?
Tekući dušik (-196 °C) čuva se u posebnim spremnicima, a nanosi se direktno na zahvaćeno područje kože pomoću štapića, spreja ili posebne sonde. Postupak traje vrlo kratko – obično 10-ak do 30-ak sekundi, rijetko duže, ovisno o veličini i dubini promjene.
Postupak je relativno bezbolan i anestezija nije potrebna. Tijekom zahvata može se osjetiti blaga bol, peckanje ili osjećaj hladnoće. Nakon tretmana često se pojavljuje crvenilo, lagano oticanje ili stvaranje mjehura, što je normalna reakcija.
Cijeljenje tretiranog područja obično traje od nekoliko dana do dva tjedna, ovisno o veličini i dubini tretiranog tkiva. Krioterapija je sigurna metoda. Rijetko se ipak mogu pojaviti i nuspojave krioterapije kao pigmentacijske promjene tretiranog područja (hipo/hiperpigmentacije) ili formiranje ožiljka.
Na što je potrebno paziti nakon postupka krioterapije?
Njega kože tretiranog područja nakon krioterapije:
- održavati tretirano područje čistim i suhim
- u dogovoru s liječnikom može se savjetovati primjena krema, gela ili spreja za bržu epitelizaciju
- izbjegavati izlaganje suncu dok se koža ne oporavi
- po potrebi koristiti antiseptičke i/ili antibiotske kreme ili obloge prema uputi liječnika
Kada se izvodi krioterapija?
Virusne bradavice
Najčešća indikacija za krioterapiju su obične virusne bradavice (Verrucae vulgares) koje se najčešće javljaju na šakama i stopalima ili rjeđe na drugim dijelovima tijela. Krioterapija se može koristiti i za virusne bradavice na koži lica (končaste, filiformne bradavice ili ravne mladenačke bradavice). Krioterapija se također primjenjuje u terapiji spolnih bradavica (kondiloma).
Krioterapija uništava zaražene stanice (lokalno oštećenje tkiva) i potiče imunološki odgovor okolnih stanica. Oporavak od krioterapije bradavica je od nekoliko do 10-ak dana. Obično je potrebno više tretmana u razmacima od jednog do tri tjedna.
Krioterapija se kod virusnih bradavica moluski (Molluscum contagiosum) koristi rjeđe, ali može biti učinkovita kod većih i tvrdokornih lezija.
Krioterapija keratoza
Seboroične kreatoze su smeđe ili crne pločaste izrasline i hrapave površine. Obično se javljaju u starijoj životnoj dobi. Uklanjanje keratoza krioterapijom je obično iz estetskih ili funkcionalnih razloga.
Aktiničke keratoze su prekancerozne promjene uzrokovane dugotrajnim izlaganjem suncu. Uklanjanje aktiničkih keratoza krioterapijom sprječava se njihov mogući prijelaz u karcinom kože.
Krioterapija ožiljaka
Krioterapija se često primjenjuje u terapiji zadebljanih ožiljaka, keloida. Najbolji rezultati postižu se kada se krioterapija kombinira s drugim metodama, na primjer kortikosteroidnim injekcijama.
Krioterapija vaskularnih promjena kože
Krioterapija se može koristiti u liječenju spider nevusa i cherry angioma. Spider nevusi, male crvene točkice s tankim kapilarama koje se šire poput paukove mreže, nerijetko se javljaju u dječjoj dobi. Cherry angiomi su glatke, zaobljene, izrazito crvene papule koje se obično javljaju u odrasloj i starijoj životnoj dobi.
Krioterapija se može primijeniti u liječenju fibroma (mekane ili čvrste vezivne izrasline na koži) i ksantelazmi (masne nakupine oko očiju). Na odabrane slučajeve bazocelularnog karcinoma ili planocelularnog karcinoma in situ (Bowenova bolest) liječnik dermatolog također može primijeniti krioterapiju. Rjeđe indikacije za krioterapiju mogu biti i upalne bolesti kože poput alopecije areate i anularnog granuloma.
Kako djeluje krioterapija?
Način djelovanja krioterapije se bazira na kontroliranoj smrti stanica smrzavanjem. Smrt stanica slijedi nakon nekoliko dana potpomognuta upalnim odgovorom okolnih struktura.
Čini se da se oštećenje stanica zbiva preko četiri mehanizma:
- tijekom zamrzavanja dolazi do stvaranja kristala unutar stanice
- kako se kristali tope, povećava se osmotska razlika i dolazi do pucanja stanica
- zahvaćene su male krvne žile što izaziva ishemiju tretiranog područja
- konačno oštećena stanica potiče imunološki sustav da ukloni oštećenu stanicu i započne proces obnove kože.
Kojim skupinama se ne preporuča postupak krioterapije?
Krioterapija se ne smije primijeniti kod promjena kože za koje je potrebna patohistološka dijagnoza jer postoji sumnja na maligne ili nejasne promjene.
Krioterapija se ne preporučuje osobama:
- koje su alergične na hladnoću (na primjer, urtikarija na hladnoću)
- s poremećajima cirkulacije (na primjer, Raynaud sindrom)
- s dijabetesom, osobito kod tretmana na stopalima, zbog sporijeg cijeljenja rana
- s osjetljivom kožom sklonom pigmentacijskim promjenama
- koje trenutno imaju infekcije kože (infekcija se može proširiti)
Krioterapija u dermatologiji je jednostavan, učinkovit i široko dostupan medicinski postupak za uklanjanje raznih promjena na koži. Rutinski se provodi u dermatološkim ambulantama, klinikama i privatnim zdravstvenim ustanovama. Iako često zahtijeva više tretmana za postizanje željenog terapijskog učinka, cijena krioterapije je relativno prihvatljiva u usporedbi s drugim dermatološkim zahvatima. U rukama stručnjaka pruža brzo rješenje uz minimalne komplikacije.
